KIC Digitalni arhiv

Istraži šest desetljeća dinamične povijesti Kulturno Informativnog Centra.

Kreni istraživati

Ustanova nastaje 1965. kao pionirski model kulturnog djelovanja u našoj Republici i čitavom prostoru tadašnje Federacije. Iz takvog koncepta i pod okriljem KIC-a izrasta samoupravna Galerija Forum, koja 1969. s Edom Murtićem i skupinom „forumaša“ promiče progresivne poetike i kreira ekonomski temelj samoodržanja neovisnih umjetnika. Povijest KIC-a je bitni isječak kulturne povijesti naše Republike, njezinog likovnog, intelektualnog, filmskog, književnog i političkog života. Putem ovog arhiva, ta povijest ponovo živi, kao most između prošlosti i budućnosti.

Više o arhivu

Otkrij povijest KIC-a kroz tematske kolekcije

RICHTEROV KIC

Vjenceslav Richter početkom šezdesetih godina oblikovao je prostore u Preradovićevoj i Teslinoj ulici u Zagrebu za potrebe Centra za kulturu i informacije i Galerije Forum, stvarajući modernističko okruženje koje je spajalo umjetnost, informiranje i javni život grada. Njegova arhitektura temeljena na načelima Bauhausa i idejama grupe EXAT 51 očitovala se u velikim prozorima, otvorenim dvokatnim prostorima i laganim konstrukcijama koje su pozivale publiku i naglašavale transparentnost institucije. Richterov pristup, oblikovan između 1958. i 1964., isticao je harmoniju prostora, sintezu umjetnosti i arhitekture te dinamičnu prostornu organizaciju koja i danas definira identitet Galerije Forum i Centra.

Osobe povezane s kolekcijom

Richter, Vjenceslav

OSNIVAČI GALERIJE FORUM

Galerija Forum nastala je 1969. u okviru Centra za kulturu i informacije na inicijativu slikara Ede Murtića, zajedno s umjetnicima Kostom Angelijem Radovanijem, Belizarom Bahorićem, Raoulom Goldonijem, Ksenijom Kantoci, Antom Kuduzom, Ferdinandom Kulmerom, Vladom Gotovcem, Ivanom Lovrenčićem, Stevanom Luketićem, Virgilijem Nevjestićem, Otonom Postružnikom, Zlatkom Pricom, Nikolom Reiserom i Franom Šimunovićem, koji su osmislili model galerije vođene od samih autora. U vrijeme procvata tržišta umjetnina, Forum je djelovao kao prodajna galerija i okupljalište modernističke scene, mjesto gdje su se prepletali umjetnički impulsi, institucionalni okvir i društveni duh druge polovice 20. stoljeća. Danas, premda s drukčijom misijom, ostaje na istoj adresi kao jedno od povijesno najživljih umjetničkih središta Zagreba.

Osobe povezane s kolekcijom

Luketić, Stevan Lovrenčić, Ivan Nevjestić, Virgilije Kuduz, Ante Goldoni, Raoul Murtić, Edo Reiser, Nikola Prica, Zlatko Kulmer, Ferdinand Angeli Radovani, Kosta Bahorić, Belizar Šimunović, Frane Kantoci, Ksenija Gotovac, Vlado Postružnik, Oton

KIC60

Povodom obljetnice u prostorima Galerije Forum, Galerije na katu i polukatu KIC-a postavljena je multimedijska izložba autorice Jelene Pašić.
U prizemlju i na gornjoj etaži GF izložena je instalacija koja nosi digitalne ekrane i natpise koji dijagonalno čitaju grafički i audiovizualni materijal ovog arhiva, uspostavljajući razigranu mentalnu mapu koncepta i prakse Kulturno informativnog centra. Taj dio postava usredotočen je na prva dva desetljeća rada, nedosegnuto razdoblje stvaralačkog intenziteta Republike Hrvatske.  Na zapadnoj strani gornje etaže Galerije Forum izložena je glasovna instalacija. U Galeriji na Katu, Preradovićeva 5 odvijaju se simultane projekcije dva audiovizualna zapisa iz različitih razdoblja ustanove, a na polukatu je postavljen memorijalni kutak Mire Križića u sjećanje na glazbene aktivnosti. U središnjem dijelu polukata otvoren je terminal otvorenog arhiva KIC-a koji ostaje na trajno raspolaganje posjetiteljima. 

Osobe povezane s kolekcijom

Baković, Branimir Hribar, Hrvoje Pašić, Jelena

LICA KIC-a

Ova kolekcije navodi tek neka imena  koja su ostavila trag u ustanovi. Namjera je da posluži kao ilustracija širine dijaloga, onodobne probirljivosti i izvrsnosti.   
Kic počinje punim zamahom, zahvaljujući prvoj direktorici Veri Sarić. 
Miro Križić i redatelj Rudolf Sremac čine KIC raskrižjem Jazza i filma. Jela Tadijanović vodi književne tribine. Njihovi gosti su pjesnik i filmaš Pier Paolo Pasolini,  novinarka Oriana Fallaci, romanopisac Gunter Grass, redatelj Aleksej Čuhraj, pjesnik Giuseppe Ungaretti, vođa Modern Jazz Quarteta, John Lewis. KIC suradnjom oblikuju  književnici, publicisti, kipari, slikari i stručnjaci: Vlado Gotovac, Jure Kaštelan, Dobriša Cesarić, Jela i Dragutin Tadijanović, Pero Pirker, Tonko Maroević, Radovan Ivančević, zatim osobito, niz velikana, članova-utemeljitelja GF (15 likovnih umjetnika i jedan pjesnik).

Osobe povezane s kolekcijom

Kaštelan, Jure Maroević, Tonko Ivančević, Radovan Cesarić, Dobriša Gotovac, Vlado Sarić, Vera Grass, Gunter Čuhraj, Grigorij Tadijanović, Dragutin Kaštelan, Jure Lewis, John Tadijanović, Dragutin Ungaretti, Giuseppe

TRIBINE 90: POLITIČKA SUČELJAVANJA

Doba traumatične slobode

Udar nađe iskru u kamenu, kako je rekao onaj pjesnik. Trebalo je dosta vremena u taloženju raznih političkih iskustava u Hrvatskoj, u vrijeme socijalističkog režima, da bi krajem 80-ih taj društveni i kulturni život počeo pulsirati na koliko-toliko prirodan način. Hrvatska kulturna ponornica u godinama tzv. jednoumlja neprimjetno se pretvorila u vodopad. Bilo je to definitivno novo vrijeme i mi smo živjeli s vjetrom u kosi i vjerovali da smo „mladi i vječni“, kako je pjevao Buldožer. Ali već iza prvog ugla počeli su se gomilati mračni strahovi: Jugoslavija se raspada, hoće li biti rata u Hrvatskoj ili ne? Početak devedesetih je u kulturnom i u društvenom smislu, u Zagrebu i u Hrvatskoj, i puno šire od toga, bilo doba traumatične slobode. Institucionalno, na sredini tog sudara ideoloških svjetova, nacionalnih ideala i egzistencijalnih neuroza, u gabaritima grada Zagreba, stajao je na uglu Preradovićeve i Tesline ulice KIC. Buka vremena, zahtjevi s trgova i uzbuđenje u medijima, preselili su se na njegove tribine. Politička preispitivanja u KIC-u mogla su započeti.

Bojan Munjin

Osobe povezane s kolekcijom

Drakulić - Ilić, Slavenka Puhovski, Žarko Munjin, Bojan Budiša, Dražen