Pažnja u suvremenom svijetu – tribina, Kulturno informativni centar (KIC)
U Kulturno informativnom centru održana je tribina posvećena fenomenu pažnje u suvremenom društvu, u kojem je pažnja istodobno jedan od najvrjednijih, ali i najugroženijih ljudskih resursa. Razgovor je otvorio pitanja utjecaja stalne izloženosti informacijama, digitalnim podražajima i ubrzanom ritmu komunikacije na način na koji mislimo, učimo i doživljavamo vlastito iskustvo.
Tribina je povezala neuroznanstvenu i psihološku perspektivu, razmatrajući promjene u funkcioniranju mozga, ulogu dopamina, kognitivno opterećenje te fragmentaciju pažnje u digitalnom okruženju. Posebna pozornost posvećena je pitanju može li u takvim okolnostima opstati duboko mišljenje, stvaralaštvo i kvalitetan međuljudski odnos.
Sudjelovale su Marija Roth Jelisavčić, psihologinja i psihoterapeutkinja, te dr. sc. Meri Tadinac, redovita profesorica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
U Kulturno informativnom centru prikazan je film Sentimentalno putovanje na planet Paradžanov (r. Taras Tomenko, Ukrajina, 2024.), melankolična posveta armenskom filmskom autoru Sergeju Paradžanovu, jednom od najosebujnijih redatelja svjetske kinematografije i autoru filmova Sjenke zaboravljenih predaka i Sajat-Nova. Film je snimljen povodom stote obljetnice redateljeva rođenja.
Kroz rijetke i autentične arhivske materijale iz arhiva KGB-a koji prate istragu i sudski proces protiv Paradžanova, kao i kroz osobne artefakte i nadrealistične lutkarske prizore, film ulazi u jedinstveni umjetnički svijet u kojem se brišu granice između stvarnosti i fantazije, filma i kazališta, tradicije i modernosti. Paradžanov se u filmu pojavljuje kao narator u lutkarskom obličju, istražujući vlastitu kreativnu viziju i odnos prema sovjetskim društvenim normama, kao i mitove koje je tijekom života stvarao o sebi. Inspiracija za lutkarske sekvence dolazi iz kolaža i lutaka koje je redatelj izrađivao tijekom boravka u zatvoru i slao prijateljima, među kojima su bili Federico Fellini, Andrej Tarkovski i François Truffaut.
Nakon projekcije održan je razgovor o filmu u kojem su sudjelovali filmolog Tomislav Brlek i filmologinja Višnja Pentić. Projekcija je održana u sklopu programa 8. Arterija – tjedan filma o umjetnosti.
U Kulturno informativnom centru održana je peta tribina iz ciklusa Pisci u stisci, koja donosi razgovore s autorima o životnim, kreativnim i egzistencijalnim okolnostima koje prate književni rad. Gošća tribine bila je književnica Lidija Deduš, koja je u razgovoru s voditeljicom Karmelom Špoljarić govorila o vlastitom životnom i književnom putu – od rođenja u Banjoj Luci i odlaska iz ratnog Sarajeva, do života u zagorskom selu i pisanja poezije koja pronalazi svoj put do čitatelja.
Razgovor je otvorio teme kreativne, vremenske, financijske, obiteljske i egzistencijalne „stiske“ s kojima se autori susreću, otkrivajući intimni prostor između života i pisanja. Tribina je održana u intimnoj atmosferi polukata KIC-a, prostoru koji okuplja autore i publiku oko književnosti i otvorenog dijaloga.
U Kulturno informativnom centru prikazan je dokumentarni film Obitelj Giacometti (I Giacometti, r. Susanna Fanzun, Švicarska, 2023.), koji istražuje umjetničku baštinu jedne od najpoznatijih europskih umjetničkih obitelji. Film nas vodi u alpsku dolinu Bregaglia, planinski kraj između Švicarske i Italije, iz koje potječe obitelj Giacometti i koja je postala iznimno plodno tlo za razvoj umjetničkih talenata.
Kroz slike, crteže, osobna pisma, svjedočanstva suvremenika i impresivne kadrove planinskog krajolika film rekonstruira složene, ali skladne obiteljske odnose unutar kojih su stasali brojni umjetnici. U središtu priče nalazi se i jedan od najvažnijih kipara 20. stoljeća, Alberto Giacometti, čije su izdužene brončane figure obilježile modernu umjetnost i postale simbol egzistencijalističkog promišljanja ljudskog postojanja.
Nakon projekcije održan je razgovor u kojem su sudjelovali akademski umjetnik Željko Beljan i kustosica Leila Topić. Projekcija je održana u sklopu programa 8. Arterija – tjedan filma o umjetnosti.
Video tribine održane 16. veljače 2026. u Kulturno informativnom centru u Zagrebu. Tribina je bila posvećena mirovinskom sustavu u Hrvatskoj, a kroz izlaganje je objašnjeno funkcioniranje prvog, drugog i trećeg mirovinskog stupa te njihova uloga u osiguravanju stabilnije mirovine, uz naglasak na praktične informacije za građane.
Tribinu je vodila Anja Tkalčević, viša analitičarka u Direkciji za praćenje zaštite potrošača i edukaciju u Hanfi te predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa.
Video razgovora u kojem Sanja Baković (književnica i kritičarka) i Nataša Govedić (književnica i kritičarka) govore o Natašinom romanu Div (Fraktura, 2025).
U razgovoru se otvaraju pitanja forme i značenja ovog hibridnog djela koje spaja prozu, poeziju, filozofiju i nadrealno, istražujući teme gubitka, potrage za smislom i ljubavi u svijetu istodobne ljepote i propadanja.
Video 12. Seanse Knjiškog moljca održane u Kulturno informativnom centru u Zagrebu.
U razgovoru Ema Marača i Izabela Šegedin (Moljčice) uz gošću Karlu Kurtoić, prevoditeljicu i kulturnu kritičarku, raspravljaju o suvremenim oblicima maskuliniteta, mizoginije i njihovim vezama s rastućim desničarskim i fašističkim diskursima. Razgovor se dotiče fenomena internetske kulture i pojmova poput incel, badboy, fuckboy i softboy, propitujući kako se mijenjaju obrasci maskuliniteta u digitalnom dobu.
Video Seanse Knjiškog moljca održane 27. listopada 2026. u 19 sati u Kulturno informativnom centru u Zagrebu. Program vode Ema Marača i Izabela Šegedin.
Razgovor je posvećen knjizi Kaliban i vještica: Žene, tijelo i prvobitna akumulacija autorice Silvije Federici, kroz koju se analizira povijest progona vještica u kontekstu razvoja kapitalizma, kolonijalne ekspanzije i patrijarhalnih struktura moći. Ujedno se raspravlja o suvremenim oblicima „progona vještica“ te o prikazima vještica u filmu i popularnoj kulturi.
ZAŠTO VIŠE NEMA NAME (privatizacija kao nacionalna sudbina ) Učilište potrošačkih navika generacija građana, raskošna institucija grada, oslonac lokalnog identiteta i uspješan radni kolektiv – odlazi putem kojim su otišla gotovo sva uspješna poduzeća iz modernog razdoblja naše Republike. O okolnostima, razlozima i budućim posljedicama ovog događaja razgovaramo u srijedu, 4. ožujka, u 19 sati u Kulturno informativnom centru.
Gosti: Marina Pavković, doktorica arhitekture i ekonomistica, Lana Kosovac, redateljica i politologinja, Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata, uz sudjelovanje drugih stručnih dionika dugotrajnog procesa gašenja naše robne kuće.
ožujka 2026. Autor i snimatelj: Branko Istvančić Tribina: Gubitak i tugovanje II
Prekid odnosa često znači puno više od samog završetka kontakta – gubi se zajednička svakodnevica, planovi i osjećaj pripadanja. Tribina se bavi različitim vrstama prekida, od partnerskih do prijateljskih i obiteljskih, kao i složenim emocijama koje ih prate – tugom, ljutnjom, krivnjom, ali i olakšanjem i nadom.
Razgovara se o procesu tugovanja, teškoći zatvaranja odnosa i načinima kako pronaći novu unutarnju ravnotežu nakon gubitka bliskosti.
Sudjeluju: prof. dr. sc. Lidija Arambašić i Marija Roth Jelisavčić.
Tribina otvara prostor za razgovor o ulozi religijskih institucija u oblikovanju rodnih uloga, javnom govoru o ženama i društvenom odnosu prema nasilju. Fokus je na odgovornosti institucija u kontekstu rastućeg konzervativizma, iskustava isključenosti i pitanja ravnopravnosti i ženske autonomije.
Sudjeluju: Lana Bobić, Greta Grakalić, Arijana Lekić-Fridrih Moderira: Đurđica Čilić
U Kulturno informativnom centru, 19. ožujka, održana je tribina povodom filma Psihonauti, kratki animirani film nastao u okviru umjetničke terapije usmjerene na rehabilitaciju pacijenata u Pshijatrijskoj bolnici Vrapče.
Na tribini sudjeluju Niko Radas, autor filma i kipar, dr Marko Ćurković, specijalist psihijatrije i Josip Grozdanić, filmski kritičar, a razgovor moderira Rajka Rusan.
U filmu psihičke bolesti poprimaju antropomorfni lik i s jedne strane pomažu osvijestiti u gledateljima kakve su to bolesti, a s druge strane djeluju katarzično budući da ljudi „zarobljeni” unutar psihičke bolesti stječu osjećaj da bolest ipak nema onoliku moć nad njima koliko se to možda čini u nekim trenucima.
U Kulturno informativnom centru održana je šesta tribina iz ciklusa Pisci u stisci, koja donosi razgovore s autorima o životnim, kreativnim i egzistencijalnim okolnostima koje prate književni rad. Gošća tribine bila je književnica Olja Knežević, spisateljica domaća i strana, čuvarkuća i vagabund, s trenutačno njujorškom adresom. Svojom „cestom sreće“ provezla se kroz nagrađeni roman i njome putuje (piše) dalje, s odmakom i pripadnošću u isto vrijeme.
Razgovor je otvorio teme slobode, treba li u nju bježati, može li domovina postati osjećaj te odgovara na pitanje kada sebi "postajemo kuća".
U Kulturno informativnom centru održano je predstavljanje ponovno pokrenute svjetski poznate francuske džepne enciklopedijske edicije „Što znam?“ („Que sais-je?“) u izdanju Kulturno informativnog centra. Uz predstavljanje same biblioteke, predstavljena su i četiri nova naslova: Mitovi i književnost, Kulturna povijest, Imaginacija i Depresija u tiskanom i audio obliku u suradnji s našom prvom i najvećom audio bibliotekom Book&zvook.
O biblioteci i knjigama govorili su Ljubica Letinić (Book&zvook), Marko Gregorić, prevoditelj i Petar Bujas, urednik biblioteke.
U srijedu, 15. 4. u 19 sati u sklopu izložbe Zemlja zabrane, u Surogat kinu KIC u okviru programa Kinocenzura, na rasporedu su bili filmovi O ljubavnim vještinama ili film sa 14441 kvadratom Karpa Godine i Rani radovi Želimira Žilnika.
Nakon projekcije s Karpom Godinom i Želimirom Žilnikom razgovarala je Jelena Pašić, kustosica i voditeljica programa Kinocenzura.
Filmski program pod naslovom Kinocenzura tijekom trajanja izložbe Zemlja zabrane okuplja sedam ostvarenja čija su javna prikazivanja zabranjivana zbog njihova odvažnog, beskompromisnog pogleda na društvenu zbilju i ironijskog zadiranja u političke dogme. Od prvog sudski zabranjenog filma Grad redateljskog trojca Marka Babca, Kokana Rakonjca i Živojina Pavlovića te crnovalnih klasika Rani radovi Želimira Žilnika i Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji Bate Čengića, preko provokativnih ostvarenja kratkoga metra u režiji Karpa Godine i Rajka Grlića te posljednjeg jugoslavenskog filma čije je prikazivanje u Hrvatskoj spriječeno zbog početka rata, pa do kontroverznog Plastičnog Isusa radi kojeg je Lazar Stojanović odslužio zatvorsku kaznu – ova djela obol su slobodi umjetničkog stvaranja i kritičkog mišljenja.
Tribina se održava u sklopu izložbe Zemlja zabrane i istražuje složene mehanizme cenzure, krećući se od povijesnih institucionalnih zabrana pa sve do suvremene biopolitičke kontrole.
Poseban fokus bit će na autocenzuri, koju prepoznajemo kao najperfidniji i najopasniji oblik zabrane jer djeluje tiho rastačući slobodu iznutra. Širi kontekst za ovu raspravu pronalazimo u sustavnoj čistki unutar američkih Smithsonian muzeja tijekom 2025. godine, koji je ujedno motivacija za izložbu Zemlja zabrane, gdje je pod krinkom novog nacionalnog narativa uklonjena povijest rasne pravde i LGBTQ+ zajednice, što nas podsjeća da „geografija zabrana“ nije samo lokalni, već globalni fenomen u prorastu u 2025. godini.
O povijesnom nasljeđu represije, odgovornosti umjetnika u svijetu koji trguje istinom, biopolitičkoj cenzuri tijela u aktualnoj „godini lokota“, redefiniranju kolektivnog sjećanja kroz pokušaje uklanjanja pojedinca i drugim važnim pitanjima koje će ova rasprava otvoriti, govorit će Ivana Hanaček, povjesničarka umjetnosti i kustosica, Vlado Martek, umjetnik i pjesnik i MIljenko Jergović, pisac. Tribinu moderira polonistica, prevoditeljica i spisateljica Đurđica Čilić.
Koliko se u svom životu stvarno pokazujemo drugima? A koliko toga zadržavamo za sebe; prešućujemo, umanjujemo, skrivamo?
Ponos i sram dvije su snažne emocije koje oblikuju način na koji doživljavamo sebe i ulazimo u odnose. Ponekad nas potiču da zauzmemo prostor i podijelimo ono što nam je važno. A ponekad nas povuku u tišinu, sumnju i potrebu da ostanemo neprimijećeni. U tom stalnom kretanju između pokazivanja i skrivanja, često se odvija velik dio našeg unutarnjeg života.
Na ovoj tribini istražujemo upravo taj prostor između, trenutke u kojima želimo biti viđeni, ali istovremeno strahujemo što će drugi vidjeti. Što se događa u nama kad se otvorimo, a što kad se povučemo? Kako učimo regulirati koliko ćemo se pokazati, a koliko zadržati za sebe? I što se događa s onim dijelovima nas koji ostaju skriveni? Kroz svakodnevne primjere i zajedničko promišljanje, otvaramo pitanja koja su mnogima poznata, ali rijetko izgovorena naglas.
U razgovoru će sudjelovati Marija Roth Jelisavčić, psihologinja i psihoterapeutkinja i Mihael Kozina, psiholog i psihoterapeut.
Na tribini ćemo govoriti o promjenama koje je donijela Fiskalizacija 2.0 i o tome kako e-računi danas funkcioniraju u poslovnoj praksi. Kroz jednostavna objašnjenja i primjere pokazat ćemo što se promijenilo u izdavanju i zaprimanja računa te kako se poduzetnici mogu lakše prilagoditi novom načinu poslovanja. Poseban naglasak bit će na tome kako se poduzetnici mogu lakše prilagoditi novom sustavu, koje su njihove obveze, ali i koje prednosti donosi digitalizacija poslovnih procesa. Sudionici će dobiti pregled najvažnijih pravila i preporuka za učinkovitije upravljanje e-računima.
Marija Zrilić, mag.oec., kroz dugogodišnje iskustvo u području poslovnih informacijskih sustava specijalizirala se za savjetovanje tvrtki i poduzetnika u procesu digitalizacije i optimizacije poslovnih procesa. U svom radu usmjerena je na rješenja koja omogućuju učinkovitije upravljanje poslovanjem, automatizaciju procesa i bolju kontrolu podataka. Posebno iskustvo stekla je u projektima vezanim uz digitalnu razmjenu dokumenata, implementaciju e-računa te prilagodbu poslovnih sustava novim regulatornim zahtjevima.
Osjeća se loše u čoporima, a pisac je samo kada piše – inače je hodač i vrtlar, radnik i dokoličar. Aktivist. Kako živjeti između Utrina i Velebita, zašto piše špageti krimiće i kako zvuči koncert za tequilu i apaurin, o tome je Edo Popović napisao mnoge stranice, ali samo je jedna Stranica Gornja – o njoj se piše udvoje. Ulomke iz knjiga čitat će VIli Matula.
Edo Popović (1957.) studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Živi između Zagreba i Stranice Gornje u Ribničkoj dolini. Knjige su mu prevedene na desetak jezika. Objavio je Ponoćni boogie (priče, 1987), San žutih zmija (priče, 2000), Kameni pas : refuli (dnevnička proza, 2001), Izlaz Zagreb jug (roman, 2003), Igrači (roman, 2006), Tetovirane priče (priče, u saradnji s Igorom Hofbauerom, 2006), Oči (roman, 2007), Priručnik za hodače (putopisno-esejistička proza, 2009), Lomljenje vjetra (roman, 2011), Ponoćni boogie i druge priče (priče, posebno izdanje povodom 25 godina objavljivanja, 2012), U Velebitu (putopisno-esejistička proza, 2013), Mjesečev meridijan (roman, 2015), Poglavnikov pudl (roman, 2016), Čovjek i planina (putopisno-esejistička proza, 2018), Zapisi iz Stranice Gornje (autobiografska proza, zajedno s Ljiljanom Đorđević, 2019), Kako sam brojio ružičaste robote (roman, 2021), Hrvatski pasijans (roman, 2024).
Roman Nade Gašić „Kutijica od školjki“ u izdanju Sandorfa predstavit će Katarina Luketić, Kruno Lokotar, Dinko Telećan i Nada Gašić.
„Ovo bi ljetovanje moralo biti drugačije“ ponadala se te 1961. godine skoro jedanaestogodišnja Tamala i nade su joj se ostvarile tako da to ni njezina neobuzdana mašta, često na rubu fantazije, nije mogla predvidjeti. Krenula je na ljetovanje s maminom najboljom, prelijepom mladom prijateljicom, pa u pretrpanim vlakovima i brodovima nepouzdanog voznog reda sretala Putnika Vrijeme, bajku s Labudom i njegovim knjigama, e da bi ih u Splitu dočekao Ljepozubi u čijoj će kući u Trogiru, uz njega i njegovu majku provesti kratko ljetovanje. Djevojčica će svjedočiti rađanju nabujale emotivne veze dvoje, uz nju treću, suvišnu. U svoj grad vratit će se kao izmijenjena osoba. Najesen, stići će neka pisma…
Nakon dovršene tetralogije o gradu Zagrebu, novi roman Nade Gašić, premda očuvanog autoričina stila, iznenađuje hrabrim zahvatom u žanru. Djevojčica i njen doživljaj ljudi, grada i gradića, u osjetljivom vremenu sazrijevanja, drži konce radnje da ne prijeđe u melodramu. Kutijica od školjki rekonstruira iščezlo vrijeme, grad/ gradove, jezik ondašnjeg Trogira, recepte i odjeću, međuljudske odnose i vrijednosti svijeta okrenuta budućnosti, pripovijedajući priču o zabranjenim ljubavima u kojoj se sreću Junak našeg doba i Gradić Peyton, mediteranska romansa i socijalistički zanos, progres i konzervativnost.
