Katedrala – restauracija informacije 1998. konferencija o povijesti hrvatske medijske umjetnosti i njenih mreža simultano u KIC-u i na Radiju 101. Autorski projekt radija 101 i KIC-a na inicijativu Borisa Bakala te grupe umjetnika i intelektualaca. Rasprava rekapitulacije kraja XX. stoljeća i otvorene rasprave o novim mogućnostima tehnologije, ljudskog duha i spiritualnosti, u osvit novog milenija. Internetska video konferencija dodana je radijskoj audio vezi koja spaja KIC i Radio 101. Prijenos uživo 24. 2. 1998. moderator okruglog stola u KIC-u: Vladimir Stojasavljević Vaki. Sudionici okruglog stola u KIC-u: Bojan Baletić, Goran Blaguš, Nina Bulovec, Ladislav Galeta, Joško Lesaja, Matko Meštrović, Seadeta Midžić, Vladimir Petek, Goran Sergej Pristaš
moderatorica na Radiju 101: Dubravka Bratuljić sudionici na Radiju 101: autori projekta: Boris Bakal, Darko Fritz, Stanko Juzbašić, Ivan Marusic Klif, Goran Premec
Deplijan donosi sažeti pregled izložbe KIC 60, s osnovnim informacijama o konceptu, prostornim cjelinama i izboru arhivske građe. Nastao je kao vodič kroz povijest Kulturno-informativnog centra i uvod u digitalnu arhivu koja po prvi put objedinjeno predstavlja 60 godina djelovanja KIC-a. Izložbu potpisuje kustosica Jelena Pašić.
Bogat program uz jazz i otvorenje izložbe koja pruža uvid u kulturni tempo zagrebačkog KIC-a. Šest desetljeća stvaralaštva, susreta i vizionarskih programa Kulturno informativnog centra Kulturno informativni centar (KIC) obilježava svoju 60. obljetnicu atraktivnim programom koji će u srijedu, 17. prosinca ispuniti Galeriju Forum i druge KIC-ove prostore. Otvara se velika slavljenička izložba, lansira se novi digitalni arhiv dostupan na arhiv.kic.hr, a večer otvorenja dodatno će zaokružiti poseban jazz program inspiriran Modern Jazz Quartetom – svojevrsna glazbena posveta bogatoj KIC-ovoj povijesti i njegovoj ljubavi prema jazzu. Izložba ostaje otvorena do kraja siječnja, dok novi online arhiv donosi digitaliziranu građu iz svih šest desetljeća djelovanja KIC-a.
Izložbeni postav: fokus na razdoblje 1965.–1985. Središnji dio programa čini živopisni izložbeni postav u Galeriji Forum koji prati prva dva desetljeća Centra i njegovu specifičnu ulogu u lokalnom kontekstu, u vrijeme socijalističkog modernizma, obilježeno intenzivnim društvenim razvojem i specifičnim jugoslavenskim političkim kontekstom. Instalaciju – koja uključuje multimedijalni sadržaj i svojom formom sugerira mozaičnu strukturu online arhiva – oblikovale su dizajnerica Petra Milički i arhitektica Iva Maria Jurić, dok koncepciju potpisuje Jelena Pašić. Dinamično prezentiran arhivski materijal otkriva ključne pojmove, prakse i osobe koje su obilježile rani razvoj ustanove, pružajući uvid u kulturni tempo i intelektualnu atmosferu Zagreba u tom razdoblju. Uz središnju izložbu publika će imati priliku poslušati i radijsku instalaciju sastavljenu od davnih glasova, misli i stihova velike šestorice hrvatskih umjetnika – Ede Murtića, Đure Sedera, Zlatka Price, Koste Angelija Radovanija, Ferdinanda Kulmera i Ivana Kožarića. U Galeriji na katu KIC-a projicirat će se audiovizualni tragovi i svjedočanstava osoba čije stvaranje dodiruje programe KIC-a i Galerije Forum u raznim razdobljima. Radijski i televizijski sadržaj potekao iz bogate baštine Radija i Televizije Zagreb (današnjeg HRT-a, ujedno i partnera ovog projekta) posebno za ovu priliku oblikovali su montažerka Klara Šovagović i oblikovatelj zvuka Luka Gamulin. Dostupan i otvoren online arhiv Novi online arhiv omogućuje javnosti pregled građe koja uključuje plakate, fotografije, tiskane publikacije, filmske zapise i tonske snimke, nudeći jedinstven uvid u šezdeset godina KIC-ovog rada. Platforma donosi bogat materijal koji je sada jednostavno dostupan, pregledan i otvoren svima. Povijest KIC-a: šest desetljeća kulture, dijaloga i kritičke misli KIC je osnovan 1965. kao Centar za kulturu i informacije, s vizijom da se putem inovativnih formi progovara o suvremenim društveno-političkim zbivanjima, kulturnoj politici i najvažnijim društvenim temama. Kako je istaknula tadašnja direktorica Vera Sarić 1970. godine, cilj je bio otvaranje prostora za originalne i progresivne pristupe kulturnim sadržajima. Od samih početaka KIC je razvijao širok spektar programa – od informativno-političkih i književnih, preko likovnih i glazbenih, do filmskih i opće-kulturnih sadržaja. Godine 1969. u sklopu ustanove osnovana je Galerija Forum, kojom je upravljao tim renomiranih umjetnika predvođen Edom Murtićem, a kasnije proširenom Studijem GF posvećenim mladim, još neafirmiranim autorima. Zagrebačkoj kulturnoj sceni pridonio je niz djelatnika KIC-a poput voditelja Galerije Forum Vladimira Bužančića, redatelja i voditelja filmskih programa Rudolfa Sremca te Mire Križića, jednog od najvećih poznavatelja jazza na domaćem tlu. KIC je bio i mjesto susreta s međunarodnom kulturom i umjetnošću, a već u prvim godinama djelovanja ugostio je i niz prominentnih imena poput talijanskog redatelja Piera Paola Pasolinija, novinarke i književnice Oriane Fallaci, književnog velikana Güntera Grassa te pijanista i skladatelja Johna Lewisa, čiji je Modern Jazz Quartet vješto i uz impresivnu tehničku preciznost spajao različite glazbene utjecaje – što se simbolično odražava i u programu obilježavanja godišnjice. Program otvorenja: 19 sati 1) Svečano otvaranje izložbe - Galerija Forum, Teslina 16 2) Projekcije povijesti KIC-a - Galerija na katu, Preradovićeva 5 20 sati 1) Pokretanje otvorenog arhiva KIC-a - KIC – polukat, Preradovićeva 5 2) Šimun Matišić i Modern Jazz Quartet Tribute Band Gost: Davor Križić - KIC – polukat, Preradovićeva 5
Video tribine održane u Kulturno informativnom centru u Zagrebu u sklopu programa Pisci u stisci, u kojem je gošća bila književnica Sanja Pilić, jedna od najpoznatijih hrvatskih autorica za djecu i mlade.
U razgovoru s voditeljicom Karmelom Špoljarić autorica govori o svom književnom putu, procesu pisanja te o kreativnim, egzistencijalnim i osobnim izazovima s kojima se pisci susreću. Program Pisci u stisci otvara pitanja stvaralačkih okolnosti – od vremena, motivacije i obiteljskih odnosa do prostora i uvjeta za pisanje – kroz intimne razgovore o svakodnevici književnog rada.
Pažnja u suvremenom svijetu – tribina, Kulturno informativni centar (KIC)
U Kulturno informativnom centru održana je tribina posvećena fenomenu pažnje u suvremenom društvu, u kojem je pažnja istodobno jedan od najvrjednijih, ali i najugroženijih ljudskih resursa. Razgovor je otvorio pitanja utjecaja stalne izloženosti informacijama, digitalnim podražajima i ubrzanom ritmu komunikacije na način na koji mislimo, učimo i doživljavamo vlastito iskustvo.
Tribina je povezala neuroznanstvenu i psihološku perspektivu, razmatrajući promjene u funkcioniranju mozga, ulogu dopamina, kognitivno opterećenje te fragmentaciju pažnje u digitalnom okruženju. Posebna pozornost posvećena je pitanju može li u takvim okolnostima opstati duboko mišljenje, stvaralaštvo i kvalitetan međuljudski odnos.
Sudjelovale su Marija Roth Jelisavčić, psihologinja i psihoterapeutkinja, te dr. sc. Meri Tadinac, redovita profesorica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
U Kulturno informativnom centru prikazan je film Sentimentalno putovanje na planet Paradžanov (r. Taras Tomenko, Ukrajina, 2024.), melankolična posveta armenskom filmskom autoru Sergeju Paradžanovu, jednom od najosebujnijih redatelja svjetske kinematografije i autoru filmova Sjenke zaboravljenih predaka i Sajat-Nova. Film je snimljen povodom stote obljetnice redateljeva rođenja.
Kroz rijetke i autentične arhivske materijale iz arhiva KGB-a koji prate istragu i sudski proces protiv Paradžanova, kao i kroz osobne artefakte i nadrealistične lutkarske prizore, film ulazi u jedinstveni umjetnički svijet u kojem se brišu granice između stvarnosti i fantazije, filma i kazališta, tradicije i modernosti. Paradžanov se u filmu pojavljuje kao narator u lutkarskom obličju, istražujući vlastitu kreativnu viziju i odnos prema sovjetskim društvenim normama, kao i mitove koje je tijekom života stvarao o sebi. Inspiracija za lutkarske sekvence dolazi iz kolaža i lutaka koje je redatelj izrađivao tijekom boravka u zatvoru i slao prijateljima, među kojima su bili Federico Fellini, Andrej Tarkovski i François Truffaut.
Nakon projekcije održan je razgovor o filmu u kojem su sudjelovali filmolog Tomislav Brlek i filmologinja Višnja Pentić. Projekcija je održana u sklopu programa 8. Arterija – tjedan filma o umjetnosti.
U Kulturno informativnom centru održana je peta tribina iz ciklusa Pisci u stisci, koja donosi razgovore s autorima o životnim, kreativnim i egzistencijalnim okolnostima koje prate književni rad. Gošća tribine bila je književnica Lidija Deduš, koja je u razgovoru s voditeljicom Karmelom Špoljarić govorila o vlastitom životnom i književnom putu – od rođenja u Banjoj Luci i odlaska iz ratnog Sarajeva, do života u zagorskom selu i pisanja poezije koja pronalazi svoj put do čitatelja.
Razgovor je otvorio teme kreativne, vremenske, financijske, obiteljske i egzistencijalne „stiske“ s kojima se autori susreću, otkrivajući intimni prostor između života i pisanja. Tribina je održana u intimnoj atmosferi polukata KIC-a, prostoru koji okuplja autore i publiku oko književnosti i otvorenog dijaloga.
U Kulturno informativnom centru prikazan je dokumentarni film Obitelj Giacometti (I Giacometti, r. Susanna Fanzun, Švicarska, 2023.), koji istražuje umjetničku baštinu jedne od najpoznatijih europskih umjetničkih obitelji. Film nas vodi u alpsku dolinu Bregaglia, planinski kraj između Švicarske i Italije, iz koje potječe obitelj Giacometti i koja je postala iznimno plodno tlo za razvoj umjetničkih talenata.
Kroz slike, crteže, osobna pisma, svjedočanstva suvremenika i impresivne kadrove planinskog krajolika film rekonstruira složene, ali skladne obiteljske odnose unutar kojih su stasali brojni umjetnici. U središtu priče nalazi se i jedan od najvažnijih kipara 20. stoljeća, Alberto Giacometti, čije su izdužene brončane figure obilježile modernu umjetnost i postale simbol egzistencijalističkog promišljanja ljudskog postojanja.
Nakon projekcije održan je razgovor u kojem su sudjelovali akademski umjetnik Željko Beljan i kustosica Leila Topić. Projekcija je održana u sklopu programa 8. Arterija – tjedan filma o umjetnosti.
Video tribine održane 16. veljače 2026. u Kulturno informativnom centru u Zagrebu. Tribina je bila posvećena mirovinskom sustavu u Hrvatskoj, a kroz izlaganje je objašnjeno funkcioniranje prvog, drugog i trećeg mirovinskog stupa te njihova uloga u osiguravanju stabilnije mirovine, uz naglasak na praktične informacije za građane.
Tribinu je vodila Anja Tkalčević, viša analitičarka u Direkciji za praćenje zaštite potrošača i edukaciju u Hanfi te predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa.
Video razgovora u kojem Sanja Baković (književnica i kritičarka) i Nataša Govedić (književnica i kritičarka) govore o Natašinom romanu Div (Fraktura, 2025).
U razgovoru se otvaraju pitanja forme i značenja ovog hibridnog djela koje spaja prozu, poeziju, filozofiju i nadrealno, istražujući teme gubitka, potrage za smislom i ljubavi u svijetu istodobne ljepote i propadanja.
Video 12. Seanse Knjiškog moljca održane u Kulturno informativnom centru u Zagrebu.
U razgovoru Ema Marača i Izabela Šegedin (Moljčice) uz gošću Karlu Kurtoić, prevoditeljicu i kulturnu kritičarku, raspravljaju o suvremenim oblicima maskuliniteta, mizoginije i njihovim vezama s rastućim desničarskim i fašističkim diskursima. Razgovor se dotiče fenomena internetske kulture i pojmova poput incel, badboy, fuckboy i softboy, propitujući kako se mijenjaju obrasci maskuliniteta u digitalnom dobu.
Video Seanse Knjiškog moljca održane 27. listopada 2026. u 19 sati u Kulturno informativnom centru u Zagrebu. Program vode Ema Marača i Izabela Šegedin.
Razgovor je posvećen knjizi Kaliban i vještica: Žene, tijelo i prvobitna akumulacija autorice Silvije Federici, kroz koju se analizira povijest progona vještica u kontekstu razvoja kapitalizma, kolonijalne ekspanzije i patrijarhalnih struktura moći. Ujedno se raspravlja o suvremenim oblicima „progona vještica“ te o prikazima vještica u filmu i popularnoj kulturi.
U Kulturno informativnom centru održano je pjesničko druženje uz sudjelovanje Sonje Zubović, Stanke Gjurić, Lade Žigo Španić, Željke Bitenc, Tomislava Šovagovića, Miroslava Kirina i Ivana Babića, uz glazbeni nastup Nine Bajsić.
U Kulturno informativnom centru održana je šesta tribina iz ciklusa Pisci u stisci, koja donosi razgovore s autorima o životnim, kreativnim i egzistencijalnim okolnostima koje prate književni rad. Gošća tribine bila je književnica Olja Knežević, spisateljica domaća i strana, čuvarkuća i vagabund, s trenutačno njujorškom adresom. Svojom „cestom sreće“ provezla se kroz nagrađeni roman i njome putuje (piše) dalje, s odmakom i pripadnošću u isto vrijeme.
Razgovor je otvorio teme slobode, treba li u nju bježati, može li domovina postati osjećaj te odgovara na pitanje kada sebi "postajemo kuća".
U srijedu, 15. 4. u 19 sati u sklopu izložbe Zemlja zabrane, u Surogat kinu KIC u okviru programa Kinocenzura, na rasporedu su bili filmovi O ljubavnim vještinama ili film sa 14441 kvadratom Karpa Godine i Rani radovi Želimira Žilnika.
Nakon projekcije s Karpom Godinom i Želimirom Žilnikom razgovarala je Jelena Pašić, kustosica i voditeljica programa Kinocenzura.
Filmski program pod naslovom Kinocenzura tijekom trajanja izložbe Zemlja zabrane okuplja sedam ostvarenja čija su javna prikazivanja zabranjivana zbog njihova odvažnog, beskompromisnog pogleda na društvenu zbilju i ironijskog zadiranja u političke dogme. Od prvog sudski zabranjenog filma Grad redateljskog trojca Marka Babca, Kokana Rakonjca i Živojina Pavlovića te crnovalnih klasika Rani radovi Želimira Žilnika i Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji Bate Čengića, preko provokativnih ostvarenja kratkoga metra u režiji Karpa Godine i Rajka Grlića te posljednjeg jugoslavenskog filma čije je prikazivanje u Hrvatskoj spriječeno zbog početka rata, pa do kontroverznog Plastičnog Isusa radi kojeg je Lazar Stojanović odslužio zatvorsku kaznu – ova djela obol su slobodi umjetničkog stvaranja i kritičkog mišljenja.
U Surogatkinu KIC održana je večer ciklusa FILMBOOK uz projekciju igranog filma Soba s pogledom (A Room With A View) redatelja Jamesa Ivoryja.
Soba s pogledom ekranizacija je romana E. M. Forstera iz 1908. Film prati mladu Lucy Honeychurch i njezino emotivno buđenje tijekom putovanja u Firencu te povratka u englesko društvo početkom 20. stoljeća. Kombinacija romantične drame i društvene kritike otvara pitanja o slobodi pojedinca naspram društvenih očekivanja, unutarnjoj snazi i izborima u ljubavi. Film je imao 14 nominacija za BAFTA nagradu, 8 nominacija za Oscara, 3 nominacije za Zlatni globus i jednu za Zlatnog lava. Osvojio je 3 Oscara (za najbolji adaptirani scenarij, kostimografiju i scenografiju) te 5 BAFTA-i (za glavnu i sporednu glumicu, kostime, scenografiju i za najbolji film) i jedan Zlatni globus (za sporednu glumicu).
Nakon projekcije slijedi panel diskusija na kojoj sudjeluju spisateljica prof. Korana Svilar, dr. Sandra Ferenčić Ćuk, psihijatrica, educirana u psihodrami, psihodinamijskoj i psihoanalitičkoj terapiji, transakcijskoj analizi i Gestalt terapiji, te izv. prof. art. Katarina Zrinka Matijević, filmska redateljica i sveučilišna profesorica, kustosica programa i moderatorica panel diskusije.
Plenković, Trump, Sanader, Bernie, Obama, skandali, ratovi, genocidi - prije ili kasnije će neki korisnik interneta putem memea odlučiti izraziti svoje mišljenje o svakoj pojavi. Pojedinačni političari se ismijavaju i kritiziraju, a ponekad odabrane fotografije nadrastu lik stvarnih osoba na njima i reafirmiraju se kao meme predlošci. Kompleksni politički i društveni odnosi se maksimalno kondenziraju u memove - komentare situacije, te algoritamskim putem dospijevaju na naše ekrane, neovisno o svojoj moralnoj i faktualnoj točnosti.
Budući da su memovi univerzalan jezik interneta koji briše jezične barijere, svaki opažajni fenomen ljudskog iskustva može biti izražen njima, od individualnih doživljaja i zapažanja do događaja od globalnog značaja. U ovoj Seansi ćemo se okrenuti najopćenitijoj i najsveobuhvatnijoj temi: politici. Politika je vječni izvor meme-materijala, ali svaka akcija ima svoju reakciju. Ništa nije jednosmjerno: kao što aktualni politički akteri i zbivanja utječu na sadržaj memova, tako i politički memovi oblikuju naš dojam o političkoj realnosti.
Stoga vam ovog puta na Seansi Knjiškog moljca pripremamo kratak pregled povijesti i teorije fenomena memea, od njegovih začetaka u jeziku i kulturi, pa sve do današnjih iteracija modernog internet memea i načina na koji se isti koristio u svrhe političke radikalizacije u posljednjih desetak godina. Što se mikrolokacijskog i lokalpatriotskog konteksta Lijepe Naše tiče, osvrnut ćemo se i na kultne hrvatske političke meme stranice: Di su pare?, ĆAĆA SE VRAĆA i Ljetni Tuđman. Što čini poetiku tih stranica? Kako su utjecale na imidž figura koje su parodirale? I, naravno, di su pare? Vidimo se na 13. seansi Knjiškog moljca u ponedjeljak, 30. 3. 2026. od 19 sati u KIC-u!
U utorak, 21. 4. u 19 sati u sklopu izložbe Zemlja zabrane, u Surogat kinu KIC u okviru programa Kinocenzura, na rasporedu su bili filmovi Pitka voda i sloboda III Rajka Grlića i Virdžina Srđana Karanovića.
Nakon projekcije s Rajkom Grlićem razgovarala je Jelena Pašić, kustosica i voditeljica programa Kinocenzura.
Filmski program pod naslovom Kinocenzura tijekom trajanja izložbe Zemlja zabrane okuplja sedam ostvarenja čija su javna prikazivanja zabranjivana zbog njihova odvažnog, beskompromisnog pogleda na društvenu zbilju i ironijskog zadiranja u političke dogme. Od prvog sudski zabranjenog filma Grad redateljskog trojca Marka Babca, Kokana Rakonjca i Živojina Pavlovića te crnovalnih klasika Rani radovi Želimira Žilnika i Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji Bate Čengića, preko provokativnih ostvarenja kratkoga metra u režiji Karpa Godine i Rajka Grlića te posljednjeg jugoslavenskog filma čije je prikazivanje u Hrvatskoj spriječeno zbog početka rata, pa do kontroverznog Plastičnog Isusa radi kojeg je Lazar Stojanović odslužio zatvorsku kaznu – ova djela obol su slobodi umjetničkog stvaranja i kritičkog mišljenja.
