Emisija: Savršeni svijet Urednica: Sandra Antolić Redatelj: Vladimir Kleščić Sudjeluje: Vanesa Benković Datum emitiranja: 26. travnja 2002.
Televizijski prilog donosi kadrove iz Kulturno-informativnog centra u Zagrebu povodom hrvatske premijere filma „Čovjek kojeg nije bilo“ (The Man Who Wasn't There). U sklopu događanja predstavljena je izložba fotografija iz filma, a autorica izložbe Vanesa Benković govori o pripremama i konceptu postava. Prilog uključuje i inserte iz filma.
Emisija: Pola ure kulture Urednica: Branka Kamenski Realizacija: Aleksandra Kovačić Sudjeluju: Ivo Škrabalo, Helena Buljan, Krsto Papić, Vitomira Lončar, Zoja Odak, Dražen Katunarić, Božidar Boban Datum emitiranja: 19. lipnja 2002.
Televizijski prilog prikazuje prosvjed umjetnika u Zagrebu protiv Vladina prijedloga zakona o doprinosima te protestni skup održan u Kulturno-informativnom centru. U prilogu sudionici iz kulturnog života iznose svoje stavove o položaju umjetnika i uvjetima rada u kulturi.
Datum emitiranja: 23. ožujka 2004. Emisija: kulturni program HRT-a Autori: snimatelji Ivan Kovač i Krešo Vlahek, montažer Branko Siročić, redatelj Željko Belić, urednica emisije i programa za kulturu Lada Džidić
Video prilog donosi pregled različitih kulturnih aktivnosti u Zagrebu, s posebnim naglaskom na programe Kulturno informativnog centra. U prilogu su zabilježeni segmenti izložbenih i programskih aktivnosti KIC-a, među kojima se ističe Foto galerija kluba KIC-a s izložbom fotografija studenata dizajna.
Kroz arhivske kadrove i izjave sudionika prikazuje se raznolikost kulturne produkcije – od likovne umjetnosti i fotografije do književnosti i glazbe – čime se KIC afirmira kao otvoreni prostor susreta različitih umjetničkih praksi i generacija te važan akter zagrebačke kulturne scene početkom 2000-ih.
Emisija: Kronika festivala animiranog filma Urednica: Leib Blaženka Snimatelj: Krešo Vlahek Montaža: Krešimir Kardoš Redatelj: Ivo Kuzmanić Sudjeluju: Michael Dudok de Wit Datum emitiranja: 15. lipnja 2004.
Televizijski prilog donosi segment 16. Svjetskog festivala animiranih filmova u Zagrebu, u kojem je u Kulturno informativnom centru održan susret s počasnim predsjednikom festivala Michaelom Dudokom de Witom. Autor u izjavi govori o susretu s publikom, dojmovima o Zagrebu i Animafestu, dok su u prilogu prikazani i inserti iz animiranih filmova po njegovu izboru, čime se KIC afirmira kao mjesto dijaloga između autora i publike u okviru festivalskog programa.
Urednice: Ana Marija Habjan, Lada Džidić Emisija: Karte na stol Snimatelji: Krešo Vlahek, Branimir Vincetić, Mate Ladić On-line montaža: Zoltan Wagner Novinarski prilog: Ksenija Foretić Sudionici: Irena Borić, studentica povijesti umjetnosti Ivana Hanaček, studentica povijesti umjetnosti Marta Kiš, studentica Ivana Bago, povjesničarka umjetnosti Vlado Čajkovec Ana Krpinić Lozica Datum emitiranja: 15. ožujka 2005.
U emisiji Karte na stol prikazan je prilog o projektu „Katapult 6“, održanom u Kulturno-informativnom centru na Cvjetnom trgu u Zagrebu. U kadrovima su zabilježeni prostor KIC-a, interijer kafića te fotografije izložene u sklopu stalne izložbe studenata povijesti umjetnosti. Sudionici govore o nastanku i nazivu projekta, cilju pružanja prilike mladim, neafirmiranim autorima te o važnosti stjecanja prvih profesionalnih iskustava. Projekt uključuje popratna predavanja, planiranje budućih izložbi i izdavanje kataloga, uz nastojanje stvaranja otvorene i poticajne atmosfere za uključivanje što većeg broja studenata.
Televizijski prilog donosi izvještaj s izložbe “Jedna zagrebačka priča” održane u Galeriji Forum u Zagrebu. O izložbi i njezinu značaju govore kustos Branko Frančeschi, akademska slikarica i jedna od osnivačica Galerije Forum Goranka Vrus Murtić te akademski kipar Peruško Bogdanić. Prilog prikazuje kadrove radova, ambijent izložbe i reakcije posjetitelja
Antun Maračić o programu Galerije Forum (Dnevnik 3, HTV, 22. 2. 2013.)
Urednica: Katja Kušec Emisija: Dnevnik 3 Novinarski prilog: Kristina Validžić Snimatelji: Oka Ričko, Damir Glavaš, Ratko Klarić Sudionik: Antun Maračić, voditelj Galerije Forum Datum emitiranja: 22. veljače 2013.
U prilogu emitiranom u Dnevniku 3 prikazan je segment vezan uz Galeriju Forum, u kojem voditelj galerije Antun Maračić govori o programu i djelovanju galerije. Uz izjavu su prikazani kadrovi prostora KIC-a i Galerije Forum, čime se dokumentira institucionalni i izložbeni kontekst djelovanja u tom razdoblju.
Emisija: Dnevnik 3 Urednica: Tina Šimurina Novinarski prilog: Maroje Vučićević Snimatelji: D. Krička, H. Horvat Sudionik: Antun Maračić, voditelj Galerije Forum Datum emitiranja: 10. lipnja 2013.
U prilogu emitiranom u Dnevniku 3 predstavljena je izložba „92. mu je godina tek“, posvećena radovima Ivana Kožarića u Galeriji Forum. Prikazane su skulpture i slike autora, a o izložbi govori voditelj galerije Antun Maračić. Prilog dokumentira programsko djelovanje Galerije Forum i izložbeni hommage jednom od najznačajnijih hrvatskih umjetnika.
Urednice: Koraljka Kirinčić, Vlatka Kolarović, Ana Marija Habjan Autor priloga / novinar: Mario Britvić Emisija: Hrvatska u Europskoj uniji – Ambasadori kulture Snimatelj: Matija Zajec Montaža: Sunčana Hrvatin Kunić Datum emitiranja: 29. lipnja 2013.
Emisija emitirana povodom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji donosi pregled suvremene hrvatske kulture kroz umjetnost, arhitekturu, dizajn, glazbu, književnost, kazalište i film. U segmentu posvećenom likovnoj umjetnosti prikazane su arhivske fotografije i snimke pokreta EXAT 51 i Novih tendencija te kadrovi Muzeja suvremene umjetnosti. U prilogu je zabilježena i izložba Ivana Kožarića u Galeriji Forum, uz arhivsku snimku umjetnika u ateljeu. O njegovu opusu govori kustos Antun Maračić. Emisija tematizira kulturni identitet Hrvatske u europskom kontekstu i ulogu umjetnosti u njegovu predstavljanju.
Emisija: Dnevnik 3 Novinarski prilog: Jasna Coce Snimatelji: Mladen Tomašić, Anita Jovanov Sudionici: Antun Maračić, voditelj Galerije Forum Radmila Iva Pintarić, kustosica Ateljea Kožarić pri MSU Snježana Pintarić, ravnateljica MSU Datum emitiranja: 10. srpnja 2013.
U prilogu je zabilježena tribina o Ivanu Kožariću održana u Kulturno informativnom centru u Zagrebu, povodom retrospektivne izložbe umjetnika u Münchenu. Sudionici govore o značaju Kožarićeva opusa i njegovoj međunarodnoj recepciji, a prikazani su i kadrovi skulptura Prizemljeno sunce i Crveni znak. Prilog dokumentira javni program KIC-a posvećen jednom od ključnih umjetnika hrvatske suvremene umjetnosti.
Posjetite ponovno izložbu Predraga Todorovića „Aladinov duh“ održanu u Galeriji Forum u ožujku 2014. godine. Ova izuzetna izložba bila je postavljena kao skulpturalni ambijent realiziran u odnosu na specifični prostor galerije. Kustos izložbe bio je Antun Maračić, voditelj Galerije Forum od 2013. do 2017. godine. Izložbom „Aladinov duh“ Predraga Todorovića započinjemo s virtualnim obilascima naše arhive koju ćemo predstavljati jednom tjedno. Pratite nas i dalje!
Video-instalacija „Kuća“ Ksenije Turčić u Galeriji Forum (Vijesti iz kulture, HTV, 12. 5. 2014.)
Autorica: Ksenija Turčić Emisija: Vijesti iz kulture Urednik: Maroje Vučićević Montaža: Martina Meteš Novinarski prilog: Maroje Vučićević Snimatelj: Zoran Matić Datum emitiranja: 12. svibnja 2014.
Prilog iz emisije Vijesti iz kulture donosi izvještaj o video-instalaciji „Kuća“ umjetnice Ksenije Turčić, predstavljenoj u Galeriji Forum u Zagrebu. Zabilježeni su prostorni elementi instalacije, projekcija na velikom platnu te tekstualne intervencije u prostoru galerije. Autorica u izjavi govori o konceptu rada i motivu kuće kao osobnog i simboličkog prostora.
Video je nastao povodom izložbe Joan Miróa u Galeriji Forum 2014. godine, donosi dokumentarne fotografije grafičkih radionica, prikaz radnih procesa, alata i prostora u kojima su nastajali radovi, kao i prizore umjetnika uz djela. Materijal funkcionira kao vizualni uvod u izložbu te približava publici tehnički i stvaralački kontekst Miróova grafičkog opusa.
Video dokumentira nesvakidašnji događaj vezan uz otuđenje fotografije autora Gorana Pavletića iz izložbenog prostora Kulturno informativnog centra. Nakon javnog poziva i ponude amnestije od kaznenog progona uz mogućnost kustoske izložbe, osoba koja je fotografiju uzela javila se ustanovi.
Slučaj je izazvao značajnu domaću i međunarodnu pozornost, a objavljene videosnimke pregledane su više desetaka tisuća puta. U integralnoj verziji snimke vidljiv je pažljivo izveden čin, uključujući trenutak intenzivne kontemplacije pred samim djelom prije njegova skidanja sa zida — prizor koji otvara pitanje granice između fascinacije umjetnošću, prisvajanja i odgovornosti.
Kultura i forma samoslika (selfi /sebić) dugo je prisutna u likovnoj umjetnosti, a njezina je geneza kroz slikarstvo ili fotografiju stara gotovo koliko i sam medij. U posljednjem desetljeću zanimanje za izradu fotografija koje sadrže isključivo jedan jedini motiv, 'mene', i popratnu dekoraciju, postala je više medicinsko - dijagnostička negoli fotografska pojava. U radovima beogradskog fotografa Aleksandra Milosavljevića samoslikanje je prisutno od početka bavljenja fotografijom, od kasnih '70-ih 20. st., ne kao neka slučajna aktivnost nego kao konceptualna radnja koja je postala opus za sebe. Milosavljević je u svome konceptu sebe kao svjedoka i aktivnog sudionika temeljito sebičan. No ovaj put umjetnički egocentrizam stvara zanimljiv opus koji radi dosljednosti vjerojatno spada u rijetke autorske cikluse koji se protežu gotovo duže od 40 godina. Njegovi samoslici ne samo da su portret jednog vremena, odrastanja, urbane dekadencije nego su i svjedočanstvo načina života i svjetonazora, koji je jednostavno nestao kao što su nestale i političke i državne strukture koje su ga omogućile.
Tribina s publicistom i istraživačem Krešimirom Miškom bavi se odnosom svijesti i vremena te pitanjem nadilazi li ljudska percepcija linearno poimanje prošlosti i budućnosti. Polazeći od teze da naša svijest ima dublju interakciju s vremenom nego što se uobičajeno pretpostavlja, Mišak govori o ideji da tjelesni i mentalni sustavi na određeni način “skeniraju” blisku budućnost.
U izlaganju se dotiče i povijesnih istraživanja, od koncepta “psihičke arheologije” do fenomena “remote viewinga”, koji sugeriraju mogućnost da svijest ponekad nadilazi uobičajene vremenske okvire. Tribina otvara prostor za promišljanje granica percepcije, znanosti i iskustva, potičući publiku na kritičko, ali otvoreno razmatranje ovih tema.
Tribina s psihijatrom Robertom Torreom donosi promišljanje o životu nakon pandemije i o dubinskim promjenama koje je kriza razotkrila u suvremenom društvu. “Naravno da ima života i poslije korone”, ističe dr. Torre, naglašavajući da je i kriza dio životnog procesa koji nas nužno vodi prema transformaciji.
U predavanju se analizira kako svijet može ponovno postati “normalan”, ali bez povratka na staro – jer ništa više neće biti isto. Dekonstruira se mašinerija suvremenih ideologija zdravlja, dugovječnosti i sreće, koje umjesto ispunjenja često proizvode dodatni pritisak, frustraciju i osjećaj neuspjeha.
U dva nastavka ove tribine dr. Torre govori o temama i pitanjima koja su obilježila postpandemijsko razdoblje te o razlozima zbog kojih mnogi od nas više ne spavaju mirno kao nekada.
Video donosi čitanje dramskog teksta prema predlošku Thomasa Bernharda, u interpretaciji Zdenka Jelčića, koji je ujedno tekst i adaptirao za ovu izvedbu.
U središtu je lik starog, samouvjerenog glumca koji u krčmi „Pri veselom krascu” u Prdečevu Selu govori o nemogućnosti stvaranja umjetnosti u provincijalnom i kulturno skučenom prostoru. Monološka forma naglašava ironiju, ogorčenost i autoanalitičnost teksta, otvarajući pitanje položaja umjetnika i smisla kazališta u lokalnom kontekstu.
