Video donosi razgovor s umjetnikom Draganom Živadinovom, autorom dugogodišnjeg postgravitacijskog umjetničkog projekta koji razvija s Dunjom Zupančič i Mihom Turšič. Njegova umjetnička misija, zamišljena kao višedesetljetni koncept koji kulminira u ekvatorijalnoj orbiti Zemlje, predstavlja spoj tehnologije, filozofije i avangardne estetike, nadahnute vizijama Hermana Potočnika Noordunga.
Povodom izložbe u Galeriji na katu 2017. godine održano je i predavanje te predstavljanje knjige o postgravitacijskoj umjetnosti. U razgovoru se tematizira razvoj od pokreta Neue Slowenische Kunst do projekta Noordung, odnos umjetnosti i politike te pitanje umjetničkog poslanja kao trajnog, zahtjevnog i istraživačkog životnog koncepta.
Video donosi snimku online tribine „Kazalište kao suosjećajna igra”, održane 14. svibnja 2020. putem Zoom platforme. U razgovoru sudjeluju kazališna redateljica, fonetičarka i docentica na ADU Marina Petković Liker te književna teoretičarka i voditeljica tribine Marija Ott Franolić.
Polazeći od iskustva pandemijskog trenutka i promijenjene svakodnevice, tribina otvara pitanje može li kazalište – kao prostor empatije i susreta – pomoći u razumijevanju heterogene i fragmentarne stvarnosti. Razmatra se koji diskurs i koja forma mogu obuhvatiti svijet obilježen neizvjesnošću, bukom i isključivanjem te može li umjetnost ne samo tumačiti stvarnost nego je i mijenjati.
Video donosi izvedbu monodrame Thomas Bernhard: Veliki odlazak, rađene prema drami Thomasa Bernharda Minettija.
U središtu je stari glumac Minetti koji, nakon trideset godina izbivanja sa scene, u predvorju hotela u Ostendeu na Silvestrovo čeka direktora kazališta s obećanjem da će još jednom zaigrati kralja Leara. Dok oko njega traje novogodišnja euforija, on ostaje sam u iščekivanju – rastrgan između nade, ponosa i iluzije o povratku na scenu.
Tekst je preveo i adaptirao u monodramu Zdenko Jelčić, oblikujući intimnu studiju umjetnika suočenog s prolaznošću, samoćom i vlastitom opsesijom kazalištem.
Video donosi predavanje britanske teoretičarke filma Laure Mulvey, posvećeno političkim i estetskim preobrazbama filma u razdoblju koje je prethodilo neoliberalizmu. U kontekstu pojačanih ulaganja u kulturu, razvoja filmskog obrazovanja i djelovanja British Film Institute, film postaje prostor intenzivne teorijske i političke artikulacije.
Pod utjecajem Pokreta za ženska prava i modernističke estetike filmova Jean-Luca Godarda, Mulvey i Peter Wollen stvaraju politički motivirane filmske eseje koji nastoje destabilizirati dominantne obrasce reprezentacije i gledanja. U predavanju se autorica osvrće na nastanak njihova zajedničkog rada te na svoj ključni esej-manifest Vizualno zadovoljstvo i narativni film, kojim je utemeljena feministička filmska teorija i otvoren prostor za promišljanje publike, autonomije i identiteta u filmskom mediju.
Video donosi predavanje posvećeno međunarodnoj politici tijekom prvog mandata Donalda Trumpa. Fokus je na ulozi predsjednika u redefiniranju globalnih odnosa te na učincima slogana „Make America Great Again“ i „America First“ u razdoblju 2016.–2020.
Analiziraju se odnosi Sjedinjenih Američkih Država s Europskom unijom, Kinom i Rusijom, kao i promjene u transatlantskim vezama, pristupu multilateralizmu, klimatskim politikama i održivom razvoju. Predavanje otvara pitanja o stvarnom dosegu američkog globalnog utjecaja nakon četiri godine Trumpova mandata te o dugoročnim posljedicama tih politika na međunarodni poredak.
Orwell 2+2=5, r. Raoul Peck, 2025., Francuska / SAD, 119' Jezici: engleski, burmanski, ruski, francuski, španjolski, mandarinski / titlovi: hrvatski
Nakon projekcije dokumentarnog filma Orwell 2+2=5, koji istražuje nastanak Orwellova romana 1984 i pojmove poput dvomisli, misaonog zločina i novogovora u kontekstu suvremenih mehanizama moći i dezinformacija, održan je razgovor o filmu i njegovoj aktualnosti.U razgovoru sudjeluju Jerko Bakotin, Nataša Govedić i Marija Ott Franolić.Program je održan u sklopu 8. Arterije – tjedna filma o umjetnosti u Kulturno informativnom centru.
Snimka otvorenja pjesničkog performansa "Spomenik dezerteru" održanog 21. studenog 2025. godine u Galeriji Forum. Video donosi izvedbu pjesme Đurđice Čilić. Sudjelovali su Đurđica Čilić, Stanko Perica, Ivana Hanček, Kruno Kardov, Feđa Gavrilović, Hrvoje Hribar.
Glasovna instalacija KIC60 sastavljena od isječaka emisija Radio Zagreba iz razdoblja 1967. do 1998. Sugovornici su umjetnici Galerije Forum i vodeći radijski urednici svog vremena.
Tonsko oblikovanje: Luka Gamulin
Producent: Hrvoje Hribar
Korišteni materijali:
1. Edo Murtić, razgovor s Brankom Vondračekom; Emitirano: 23.5.1970.; Emisija: Sastanak u studiju 8
2. Zlatko Prica razgovor s Ivom Ostojom; Emitirano: 26.6.1972.; Emisija: Sastanak u studiju 8
3. Zlatko Prica razgovor s Ivom Ostojom uoči izložbe u GF; Emitirano: 16.9.1986.; Emisija: Susreti i poznanstva
4. Ivan Kožarić razgovor s Dragom Britvićem; Emitirano: 16.1.1967.; Emisija: Na zajedničkom valu
5. Ferdinand Kulmer razgovor s Nadom Beroš; Emitirano: 11.9.1989.; Emisija: Ikonosfera
6. Kosta Angeli Radovani razgovor s Miodragom Krencerom; Emitirano: 17.4.1988.; Emisija: Mikrofon je vaš
7. Đuro Seder razgovor s Danijelom Dragojevićem; Emitirano: 17.9.1976.; Emisija: Poezija naglas; Poeziju interpretiraju Vlatko Dulić i Božidar Smiljanić
1. povratak povijesti 2. demokracija i njezini izbori 3. rat i primirje 4. rat je završen 5. počinje kulturni rat 6. finale
• Claudio Magris predstavlja roman o kozaku nacistu • koalicija narodnog sporazuma, predizborna tribina • Jovan Rašković, predizborna tribina • Marija Ujević Galetović i galerijski humak • ratni rođendan Fabijana Šovagovića • zastoj filmske proizvodnje, uzlet filmskih kritičara • Crna Jedra – monografija V. Gotovca i E. Murtića • Vladimir Stojasavljević Vaki najavljuje bogati program • ravnatelj KIC-a želi rasformirati Galeriju Forum • intrige, umorstvo i svemirska letjelica
Video instalacija "Galerija umjetnika" niz je audiovizualnih bilješki o Galeriji Forum pod okriljem KIC-a, Galerija Forum prostor je gdje grupa vodećih likovnih autora udružuje rad. Video instalacija prikazana je u sklopu izložbe KIC60.
Zastupljeni umjetnici: Edo Murtić, Zlatko Prica, Nikola Reiser, Kosta Angeli Radovani, Miroslav Šutej, Ivan Lovrenčić, Vanja Radauš, Josip Vaništa, Marijan Jevšovar, Dušan Džamonja, Ivan Kožarić
Korišteni materijali:
Izložba Koste Angelija Radovanija Emitirano: 19. rujna 1969. Emisija: Dnevnik Novinari: Davorin Štetner, Branko Knezoci
Kolektivna izložba u Galeriji Forum Emitirano: 26. veljače 1970. Emisija: Jučer, danas, sutra Novinari: Davorin Štetner, Jura Orlovac
Izložba Ede Murtića Emitirano: 5. lipnja 1971. Emisija: Kultura Novinari: Geza Stantić, Vladimir Slijepčević
Izložba Josipa Vanište Emitirano: 10. siječnja 1997. Emisija: Informativni program – kultura Novinar: Oka Ričko Snimatelj: Mario Britvić
Izložba Marijana Jevšovara Emitirano: 9. veljače 1998. Emisija: Transfer Producent: Želimir Sablić Režiseri: Gordana Brzović, Gordana Brzović Urednik: Velimir Đuretić
Izložba Vanje Radauša Emitirano: 13. veljače 1998. Emisija: Informativni program – kultura Autori: Maroje Vučević, Mile Ćurković
Proslava 80. rođendana Dušana Džamonje u Forumu Emitirano: 1. veljače 2008. Emisija: Vijesti iz kulture Urednica: Ivona Haller Novinari: Lidija Špiranec, Zoran Pivac
Obljetnica Galerije Forum Emitirano: 14. srpnja 2012. Emisija: Vijesti iz kulture Novinarka: Jasna Coce Snimatelj: Srećko Bačun Montažer: Nina Koletić Kustos: Branko Franceshi
Katedrala – restauracija informacije 1998. konferencija o povijesti hrvatske medijske umjetnosti i njenih mreža simultano u KIC-u i na Radiju 101. Autorski projekt radija 101 i KIC-a na inicijativu Borisa Bakala te grupe umjetnika i intelektualaca. Rasprava rekapitulacije kraja XX. stoljeća i otvorene rasprave o novim mogućnostima tehnologije, ljudskog duha i spiritualnosti, u osvit novog milenija. Internetska video konferencija dodana je radijskoj audio vezi koja spaja KIC i Radio 101. Prijenos uživo 24. 2. 1998. moderator okruglog stola u KIC-u: Vladimir Stojasavljević Vaki. Sudionici okruglog stola u KIC-u: Bojan Baletić, Goran Blaguš, Nina Bulovec, Ladislav Galeta, Joško Lesaja, Matko Meštrović, Seadeta Midžić, Vladimir Petek, Goran Sergej Pristaš
moderatorica na Radiju 101: Dubravka Bratuljić sudionici na Radiju 101: autori projekta: Boris Bakal, Darko Fritz, Stanko Juzbašić, Ivan Marusic Klif, Goran Premec
Moderatorica: Silvija Šeparović, urednica na radiju Yammat FM
Gosti: Sanja Sarnavka, aktivistica i feministkinja, urednica programa i v. d. ravnateljice KIC-a 1996. – 1997. Tuga Tarle, diplomatkinja, znanstvenica i književnica, urednica i voditeljica ciklusa političkih tribina u KIC-u Kamo ideš Hrvatska 1992. – 1995. Bojan Munjin, novinar i kazališni kritičar, ravnatelj KIC-a 1991. – 1995. Vladimir Stojsavljević Vaki, pisac, dramatičar i redatelj, urednik tribina u KIC-u 1996. – 1998.
Datum tribine: 29.1.2026. Lokacija: Surogat Kino
Tribina „Tko nam je uzeo devedesete?“ održana je u Kulturno informativnom centru u sklopu programa KIC 90, povodom obilježavanja 60 godina djelovanja KIC-a i procesa istraživanja te digitalizacije arhivske građe. Tribina je bila posvećena prazninama u arhivu vezanima uz razdoblje 1990-ih, desetljeće obilježeno snažnim društvenim, političkim i kulturnim lomovima.
Desetljeće je počelo promjenom političkog sustava, nastavilo ratom i primirjima, zatim pobjedom i vezanim nedaćama: krizom gradske uprave, pokušajem kulturnog rata, usponom i padom Radija 101, osiromašenjem umjetničkog staleža i procvatom tajkuna. Devedesete su završile velikim državničkim sprovodom i prvim parlamentarnim izborima novog milenija.
Kako se Centar nosio s ekscentričnim desetljećem? Pitamo neposredne svjedoke, budući da su programski dokumenti tog razdoblja značajnim dijelom nestali iz arhiva KIC-a, ostavivši prazninu u digitalnom projektu otvorenog Arhiva.
Sudionici su kroz osobna svjedočanstva i institucionalna iskustva govorili o naglim promjenama vrijednosnih sustava, političkim pritiscima, selektivnom pamćenju i nestajanju kulturne dokumentacije. Bojan Munjin iznio je niz primjera koji ilustriraju proturječnosti javnog prostora 1990-ih te mehanizme institucionalnog zaborava. Silvija Šeparović osvrnula se na promjenu atmosfere javnih tribina i nestanak prostora dijaloga, dok je Sanja Sarnavka govorila o ideološkim pritiscima, političkoj pristranosti i sužavanju profesionalne autonomije u kulturnim i medijskim institucijama.
Tribina je istaknula i važnost arhiva ne samo kao zbirke dokumenata, već kao prostora suočavanja s kolektivnim pamćenjem, zaboravom i odgovornošću institucija. Zaključno je naglašena potreba daljnjeg prikupljanja građe i svjedočanstava kako bi se razdoblje 1990-ih cjelovitije rekonstruiralo i učinilo javno dostupnim unutar digitalne arhive KIC-a.
Događaj je označio završetak izložbenog dijela projekta KIC 60, koji se u Galeriji Forum i u prostorima KIC-a mogao pogledati do 31. siječnja, dok otvoreni digitalni arhiv ostaje stalno dostupan.
Video tribine održane u Kulturno informativnom centru u Zagrebu u sklopu programa Pisci u stisci, u kojem je gošća bila književnica Sanja Pilić, jedna od najpoznatijih hrvatskih autorica za djecu i mlade.
U razgovoru s voditeljicom Karmelom Špoljarić autorica govori o svom književnom putu, procesu pisanja te o kreativnim, egzistencijalnim i osobnim izazovima s kojima se pisci susreću. Program Pisci u stisci otvara pitanja stvaralačkih okolnosti – od vremena, motivacije i obiteljskih odnosa do prostora i uvjeta za pisanje – kroz intimne razgovore o svakodnevici književnog rada.
Pažnja u suvremenom svijetu – tribina, Kulturno informativni centar (KIC)
U Kulturno informativnom centru održana je tribina posvećena fenomenu pažnje u suvremenom društvu, u kojem je pažnja istodobno jedan od najvrjednijih, ali i najugroženijih ljudskih resursa. Razgovor je otvorio pitanja utjecaja stalne izloženosti informacijama, digitalnim podražajima i ubrzanom ritmu komunikacije na način na koji mislimo, učimo i doživljavamo vlastito iskustvo.
Tribina je povezala neuroznanstvenu i psihološku perspektivu, razmatrajući promjene u funkcioniranju mozga, ulogu dopamina, kognitivno opterećenje te fragmentaciju pažnje u digitalnom okruženju. Posebna pozornost posvećena je pitanju može li u takvim okolnostima opstati duboko mišljenje, stvaralaštvo i kvalitetan međuljudski odnos.
Sudjelovale su Marija Roth Jelisavčić, psihologinja i psihoterapeutkinja, te dr. sc. Meri Tadinac, redovita profesorica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
U Kulturno informativnom centru prikazan je film Sentimentalno putovanje na planet Paradžanov (r. Taras Tomenko, Ukrajina, 2024.), melankolična posveta armenskom filmskom autoru Sergeju Paradžanovu, jednom od najosebujnijih redatelja svjetske kinematografije i autoru filmova Sjenke zaboravljenih predaka i Sajat-Nova. Film je snimljen povodom stote obljetnice redateljeva rođenja.
Kroz rijetke i autentične arhivske materijale iz arhiva KGB-a koji prate istragu i sudski proces protiv Paradžanova, kao i kroz osobne artefakte i nadrealistične lutkarske prizore, film ulazi u jedinstveni umjetnički svijet u kojem se brišu granice između stvarnosti i fantazije, filma i kazališta, tradicije i modernosti. Paradžanov se u filmu pojavljuje kao narator u lutkarskom obličju, istražujući vlastitu kreativnu viziju i odnos prema sovjetskim društvenim normama, kao i mitove koje je tijekom života stvarao o sebi. Inspiracija za lutkarske sekvence dolazi iz kolaža i lutaka koje je redatelj izrađivao tijekom boravka u zatvoru i slao prijateljima, među kojima su bili Federico Fellini, Andrej Tarkovski i François Truffaut.
Nakon projekcije održan je razgovor o filmu u kojem su sudjelovali filmolog Tomislav Brlek i filmologinja Višnja Pentić. Projekcija je održana u sklopu programa 8. Arterija – tjedan filma o umjetnosti.
U Kulturno informativnom centru održana je peta tribina iz ciklusa Pisci u stisci, koja donosi razgovore s autorima o životnim, kreativnim i egzistencijalnim okolnostima koje prate književni rad. Gošća tribine bila je književnica Lidija Deduš, koja je u razgovoru s voditeljicom Karmelom Špoljarić govorila o vlastitom životnom i književnom putu – od rođenja u Banjoj Luci i odlaska iz ratnog Sarajeva, do života u zagorskom selu i pisanja poezije koja pronalazi svoj put do čitatelja.
Razgovor je otvorio teme kreativne, vremenske, financijske, obiteljske i egzistencijalne „stiske“ s kojima se autori susreću, otkrivajući intimni prostor između života i pisanja. Tribina je održana u intimnoj atmosferi polukata KIC-a, prostoru koji okuplja autore i publiku oko književnosti i otvorenog dijaloga.
U Kulturno informativnom centru prikazan je dokumentarni film Obitelj Giacometti (I Giacometti, r. Susanna Fanzun, Švicarska, 2023.), koji istražuje umjetničku baštinu jedne od najpoznatijih europskih umjetničkih obitelji. Film nas vodi u alpsku dolinu Bregaglia, planinski kraj između Švicarske i Italije, iz koje potječe obitelj Giacometti i koja je postala iznimno plodno tlo za razvoj umjetničkih talenata.
Kroz slike, crteže, osobna pisma, svjedočanstva suvremenika i impresivne kadrove planinskog krajolika film rekonstruira složene, ali skladne obiteljske odnose unutar kojih su stasali brojni umjetnici. U središtu priče nalazi se i jedan od najvažnijih kipara 20. stoljeća, Alberto Giacometti, čije su izdužene brončane figure obilježile modernu umjetnost i postale simbol egzistencijalističkog promišljanja ljudskog postojanja.
Nakon projekcije održan je razgovor u kojem su sudjelovali akademski umjetnik Željko Beljan i kustosica Leila Topić. Projekcija je održana u sklopu programa 8. Arterija – tjedan filma o umjetnosti.
U Galeriji na katu Kulturno informativnog centra otvorena je grupna izložba Šetnjica, koju su kustoski oblikovali Buga Kranželić i Gregor Sirotić Marušić. Na izložbi sudjeluju David Bakarić Mihaljević i Ana Stražičić, Hana Belobrk, Glorija Lizde, Luisa Pascu i Teo Kiš te Kora Rogina.
Izložba okuplja radove mlađe generacije umjetnika u različitim medijima, povezane temom osobnog identiteta i njegovih fluidnih, otvorenih oblika. Izložba je otvorena do 8. ožujka.
Video tribine održane 16. veljače 2026. u Kulturno informativnom centru u Zagrebu. Tribina je bila posvećena mirovinskom sustavu u Hrvatskoj, a kroz izlaganje je objašnjeno funkcioniranje prvog, drugog i trećeg mirovinskog stupa te njihova uloga u osiguravanju stabilnije mirovine, uz naglasak na praktične informacije za građane.
Tribinu je vodila Anja Tkalčević, viša analitičarka u Direkciji za praćenje zaštite potrošača i edukaciju u Hanfi te predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa.
