Datum emitiranja: 9. travnja 1992.
Emisija: informativno-dokumentarni program (IDP)
Autor: Papo Radimir

Video prilog donosi kadrove predstavljanja knjige Anđelka Milatovića Dokumenti o državnosti Republike Hrvatske, održanog u Kulturno informativnom centru u Zagrebu.

U prilogu je zabilježen autor za govornicom, a događaj se smješta u kontekst tadašnjih političkih i društvenih okolnosti, naglašavajući važnost književnih i stručnih publikacija u oblikovanju javnog diskursa. Program potvrđuje ulogu KIC-a kao mjesta predstavljanja relevantnih književnih i društveno-političkih tema početkom 1990-ih.

Emisija: (IDP)
Novinar: Zvonko Božinović
Snimatelj: Milivojević Hrvoje
Sudjeluju: Lino Veljak, Branko Horvat
Datum emitiranja: 23. siječnja 1993.

Televizijski prilog donosi kadrove s tribine Socijaldemokratske unije održane u Kulturno informativnom centru u Zagrebu. U prilogu govori Lino Veljak, potpredsjednik Izvršnog odbora SDU, koji se osvrće na mogućnosti poboljšanja gospodarske situacije, dok predsjednik stranke Branko Horvat iznosi ključne političke stavove u kontekstu izbora. Prilog dokumentira ranu fazu političkog pluralizma i javnih rasprava koje su se odvijale u prostoru KIC-a.

Datum emitiranja: 08.07.1993.
Emisija: Slikom na sliku
Tribina o međunarodnim pritiscima i ratnim zbivanjima u Bosni i Hercegovini

Autori:
Novinarka: Bunjevac-Filipović Ljilljana
Snimatelj: Glavaš Damir
Sudionici: Šušak Gojko, dr. Radić Jure

Prilog donosi izjave Gojka Šuška o Ženevskim pregovorima i prijetnjama sankcijama Hrvatskoj te izjave doktora Jure Radića o tvrdnji predsjednika Tuđmana.

Datum emitiranja: 07.06.1994.

Autori:
Novinarka: Inja Svetl
Snimatelj: Mladen Tomašić
Sudionici: Danko Plevnik, Peter Galbraith

Prilog donosi izvještaj s tribine i predstavljanja knjige „Svjedok genocida” novinara Roy Gutman održane u KIC. U programu sudjeluju izlagači i komentatori koji govore o ratnim zbivanjima u Bosni i Hercegovini, ulozi međunarodnih medija te izvještavanju o logorima i kršenjima ljudskih prava, uz izjave sudionika tribine i gostiju emisije.

21.3.1996.

Autor: Silvije Degen

Priopćenje o događanjima u KIC-u tijekom ravnateljskog mandata Zvonimira Lisinskog.

Datum emitiranja: 13.02.1999.

Autori:
Novinarka: Ivaa Ivančić

Sudionici: Šestan Davor, Novosel Zvonimir

Prilog donosi kadrove zatvaranja i problema hrvatskih kina krajem devedesetih, uključujući Kino Edison, Kino Europa i Kino Grič. Prikazani su filmski plakati, posjetitelji kina i inserti iz filmova „Život je lijep”, „Ronin”, „Državni neprijatelj”, „Spašavanje vojnika Ryana” i „Dosje X”, uz izjave građana i kino-prikazivača o važnosti očuvanja kinodvorana.

Emisija: Pola ure kulture

Urednica: Branka Kamenski

Novinarka: Ivana Antinović Jović

Snimatelj: Vilim Folnegović

Montažer: Nedjeljko Fabijanić 

Realizacija: Davorka Turk

On line montaža: Branko Vuković

Sudjeluje: Zvonimir Lisinski, Vladimir Stojsavljević, Igor Serder

Datum emitiranja: 10.06.1999.

Prilog donosi prikaz aktivnosti u Kulturno-informativnom centru (KIC) u Zagrebu, uključujući natječaj za ravnatelja. Zvonimir Lisinski, ravnatelj KIC-a, daje izjavu o novom natječaju i promjenama koje je doveo u KIC, dok se u prilogu spominju kulturne inicijative, kazališne i likovne izložbe te nagrade za pisce.

10.6.1999.

Autor: Želimir Ciglar

Rubrika: Kultura

Članak govori o izboru za novog ravnatelja KIC-a i ističe manjak prostora za kulturne institucije i organizacije u Zagrebu krajem 90-ih godina. Sadrži i izjave kandidata za ravnatelja i njihove planove za program KIC-a. 

Emisija: (arhivski prilog)
Sudjeluju: Radovan Ortynski
Lokacija: Kulturno informativni centar Zagreb
Datum emitiranja: 22.03.2001.

Prilog donosi snimke policijskog očevida ispred KIC-a u Zagrebu na mjestu atentata na Vjeku Sliška. Prikazane su aktivnosti kriminalističke i specijalne policije, kao i dokumentacija slučaja kroz fotografije i novinske članke koji rekonstruiraju atentat i širi kontekst mafijaških obračuna.

Datum emitiranja: 06.05.2005.
Emisija: Drugi format
Novac u kulturi

Autori:
Urednica i voditeljica: Kolarović Vlatka
Redatelj: Knežević Vladislav
Voditelj: Ilinčić Dražen
Sudionici: Ćurlin Ivet, Loreto Soledad Garin Guzman, Oleynikov Nikolay, Stilinović Mladen, Kopljar Zlatko, Knežević Đurđa, Vištica Olinka, Hribar Hrvoje, Munjin Bojan

Prilog donosi razgovor s Olinkom Višticom, Hrvojem Hribarom i Bojanom Munjinom uz prilog te izjave Gorana Sergeja Pristaše, Emine Višnić, Goranke Horjan, Nenada Puhovskog,

KIC

04. ožujka 2026.

ZAŠTO VIŠE NEMA NAME (privatizacija kao nacionalna sudbina ) Učilište potrošačkih navika generacija građana, raskošna institucija grada, oslonac lokalnog identiteta i uspješan radni kolektiv – odlazi putem kojim su otišla gotovo sva uspješna poduzeća iz modernog razdoblja naše Republike. O okolnostima, razlozima i budućim posljedicama ovog događaja razgovaramo u srijedu, 4. ožujka, u 19 sati u Kulturno informativnom centru.

Gosti: Marina Pavković, doktorica arhitekture i ekonomistica, Lana Kosovac, redateljica i politologinja, Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata, uz sudjelovanje drugih stručnih dionika dugotrajnog procesa gašenja naše robne kuće. 

Voditelj: Domagoj Novokmet, novinar ideje.hr

7. srpnja 2026

Promocija knjige "Dotrščina" održala se u utorak 7 srpnja 2026 godine u 19 sati u dvorani KIC-a.

Spomen-park Dotrščina bio je i ostao najvažniji zagrebački memorijalni prostor mjesto najvećeg masovnog zločina u povijesti glavnoga grada najvažnija lokacija Holokausta u Zagrebu i jedno od najmasovnijih stratišta Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj Spomen-područje je u tom trenutku imalo status trajno zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske a nalazilo se u okviru najvećeg zagrebačkog gradskog parka Tijekom okupacije u Drugom svjetskom ratu šuma Dotrščina na tadašnjem rubu Zagreba postala je mjesto masovnih ustaških egzekucija ponajviše građana Zagreba i okolice Od 1960-ih godina to se područje uređivalo kao memorijalni krajolik S promjenom političkog sustava 1990-ih odnos prema Dotrščini postao je primjerom radikalnog državnog revizionizma i manipulacije žrtvama a samo mjesto sjećanja tada se marginaliziralo.

Virtualni muzej Dotrščina bio je pokrenut 2012 godine kao autorski projekt Saše Šimprage u okviru programa kulture sjećanja Documente - Centra za suočavanje s prošlošću s ciljem vraćanja spomen-parka Dotrščina u kolektivnu memoriju Knjiga monografskog karaktera u prvi je plan stavila aktivnosti Virtualnog muzeja Dotrščina — jednoga od važnijih i dugovječnijih memorijskih projekata u Hrvatskoj — u sklopu kojih je bila ostvarena značajna suvremena angažirana umjetnička produkcija i razvijen inovativni te u Hrvatskoj jedinstveni obrazovni program Umjetničke radove u čast žrtava fašizma na Dotrščini u produkciji Virtualnog muzeja Dotrščina ostvario je niz umjetnika i umjetnica Saša Šimpraga Davor Sanvincenti Slaven Tolj Daniel Kovač Zoran Pavelić Gildo Bavčević Sandra Sterle Tonka Maleković Driton Selmani Diana Sokolić Vlado Martek Patricia Pisani i Tomo Savić-Gecan

O knjizi su govorili Tvrtko Jakovina Christel Trouvé Dea Marić Vesna Teršelič Darko Šimičić i Saša Šimpraga Knjiga je sadržavala tekstualne priloge autora među kojima su Helen Adkins Ljubica Anđelković Džambić Irena Bekić Lidija Butković Mićin Magdalena Došen Marko Golub Sinan Gudžević Radmila Iva Janković Aleksandar Hut Kono Silva Kalčić Bojan Dmitrović Krištofić Ivana Mance Dea Marić Suzana Marjanić Igor Marković Nataša Mataušić Lujo Parežanin Jelena Pašić Davorka Perić Ivana Perić Rosana Ratkovčić Ivana Sajko Darko Šimičić Saša Šimpraga Nevena Škrbić Alempijević i Krešimir Zovak Vizualni dio oblikovan je fotografijama koje su snimili Ivan Buvinić Jovica Drobnjak Inia Herenčić Sanjin Kaštelan Mario Krištofić Jadranko Marjanović Bojan Mrđenović Ana Ogrizović Ana Opalić Zoran Pavelić Iva Prolić Jasenko Rasol Saša Šimpraga i Katarina Zlatec dok je za dizajn bila zaslužna Petra Milički.

Knjiga je bila objavljena u nakladi od dvjesto primjeraka a na samoj promociji bilo je udomljeno pedeset besplatnih primjeraka Nakladnici su bili Hrvatska udruga nastavnika povijesti i Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Zagreba Knjiga je djelomično bila ostvarena uz potporu Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba i Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba.

7. srpnja 2026

Inicijativa za Hrvatsku slobode i Kulturno informativni centar KIC Zagreb pozivaju vas na tribinu pod nazivom Kako se nositi s govorom i činom mržnje na kojoj će se raspravljati o načinima reagiranja na sve češće napade i iskrivljavanje činjenica u javnoj sferi koji pogađaju umjetnice novinare i sve neistomišljenike.

Na tribini govore znanstvenica sa Sveučilišta u Rijeci Valentina Otmačić odvjetnica Vesna Alaburić glavna urednica Novosti Andrea Radak i multimedijalna umjetnica iz udruge Domino Arijana Lekić Fridrih a razgovor moderira Sanja Sarnavka ispred Inicijative za Hrvatsku slobode.