Emisija: Kronika dječjeg festivala Snimatelj: Dražen Šimić, Vladimir Klasnić Urednici: Mario Sedmak, Ivona Marković, Ivana Vida, Tanja Šimić Sudjeluju: sudionici festivala, kazališni umjetnici i publika Datum emitiranja: 10. lipnja 1998.
Televizijski prilog donosi pregled međunarodnog festivala profesionalnih kazališta za djecu i mlade Mliječni zub. U segmentu snimljenom u Kulturno informativnom centru u Zagrebu održana je tribina na kojoj je predstavljeno njemačko kazalište za mlade, uz izjave redatelja i izvođača te inserte iz predstava. Prilog prati i širi festivalski program, uključujući međunarodne kazališne produkcije, reakcije publike i edukativne sadržaje, naglašavajući važnost festivala u kontekstu suvremenog kazališta za djecu i mlade.
Emisija: Pozivnica Redatelj: Vladimir Kleščić Urednica: Oka Ričko Urednica programa: Lada Džidić Montažeri: Mladen Radaković, Radenko Kakša Datum emitiranja: 20. 4. 2002.
HRT-ov prilog donosi zapis s predavanja poznatog kustosa suvremene umjetnosti Haralda Szeemanna, održanog u Kulturno-informativnom centru (KIC) u Zagrebu. Prikazani su kadrovi Szeemanna tijekom predavanja, publika u dvorani te vizualni materijali koji prate njegovo izlaganje. Szeemann govori o suvremenoj umjetnosti i vlastitom pristupu kustoskom radu, a prilog bilježi njegovo gostovanje i susret s domaćom publikom.
Datum emitiranja: 25.10.2007. Emisija: Vijesti iz kulture
Autori: Urednica: Oka Ričko Novinar: Saša Pavković Snimatelj: Vjeran Fio Montažer: Marko Marošević
Prilog donosi kadrove projekcije filma „Usred riječi stanem” održane u KIC u sklopu Tjedna Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Film je posvećen životu novinara, prevoditelja i pjesnika Stojan Vučićević, a uključuje arhivske fotografije, kadrove mjesta Turkovići i otoka Sveti Grgur te izjave književnog kritičara Branko Bošnjak i novinarke Lina Kežić.
Video donosi snimku online tribine „Kazalište kao suosjećajna igra”, održane 14. svibnja 2020. putem Zoom platforme. U razgovoru sudjeluju kazališna redateljica, fonetičarka i docentica na ADU Marina Petković Liker te književna teoretičarka i voditeljica tribine Marija Ott Franolić.
Polazeći od iskustva pandemijskog trenutka i promijenjene svakodnevice, tribina otvara pitanje može li kazalište – kao prostor empatije i susreta – pomoći u razumijevanju heterogene i fragmentarne stvarnosti. Razmatra se koji diskurs i koja forma mogu obuhvatiti svijet obilježen neizvjesnošću, bukom i isključivanjem te može li umjetnost ne samo tumačiti stvarnost nego je i mijenjati.
Video donosi predavanje britanske teoretičarke filma Laure Mulvey, posvećeno političkim i estetskim preobrazbama filma u razdoblju koje je prethodilo neoliberalizmu. U kontekstu pojačanih ulaganja u kulturu, razvoja filmskog obrazovanja i djelovanja British Film Institute, film postaje prostor intenzivne teorijske i političke artikulacije.
Pod utjecajem Pokreta za ženska prava i modernističke estetike filmova Jean-Luca Godarda, Mulvey i Peter Wollen stvaraju politički motivirane filmske eseje koji nastoje destabilizirati dominantne obrasce reprezentacije i gledanja. U predavanju se autorica osvrće na nastanak njihova zajedničkog rada te na svoj ključni esej-manifest Vizualno zadovoljstvo i narativni film, kojim je utemeljena feministička filmska teorija i otvoren prostor za promišljanje publike, autonomije i identiteta u filmskom mediju.
Video donosi predavanje posvećeno međunarodnoj politici tijekom prvog mandata Donalda Trumpa. Fokus je na ulozi predsjednika u redefiniranju globalnih odnosa te na učincima slogana „Make America Great Again“ i „America First“ u razdoblju 2016.–2020.
Analiziraju se odnosi Sjedinjenih Američkih Država s Europskom unijom, Kinom i Rusijom, kao i promjene u transatlantskim vezama, pristupu multilateralizmu, klimatskim politikama i održivom razvoju. Predavanje otvara pitanja o stvarnom dosegu američkog globalnog utjecaja nakon četiri godine Trumpova mandata te o dugoročnim posljedicama tih politika na međunarodni poredak.
Moderatorica: Silvija Šeparović, urednica na radiju Yammat FM
Gosti: Sanja Sarnavka, aktivistica i feministkinja, urednica programa i v. d. ravnateljice KIC-a 1996. – 1997. Tuga Tarle, diplomatkinja, znanstvenica i književnica, urednica i voditeljica ciklusa političkih tribina u KIC-u Kamo ideš Hrvatska 1992. – 1995. Bojan Munjin, novinar i kazališni kritičar, ravnatelj KIC-a 1991. – 1995. Vladimir Stojsavljević Vaki, pisac, dramatičar i redatelj, urednik tribina u KIC-u 1996. – 1998.
Datum tribine: 29.1.2026. Lokacija: Surogat Kino
Tribina „Tko nam je uzeo devedesete?“ održana je u Kulturno informativnom centru u sklopu programa KIC 90, povodom obilježavanja 60 godina djelovanja KIC-a i procesa istraživanja te digitalizacije arhivske građe. Tribina je bila posvećena prazninama u arhivu vezanima uz razdoblje 1990-ih, desetljeće obilježeno snažnim društvenim, političkim i kulturnim lomovima.
Desetljeće je počelo promjenom političkog sustava, nastavilo ratom i primirjima, zatim pobjedom i vezanim nedaćama: krizom gradske uprave, pokušajem kulturnog rata, usponom i padom Radija 101, osiromašenjem umjetničkog staleža i procvatom tajkuna. Devedesete su završile velikim državničkim sprovodom i prvim parlamentarnim izborima novog milenija.
Kako se Centar nosio s ekscentričnim desetljećem? Pitamo neposredne svjedoke, budući da su programski dokumenti tog razdoblja značajnim dijelom nestali iz arhiva KIC-a, ostavivši prazninu u digitalnom projektu otvorenog Arhiva.
Sudionici su kroz osobna svjedočanstva i institucionalna iskustva govorili o naglim promjenama vrijednosnih sustava, političkim pritiscima, selektivnom pamćenju i nestajanju kulturne dokumentacije. Bojan Munjin iznio je niz primjera koji ilustriraju proturječnosti javnog prostora 1990-ih te mehanizme institucionalnog zaborava. Silvija Šeparović osvrnula se na promjenu atmosfere javnih tribina i nestanak prostora dijaloga, dok je Sanja Sarnavka govorila o ideološkim pritiscima, političkoj pristranosti i sužavanju profesionalne autonomije u kulturnim i medijskim institucijama.
Tribina je istaknula i važnost arhiva ne samo kao zbirke dokumenata, već kao prostora suočavanja s kolektivnim pamćenjem, zaboravom i odgovornošću institucija. Zaključno je naglašena potreba daljnjeg prikupljanja građe i svjedočanstava kako bi se razdoblje 1990-ih cjelovitije rekonstruiralo i učinilo javno dostupnim unutar digitalne arhive KIC-a.
Događaj je označio završetak izložbenog dijela projekta KIC 60, koji se u Galeriji Forum i u prostorima KIC-a mogao pogledati do 31. siječnja, dok otvoreni digitalni arhiv ostaje stalno dostupan.
Pažnja u suvremenom svijetu – tribina, Kulturno informativni centar (KIC)
U Kulturno informativnom centru održana je tribina posvećena fenomenu pažnje u suvremenom društvu, u kojem je pažnja istodobno jedan od najvrjednijih, ali i najugroženijih ljudskih resursa. Razgovor je otvorio pitanja utjecaja stalne izloženosti informacijama, digitalnim podražajima i ubrzanom ritmu komunikacije na način na koji mislimo, učimo i doživljavamo vlastito iskustvo.
Tribina je povezala neuroznanstvenu i psihološku perspektivu, razmatrajući promjene u funkcioniranju mozga, ulogu dopamina, kognitivno opterećenje te fragmentaciju pažnje u digitalnom okruženju. Posebna pozornost posvećena je pitanju može li u takvim okolnostima opstati duboko mišljenje, stvaralaštvo i kvalitetan međuljudski odnos.
Sudjelovale su Marija Roth Jelisavčić, psihologinja i psihoterapeutkinja, te dr. sc. Meri Tadinac, redovita profesorica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
U Kulturno informativnom centru prikazan je film Sentimentalno putovanje na planet Paradžanov (r. Taras Tomenko, Ukrajina, 2024.), melankolična posveta armenskom filmskom autoru Sergeju Paradžanovu, jednom od najosebujnijih redatelja svjetske kinematografije i autoru filmova Sjenke zaboravljenih predaka i Sajat-Nova. Film je snimljen povodom stote obljetnice redateljeva rođenja.
Kroz rijetke i autentične arhivske materijale iz arhiva KGB-a koji prate istragu i sudski proces protiv Paradžanova, kao i kroz osobne artefakte i nadrealistične lutkarske prizore, film ulazi u jedinstveni umjetnički svijet u kojem se brišu granice između stvarnosti i fantazije, filma i kazališta, tradicije i modernosti. Paradžanov se u filmu pojavljuje kao narator u lutkarskom obličju, istražujući vlastitu kreativnu viziju i odnos prema sovjetskim društvenim normama, kao i mitove koje je tijekom života stvarao o sebi. Inspiracija za lutkarske sekvence dolazi iz kolaža i lutaka koje je redatelj izrađivao tijekom boravka u zatvoru i slao prijateljima, među kojima su bili Federico Fellini, Andrej Tarkovski i François Truffaut.
Nakon projekcije održan je razgovor o filmu u kojem su sudjelovali filmolog Tomislav Brlek i filmologinja Višnja Pentić. Projekcija je održana u sklopu programa 8. Arterija – tjedan filma o umjetnosti.
U Kulturno informativnom centru održana je peta tribina iz ciklusa Pisci u stisci, koja donosi razgovore s autorima o životnim, kreativnim i egzistencijalnim okolnostima koje prate književni rad. Gošća tribine bila je književnica Lidija Deduš, koja je u razgovoru s voditeljicom Karmelom Špoljarić govorila o vlastitom životnom i književnom putu – od rođenja u Banjoj Luci i odlaska iz ratnog Sarajeva, do života u zagorskom selu i pisanja poezije koja pronalazi svoj put do čitatelja.
Razgovor je otvorio teme kreativne, vremenske, financijske, obiteljske i egzistencijalne „stiske“ s kojima se autori susreću, otkrivajući intimni prostor između života i pisanja. Tribina je održana u intimnoj atmosferi polukata KIC-a, prostoru koji okuplja autore i publiku oko književnosti i otvorenog dijaloga.
U Kulturno informativnom centru prikazan je dokumentarni film Obitelj Giacometti (I Giacometti, r. Susanna Fanzun, Švicarska, 2023.), koji istražuje umjetničku baštinu jedne od najpoznatijih europskih umjetničkih obitelji. Film nas vodi u alpsku dolinu Bregaglia, planinski kraj između Švicarske i Italije, iz koje potječe obitelj Giacometti i koja je postala iznimno plodno tlo za razvoj umjetničkih talenata.
Kroz slike, crteže, osobna pisma, svjedočanstva suvremenika i impresivne kadrove planinskog krajolika film rekonstruira složene, ali skladne obiteljske odnose unutar kojih su stasali brojni umjetnici. U središtu priče nalazi se i jedan od najvažnijih kipara 20. stoljeća, Alberto Giacometti, čije su izdužene brončane figure obilježile modernu umjetnost i postale simbol egzistencijalističkog promišljanja ljudskog postojanja.
Nakon projekcije održan je razgovor u kojem su sudjelovali akademski umjetnik Željko Beljan i kustosica Leila Topić. Projekcija je održana u sklopu programa 8. Arterija – tjedan filma o umjetnosti.
Video tribine održane 16. veljače 2026. u Kulturno informativnom centru u Zagrebu. Tribina je bila posvećena mirovinskom sustavu u Hrvatskoj, a kroz izlaganje je objašnjeno funkcioniranje prvog, drugog i trećeg mirovinskog stupa te njihova uloga u osiguravanju stabilnije mirovine, uz naglasak na praktične informacije za građane.
Tribinu je vodila Anja Tkalčević, viša analitičarka u Direkciji za praćenje zaštite potrošača i edukaciju u Hanfi te predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa.
Video razgovora u kojem Sanja Baković (književnica i kritičarka) i Nataša Govedić (književnica i kritičarka) govore o Natašinom romanu Div (Fraktura, 2025).
U razgovoru se otvaraju pitanja forme i značenja ovog hibridnog djela koje spaja prozu, poeziju, filozofiju i nadrealno, istražujući teme gubitka, potrage za smislom i ljubavi u svijetu istodobne ljepote i propadanja.
Video 12. Seanse Knjiškog moljca održane u Kulturno informativnom centru u Zagrebu.
U razgovoru Ema Marača i Izabela Šegedin (Moljčice) uz gošću Karlu Kurtoić, prevoditeljicu i kulturnu kritičarku, raspravljaju o suvremenim oblicima maskuliniteta, mizoginije i njihovim vezama s rastućim desničarskim i fašističkim diskursima. Razgovor se dotiče fenomena internetske kulture i pojmova poput incel, badboy, fuckboy i softboy, propitujući kako se mijenjaju obrasci maskuliniteta u digitalnom dobu.
ZAŠTO VIŠE NEMA NAME (privatizacija kao nacionalna sudbina ) Učilište potrošačkih navika generacija građana, raskošna institucija grada, oslonac lokalnog identiteta i uspješan radni kolektiv – odlazi putem kojim su otišla gotovo sva uspješna poduzeća iz modernog razdoblja naše Republike. O okolnostima, razlozima i budućim posljedicama ovog događaja razgovaramo u srijedu, 4. ožujka, u 19 sati u Kulturno informativnom centru.
Gosti: Marina Pavković, doktorica arhitekture i ekonomistica, Lana Kosovac, redateljica i politologinja, Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata, uz sudjelovanje drugih stručnih dionika dugotrajnog procesa gašenja naše robne kuće.
ožujka 2026. Autor i snimatelj: Branko Istvančić Tribina: Gubitak i tugovanje II
Prekid odnosa često znači puno više od samog završetka kontakta – gubi se zajednička svakodnevica, planovi i osjećaj pripadanja. Tribina se bavi različitim vrstama prekida, od partnerskih do prijateljskih i obiteljskih, kao i složenim emocijama koje ih prate – tugom, ljutnjom, krivnjom, ali i olakšanjem i nadom.
Razgovara se o procesu tugovanja, teškoći zatvaranja odnosa i načinima kako pronaći novu unutarnju ravnotežu nakon gubitka bliskosti.
Sudjeluju: prof. dr. sc. Lidija Arambašić i Marija Roth Jelisavčić.
U srijedu, 15. 4. u 19 sati u sklopu izložbe Zemlja zabrane, u Surogat kinu KIC u okviru programa Kinocenzura, na rasporedu su bili filmovi O ljubavnim vještinama ili film sa 14441 kvadratom Karpa Godine i Rani radovi Želimira Žilnika.
Nakon projekcije s Karpom Godinom i Želimirom Žilnikom razgovarala je Jelena Pašić, kustosica i voditeljica programa Kinocenzura.
Filmski program pod naslovom Kinocenzura tijekom trajanja izložbe Zemlja zabrane okuplja sedam ostvarenja čija su javna prikazivanja zabranjivana zbog njihova odvažnog, beskompromisnog pogleda na društvenu zbilju i ironijskog zadiranja u političke dogme. Od prvog sudski zabranjenog filma Grad redateljskog trojca Marka Babca, Kokana Rakonjca i Živojina Pavlovića te crnovalnih klasika Rani radovi Želimira Žilnika i Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji Bate Čengića, preko provokativnih ostvarenja kratkoga metra u režiji Karpa Godine i Rajka Grlića te posljednjeg jugoslavenskog filma čije je prikazivanje u Hrvatskoj spriječeno zbog početka rata, pa do kontroverznog Plastičnog Isusa radi kojeg je Lazar Stojanović odslužio zatvorsku kaznu – ova djela obol su slobodi umjetničkog stvaranja i kritičkog mišljenja.
