Pogled Galerija Lista
Poništi filtere

Vrsta dokumenta

Djelatnost

Povezane osobe

Program ili događaj

Autor dokumenta

Razdoblje

Broj rezultata: 1997
srpanj 2026.

PETAR GRIMANI, KIC PODCAST, GALERIJA FORUM

Video
Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

U sklopu KIC podcasta razgovarali smo s umjetnikom Petrom Grimanijem povodom njegove izložbe „Forum i grad”, otvorene 19. lipnja 2026. u Galeriji Forum u Zagrebu. Razgovor je obuhvatio njegov umjetnički rad, performanse, simboliku zlatnih folija, odnos tradicije i avangarde te povezanost njegovih umjetničkih intervencija s povijesnim i urbanim prostorom.Razgovor se odvijao spontano, kroz niz tema i asocijacija, na način koji podsjeća na Proustov „Combray”, u kojem se misli i sjećanja međusobno nadovezuju. Dotaknuli smo se umjetnosti, povijesti, filozofije i osobnih iskustava, pružajući širi uvid u Grimanijev umjetnički rad i razmišljanja.

Razgovor vodila: Hana Bulić

Pitanja pripremio: Feđa Gavrilović

Video: Ivor Lapić

Datum snimanja: 31. 7. 2026.

rujan 2026.

KOMUNIKACIJA: PRIČANJE, SLUŠANJE I ONO IZMEĐU, RAZGOVOR, TRIBINA, KIC

Video
Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

15.09.2026.

Na tribini „Komunikacija: pričanje, slušanje i ono između” psihologinja i psihoterapeutkinja Marija Roth Jelisavčić te psihologinja Ana Munivrana razgovaraju o komunikaciji, riječima i šutnji, odnosima i granicama, bliskosti i udaljavanju, sukobima i nesporazumima. Govore o teškoćama u izražavanju vlastitih misli, slušanju s ciljem odgovaranja te situacijama u kojima se sudionici razgovora međusobno ne razumiju. Razgovor se bavi i pitanjem što čini dobru komunikaciju te mogućnostima ponovnog uspostavljanja razumijevanja nakon nesporazuma i sukoba.

rujan 2026.

U POTRAZI ZA LJUDORAHOM, OTVORENJE IZLOŽBE IVANE PAPIĆ, KIC

Video
Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

16.09.2026.

U Kulturno informativnom centru otvorit će se izložba Ivane Papić pod nazivom „U potrazi za Ljudorahom“. Biće iz naslova izložba imaginarni je organizam koji je evoluirao u spekulativnoj budućnosti.

Kustosica izložbe Dora Derado Giljanović pobliže objašnjava koncept:

„U multimedijalnoj instalaciji „U potrazi za Ljudorahom“ figura Ljudorahe predstavlja bitno više od fiktivnog lika. Ona je hibrid žene i divljeg oraha, samodostatna vrsta bez muškog primjerka, koja Zemlju obilazi sama i sadi sjemenke koje usput sakuplja, čime nastoji pomoći okolišu u njegovu zacjeljivanju.

Ivana Papić istražuje invazivnu vrstu u narodu zvanu divlji orah, odnosno pajasen (lat. Ailanthus altissima), niz godina. Premda je pajasen uvezen iz Azije u Europu u 18. stoljeću kao ukrasna vrsta, ljudi nisu mogli predvidjeti njegovo širenje. Što nas dovodi do nove situacije, odnosno „novog ljudskog problema“ koji zahtijeva prilagodbu. Umjetnica ove okolnosti potencira i stvara vlastitu spekulativnu fikciju čija je radnja smještena u neodređenom vremenu u budućnosti „nakon takozvanog Velikog geo-tektonskog događaja, događaja koji je promijenio život na Zemlji“.

Trenutak je to u kojem se ljudska vrsta dovela u nezavidni položaj, sve zahvaljujući vlastitim djelima i nedjelima.

„U potrazi za Ljudorahom“ sačinjava pet videoradova projiciranih na teksturirane površine kao što su spužva za zvučnu izolaciju, valovite ploče od recikliranih termoplastičnih materijala i lim (možebitni arheološki ostaci ljudske civilizacije od prije ovog apokaliptičnog događaja).“

Ivana Papić (Split, 1987.) multimedijalna je umjetnica i edukatorica. Koristeći tekst, video, zvuk i objekte u svojoj umjetničko-istraživačkoj praksi, ona gradi slojevite poetske radove koji se dotiču pojmova migracija, identiteta i pripadnosti iz perspektive odnosa čovjeka i biljnih svjetova.

Izlagala je na samostalnim i grupnim izložbama u Hrvatskoj, Srbiji, Njemačkoj i Peruu, među kojima se ističu samostalne izložbe u Galeriji MKC i Salonu Galić u Splitu, Pogon dvorani u Zagrebu te Podroom galeriji u Beogradu.

U okviru umjetničke prakse surađuje sa sveučilištima, nevladinim organizacijama i lokalnim zajednicama kroz seminare te radionice umjetničkog i spekulativnog dizajna.

Magistrirala je restauraciju (Umjetnička akademija u Splitu, 2011.) i Art in Context (UdK, Universität der Künste Berlin, 2022.). Na UdK-u je članica kolektiva Klasse Klima, gdje je predavala na pilot-projektu Studium Planetare te radila kao gostujuća predavačica na MA Art in Context i Studium Generale.

rujan 2026.

ZAVRŠNI PARTY, VLASTA DELIMAR, GALERIJA FORUM

Video
Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

26. rujna 2026.

Galerija Forum, Nikole Tesle 16, Zagreb, 18:00–20:00.

Završno događanje projekta Vlaste Delimar Zagrepčani, provjerite jeste li živi, održano u Galeriji Forum. Program je obilježio završetak zagrebačke epizode projekta, nakon nekoliko tjedana izložbe, performansa, susreta i intervencija u javnom prostoru grada. Događanje je uključivalo druženje s umjetnicom i razgovor o izložbi i projektu.

rujan 2026.

VLASTA DELIMAR, KIC PODCAST, GALRIJA FORUM

Video
Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

Prva epizoda KIC podcasta objavljena na službenom YouTube kanalu KIC-a donosi razgovor s Vlastom Delimar, jednom od ključnih protagonistica hrvatske suvremene umjetnosti, povodom izložbe Zagrepčani, provjerite jeste li živi, održane u Galeriji Forum od 4. do 26. rujna 2026. Razgovor je snimljen 26. rujna, posljednjeg dana izložbe, a obuhvatio je gotovo pet desetljeća njezina umjetničkog djelovanja, od ranih radova i performansa do recentnih ostvarenja. Razgovarale smo o slobodi umjetničkog izražavanja, tijelu, društvenim konvencijama, starenju i odnosu umjetnosti i života, osvrnuvši se i na performans Uspješno starenje, izveden na otvorenju izložbe. Prethodne epizode KIC podcasta dostupne su u Digitalnom arhivu KIC-a, dok ovom epizodom započinje njihovo javno objavljivanje na službenom YouTube kanalu KIC-a.

Razgovor vodila: Hana Bulić

Pitanja pripremio: Feđa Gavrilović

Video: Ivor Lapić

Datum snimanja: 28. 9. 2026.

listopad 2026.

MILJENKO STANČIĆ, STOGODIŠNJICA ROĐENJA, RAZGOVOR, KIC

Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

7. listopada održan program Miljenko Stančić / stogodišnjica rođenja, s početkom u 19 sati. Prikazan je film Miljenka Stančića u produkciji Televizije Zagreb iz 1987. godine, u režiji Mire Wolf. Nakon projekcije održati će se razgovor u kojem će sudjelovali Mira Wolf, redateljica, Igor Zidić, povjesničar umjetnosti, i Zlatko Kauzlarić Atač, slikar. Razgovor vodi Feđa Gavrilović. 

listopad 2026.

ALEKSANDAR BEZINOVIĆ: JEZIK PTICA, IZLOŽBA, KIC, GALERIJA FORUM

Video
Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

U petak 9. listopada u 19 sati, u Galeriji Forum, u Teslinoj 16 otvorit će se izložba Jezik ptica Aleksandra Bezinovića. Naslov je ciklus posudio iz sufijske poeme perzijskog pjesnika Faridudina Atara, napisane oko 1177.

„U repetitivnim formama koje se preslaguju pronalazimo ključeve omjera, razmjera i ritma koji su upisani u našu percepciju, odnosno u naše tijelo. Ne tražimo pred ovim djelima odnos slike i sebe (jer to bi značilo da smo dva odvojena entiteta), već nas same.

Slika, ako je postavljena dobro, zapravo i jest Apsolut. Djelo koje nas svojim formalnim odnosima i značenjskim sklopovima dovodi do samospoznaje. Bezinovićevi formati su, uglavnom, monumentalni te na njima kombinacije segmenata lukova i krugova izgledaju poput zadivljujuće koreografije koju gledamo iz daljine. To je ujedno i ples derviša i slet povodom proslave u nekom socijalističkom društvu. I baš i jedno i drugo: jer nema dvojstva između metafizičkog i svjetovnog, duhovnog i sekularnog, kao ni između pojedinca i zajednice, čija se postojanja izmjenjuju pred našim očima u takvim plesovima. Zbog toga su i ove slike s jedne strane izrazito materijalno prisutne – i svojom, već spomenutom, veličinom, ali i vidljivo rahlim namazima boje. Njihovoj prisutnosti doprinose i ploče od olovnog lima integrirane u slike, taj grubi materijal koji naglašava fizičku postojanost ovih ostvarenja.“, piše autor predgovora, voditelj Galerije Forum Feđa Gavrilović.

Aleksandar Bezinović rođen je 1975. godine u Splitu gdje završava Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn — odjel grafičkog dizajna, a 1993. upisuje slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te diplomira u klasi Zlatka Kesera. Nakon završenog studija slikarstva radi u Hrvatskom restauratorskom zavodu na odjelu za drvenu polikromiranu skulpturu. Od 2007. do 2019. godine surađuje na brojnim filmskim i kazališnim projektima kao scenski slikar i koordinator slikara dekora. Kontinuirano izlaže na samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu.

listopad 2026.

24. FESTIVAL PRVIH: ANATOMIJA PRIJATELJSTVA, Izložba [Galerija na katu]

Video
Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

20. - 30. 10. 2026. 

GALERIJA NA KATU, Preradovićeva 5

ANATOMIJA PRIJATELJSTVA

18.45 / Participativna instalacija Postav Krajolika prijateljstva, izvodi Jadran Kale s posjetiteljima

19.00 / Otvorenje izložbe Izlažu: Natasha Baković, Marlen Ban, Marina Burolo, Zdenko Bužek, Jadran Kale, Željko Zorica Šiš, Josip Pino Ivančić, Stanislav Habjan

Festival prvih, multidisciplinarni umjetnički festival koji se ove godine prezentira u svom 24. izdanju, održava se u Zagrebu od 19. do 30. listopada u prostorima KNAP-a i KIC-a.

Središnja tema ovogodišnjeg izdanja je Anatomija prijateljstva, a bavit će se pitanjima koja istražuju od čega je sazdano prijateljstvo onkraj njegove rječničke definicije kao osnove odnosa između ljudi temeljeno na poštovanju, povjerenju i ljubavi. Je li uopće i koliko je moguće – u svijetu svekolikih sukoba – njegovati poštovanje, povjerenje i ljubav prema bližnjima, suputnicama i suputnicima, ljudima s kojima dijelimo planet?

Antropolog Robin Dunbar došao je do zaključka da ljudi imaju kapacitet za bližu komunikaciju s krugom od 150 ljudi. Od toga, krug doista pravih, bliskih prijatelja jedne osobe sveo je na pet ljudi. Jacques Derrida analizirao je promišljanja filozofa kroz povijest i i zaključio da su iz njihovih ideja o prijateljstvu isključena i nemoguća prijateljstva između žena te ona između žena i muškaraca. Ovakvo su čitanje, među ostalima, kritizirale feminističke teoretičarke Nancy Holland, Gayatri Chakravorty Spivak i Dorothea Olkovoski kao „osnaživanje tradicionalne filozofske šutnje o ženama“, dok Heather Devere smatra da Derridinu dekonstrukciju ne treba nužno smatrati anti - ženskom jer „identificira brojne načine diskriminacije žena... doprinoseći postmodernoj feminističkoj raspravi“.

Što o svim tim pitanjima misle umjetnici_e i neumjetnici_e, oni koji tek kroče u polje djelovanja u određenom mediju? Ta i ostala pitanja vezana uz temu pokušat ćemo preispitati i odgovoriti kroz izložbeni, diskurzivni i radionički program ovogodišnjeg, 24. Festivala prvih.

listopad 2026.

PISCI U STISCI: MONIKA HERCEG, Događanja [Polukat]

Video
Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

U Kulturno informativnom centru održana je tribina iz ciklusa Pisci u stisci. Kako pojedini PISCI pričaju o kreativnoj, vremenskoj, financijskoj, obiteljskoj, emotivnoj, motivacijskoj, egzistencijalnoj i svakoj drugoj STISCI i hrabro nam otvaraju vrata svojih intimnih dvojbi između života i pisanja, saznajemo upravo u njihovu bliskom razgovoru s voditeljicom Karmelom Špoljarić.

Gošća tribine bila je Monika Herceg, pjesnikinja, dramatičarka, scenaristica, urednica te društvena aktivistica. Na tribini otkriva zašto je prekasno upoznala Crvenkapicu i što znače zvjezdice na njezinoj ruci. Njezine koordinate počinju u vremenu prije jezika, u doba lovostaja, tamo gdje počinje šuma. Ubij se, tata, reći će glasom djeteta jer malodušnost je problem privilegiranih. 

Ulomke iz knjiga čita Jasna Bilušić.

listopad 2026.

PSIHOSOMATIKA: ŠTO TIJELO GOVORI, Tribina [Surogatkino KIC]

Video
Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

Tijelo i psiha nisu dva odvojena svijeta. Način na koji živimo, doživljavamo, osjećamo, mislimo i odnosimo se prema sebi i drugima neprestano se susreće s fiziologijom našeg organizma. Psihosomatika se nalazi na tom području susreta psihičkog i tjelesnog.

Tribina otvara prostor za razgovor o psihosomatici kao važnom području razumijevanja čovjeka, od njezina povijesnog razvoja do suvremenih spoznaja o povezanosti emocija, autonomnog živčanog sustava i tjelesnih procesa.

Pokrenuta je i tema unutarnjih sukoba koji se mogu odvijati između naših želja, potreba i svjesnih stavova te na različite načine na koje se emocionalno iskustvo može izraziti kroz tijelo. Istodobno, tijelo može postati izvor psihičkog iskustva, interpretacije i značenja, pa odnos između tjelesnog i psihičkog nije jednosmjeran.

U razgovoru su sudjelovali Marija Roth Jelisavčić, psihologinja i psihoterapeutkinja, i prim. Jadran Morović, dr. med., psihijatar i psihoterapeut.

listopad 2026.

ZAGREBAČKI URBANI JAVNI PROSTORI – PROŠLOST I BUDUĆNOST, Tribina [Surogatkino KIC]

Video
Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

Gost tribine ,,Zagrebački urbani javni prostori - prošlost i budućnost" bio je arhitekt i redoviti profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, Tin Sven Franić.

Zašto Zagreb teško stvara nove kvalitetne urbane javne prostore i ambijente? Kako nastaju suvremeni gradovi u kojima ljudi žele boraviti, susretati se i živjeti? Što možemo naučiti iz Zagreba prošlosti i što nas očekuje u budućnosti? Ovo predavanje i razgovor otvaraju pitanja o tome kako planiramo Zagreb, kakve javne prostore stvaramo i kakav grad želimo ostaviti budućim generacijama. Kroz nekoliko konkretnih zagrebačkih primjera razgovor se osvrće na urbano planiranje, razvoj i ulogu javnog prostora u životu grada. 

studeni 2026.

ANA VIVODA: UMOTANO U PAMUK, Postav [Galerija Forum]

Vrsta dokumenta:
Djelatnost:
Autor:

U Galeriji Forum 12. studenoga 2026. godine otvorena je izložba Umotano u pamuk riječke umjetnice Ane Vivode, uz kustosko vodstvo Tihane Galić. Izložba predstavlja intimističku tekstilnu instalaciju u kojoj autorica kroz odjevne predmete, rukopisni vez i fragmente stihova istražuje teme sjećanja, odsutnosti, osobnih iskustava i emocionalnih tragova, a ostaje otvorena do 5. prosinca 2026.

studeni 2026.

MONIKA HERCEG, IVAR ROBAN KRIŽIĆ, DOMAGOJ LELJAK: LISA DODAJE LOPTU JOCELYN, Događanja [KIC Polukat]

Video
Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

Književno-glazbena izvedba na Polukatu Kulturno informativnog centra, koju su 19. studenog 2026. održali Monika Herceg, Ivar Roban Križić i Domagoj Leljak.

U eksperimentalnoj književno-glazbenoj izvedbi Monika Herceg, Ivar Roban Križić i Domagoj Leljak spajaju znanost, poeziju i suvremeni jazz kako bi istražili načine na koje nastaje znanje, ali i načine na koje se oblikuje povijest znanstvenih otkrića. Kroz autorski tekst Monike Herceg, koji povezuje poetske, dokumentarne i postdramske postupke, isprepliću se glasovi dviju fizičarki, njihove biografije i znanstvena otkrića. U dijalogu s jazzom i slobodnom improvizacijom nastaje polifona izvedba u kojoj se tekst i glazba međusobno nadopunjuju, prekidaju i otvaraju prostor za drukčije čitanje poznate povijesti.