Pogled Galerija Lista
Poništi filtere

Vrsta dokumenta

Djelatnost

Povezane osobe

Program ili događaj

Autor dokumenta

Razdoblje

Broj rezultata: 260
srpanj 2025.

SJEĆANJE NA POBJEDU - TRG MARŠALA TITA, IZLOŽBA, KIC, GALERIJA FORUM

Video
Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

Antun Augustinčić, Natalia Borčić, Jovica Drobnjak, Vladimir Dodig Trokut, Ivan Fijolić, Zlatko Kauzlarić Atač, Siniša Labrović, Miroslav Krleža, Dalibor Martinis, Bojan Mrđenović, Jurica Pušenjak, Marino Tartaglia

U petak 13. 6. u 19 sati u Galeriji Forum u Teslinoj 16, otvorit će se grupna izložba Sjećanje na pobjedu – Trg maršala Tita koja pokušava postaviti pitanje o antifašizmu u javnom prostoru osvrćući se na primjer danas nepostojećeg Trga maršala Tita u glavnome gradu Hrvatske. Aktualnost izložbe proizlazi iz suvremene političke realnosti Hrvatske (pa i cijelog europskog postkomunističkog istoka), gdje je ograđivanje od antifašizma postalo normalnim stajalištem. Vrijednosti antifašističke borbe sustavno su minorizirane i relativizirane u medijima, u simboličkom i realnom javnom prostoru, te u edukaciji, kako bi se što učinkovitije poništila svaka memorija na nju. Takva je društvena klima pogubna, jer otvara vrata svemu onome protiv čega se antifašizam postavljao u svojoj povijesti, poput svih vrsta netrpeljivosti, klerikalizacije javnog prostora, te privatizacije javnih dobara.

Ličnost Tita izložba sagledava kao simbol antifašizma bez nostalgije i idolatrije, koje se uz nju katkad vežu. „Uklanjanje Tita kao vođe antifašističkog otpora sa zagrebačkog trga simbol je uklanjanja svakog sjećanja na antifašizam (i, posljedično, prešutne glorifikacije fašizma) u javnom prostoru. Kako je Galerija u neposrednoj blizini bivšeg Trga maršala Tita, a u fundusu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti postoji odljev antologijskog Titovog portreta Antuna Augustinčića, pomislih kako bi postavljanje spomenika u Galeriji, vidljivog kroz golemi Richterov izlog, bilo dobar način za postavljanje pitanja o antifašizmu danas“, piše autor izložbenog koncepta i voditelj Galerije Forum, Feđa Gavrilović, u predgovoru izložbe.

Uz kultni Augustinčićev spomenik i Krležin tekst o njemu, koji ga ponajbolje obrazlaže, izložit će se i Titov portret Marina Tartaglie, uz naznaku konteksta njegove kritičke recepcije. Uz to, tu će biti i velika slika Zlatka Kauzlarića Atača, uklonjena iz Hotela Dubrovnik, rad Vladimira Dodiga Trokuta, koji komentira tanku granicu između kulta ličnosti i banalizacije, kao i značaj prisutnosti nekog lika u javnom prostoru. Tu su i radovi Ivana Fijolića i Jurice Pušenjaka koji reinterpretiraju popularni odnos prema tom antifašističkom vođi. Izložba će pokazati i fotografije Bojana Mrđenovića i Jovice Drobnjaka, sliku Natalie Borčić, te dokumentacije performansa Dalibora Martinisa i Siniše Labrovića, koji komentiraju ograđivanje od antifašizma u Hrvatskoj danas, na primjeru odnosa prama antifašističkoj kulturnoj i simboličkoj baštini – javnim spomenicima, ali i toponimima, imenima ulica, javnoj memoriji i edukaciji, dakle svemu kolektivnom i nevidljivom.

U posljednjih tridesetak godina kolektivno i javno sjećanje na borbu protiv fašizma u Narodnooslobodilačkom i Drugom svjetskom ratu sustavno se relativizira ili nastoji izbrisati. Povezane teme reducirane su u nastavi povijesti, a državne i lokalne vlasti ne samo da izbjegavaju obljetnice i događaje vezane uz NOB, već ih ponekad i osuđuju uz optužbu slavljenja totalitarizma pozivajući se na problematičnu tezu o dva totalitarizma, onom fašističkom i onom komunističkom. Iako je prošlo osam desetljeća od završetka Drugog svjetskog rata, on je i dalje događaj koji uvelike određuje našu suvremenost i budućnost. Štoviše, u kontekstu iznimne radikalizacije političkog krajobraza u Europi i svijetu, relevantnost ovih tema sve je veća. Stoga će, kao dio popratnog programa ove izložbe, biti organiziran okrugli stol u suradnji s Mrežom antifašistkinja Zagreb koji će se baviti temom suvremenih politika povijesti, posebno u obrazovanju i u javnom prostoru u Hrvatskoj i s obzirom na antifašizam. Predviđeno je sudjelovanje više povjesničara i kulturologa.

listopad 2025.

BOŽICA DEA MATASIĆ: CITIUS, ALTIUS, FORTIUSKIC, IZLOŽBA, KIC, GALERIJA FORUM

Video
Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

Moto Olimpijskih igara u naslovu izložbe ne odnosi se na sportska natjecanja, nego na gramzivu i ekspanzivnu logiku kapitalističkog zgrtanja materijalnih dobara. Koristeći igru Monopoly, kao osnovu svojih reljefa, umjetnica komentira divlju izgradnju objekata uz hrvatsku obalu, apartmanizaciju, devastaciju prirodnih ambijenata, uništenje zajednica i vulgarizaciju kulture. Na izložbi će, u interaktivno-ludičkom segmentu, na stiliziranoj silueti hrvatske obale svatko moći postaviti svoju kućicu ili hotel.

Kustos izložbe, voditelj Galerije Forum, Feđa Gavrilović pišući o ovom ciklusu Božice Dee Matasić ističe kritiku kapitalizma, nereguliranog zgrtanja materijalnih dobara, obijesne izgradnje i eksploatacije prirode i društva: „Na njezinim reljefima kućice i hoteli iz društvene igre Monopoly uklopljeni su u strukture koje sugeriraju neki pejzaž. Ponekad je tu tek nekoliko, s okolišem skladno ukomponiranih građevina, dok su na drugim reljefima kućice i hoteli potpuno preuzeli njihovu površinu, bujajući poput osipa. […] Različite preobrazbe prisutne su i u drugim ostvarenjima iz ovog ciklusa. Tu su, recimo, kućice koje poput biljaka niču iz betonskih blokova. Takva samoniklost gradnje može asocirati i na organičnost rasta ljudskih naselja, koja bi trebala biti osnova urbanizma i svake čovjekove intervencije u krajolik, ali i „divlje“, bespravne, neregulirane gradnje, razvoja koji se ne oslanja na planiranje, nego na gotovo biološki nagon grabežljivca.“ U tjeskobnom i frenetičnom ritmu, umjetnica primjenjuje forme kućica iz Monopolyja i na plan Zagreba i siluetu Medvednice.

Božica Dea Matasić rođena je u Zagrebu 1970. Diplomirala je 1996. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na nastavničkom odsjeku, smjer kiparstvo. Od 1998. do 2003. radila je kao voditeljica Galerije SC. Od 1992. do danas aktivno izlaže i dobitnica je brojnih nagrada. Od 2006. predaje kiparstvo na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku.

studeni 2025.

SPOMENIK DEZERTERU, PJESNIČKA AKCIJA, GALERIJA FORUM, HRT

Video
Vrsta dokumenta:
Djelatnost:
Autor:

Autor videozapisa: Srđan Češić

21. studenog 2025.

Snimka otvorenja pjesničkog performansa "Spomenik dezerteru" održanog 21. studenog 2025. godine u Galeriji Forum. Video donosi izvedbu pjesme Đurđice Čilić. Sudjelovali su Đurđica Čilić, Stanko Perica, Ivana Hanček, Kruno Kardov, Feđa Gavrilović, Hrvoje Hribar.

prosinac 2025.

DEPLIJAN KIC60, KULTURNO INFORMATIVNI CENTAR

Vrsta dokumenta:
Djelatnost:
Autor:

Kulturno informativni centar

17. prosinca 2025.

Deplijan donosi sažeti pregled izložbe KIC 60, s osnovnim informacijama o konceptu, prostornim cjelinama i izboru arhivske građe. Nastao je kao vodič kroz povijest Kulturno-informativnog centra i uvod u digitalnu arhivu koja po prvi put objedinjeno predstavlja 60 godina djelovanja KIC-a.
Izložbu potpisuje kustosica Jelena Pašić.

veljača 2026.

OTVORENJE IZLOŽBE PETRE GROZAJ, BACAČ SVJETLA, GF

Video
Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

Video otvorenja izložbe održanog 5. veljače 2026. u Galeriji Forum, Kulturno informativni centar, Zagreb.Petra Grozaj na izložbi predstavlja slike koje proizlaze iz njezine karakteristične poetike i reflektiraju suvremenu stvarnost posredovanu medijima. Kako u katalogu piše autor predgovora i voditelj Galerije Forum Feđa Gavrilović, u novim radovima fragmenti motiva osamostaljuju se u zasebnim kompozicijama, čime umjetnica istražuje mogućnosti i granice jezika slikarstva.

Petra Grozaj (Zagreb, 1974.) diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, a njezini se radovi nalaze u javnim i privatnim zbirkama.Izložba je bila otvorena do 28. veljače 2026..

veljača 2026.

BACAČ SVJETLA, PETRA GROZAJ

Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

Veljača 2026.
Izložba: Bacač svjetla
Autorica: Petra Grozaj
Lokacija: Galerija Forum
Trajanje: 5.–28. veljače

Katalog izložbe Bacač svjetla prati samostalnu izložbu akademske slikarice Petre Grozaj održanu u Galeriji Forum. Predstavljen je ciklus slika u kojem autorica razvija vlastiti vizualni jezik kroz igru svjetla, forme i fragmenta, istražujući odnose figuracije i apstrakcije.

Katalog dokumentira izložene radove te pruža uvid u kontinuitet i nove smjerove autoričina slikarskog istraživanja, istovremeno bilježeći jednu recentnu etapu suvremene likovne produkcije u okviru programa Galerije Forum.

 
 
Preuzmi dokument
ožujak 2026.

OTVORENJE IZLOŽBE MARKA JAKŠEA, GALERIJA FORUM

Video
Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

U Galeriji Forum Kulturno informativnog centra otvorena je izložba jednog od najznačajnijih živućih slovenskih slikara, Marka Jakšea. Kustos izložbe je Peter Tomaž Dobrila, koji ističe kako Jakše pripada među najistaknutije suvremene slikare čiji rad zbog svoje originalnosti izmiče uobičajenim stilskim klasifikacijama. Njegove slike karakteriziraju snažna dinamika boja i kompozicije, bogatstvo motiva te slobodan odnos prema materijalima i podlogama, pri čemu najčešće koristi ulje na platnu, ali često eksperimentira i s različitim površinama.

Marko Jakše rođen je 1959. u Ljubljani, gdje je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima i nagrade Prešernova fonda 2015. godine. Od 1993. živi u Mohorju, a redovito izlaže u Sloveniji i međunarodno. Godine 2022. predstavljao je Republiku Sloveniju na Venecijanskom bijenalu.

Izložba je otvorena za posjetitelje do 28. ožujka. 2026.