Glasovna instalacija KIC60 sastavljena od isječaka emisija Radio Zagreba iz razdoblja 1967. do 1998. Sugovornici su umjetnici Galerije Forum i vodeći radijski urednici svog vremena.
Tonsko oblikovanje: Luka Gamulin
Producent: Hrvoje Hribar
Korišteni materijali:
1. Edo Murtić, razgovor s Brankom Vondračekom; Emitirano: 23.5.1970.; Emisija: Sastanak u studiju 8
2. Zlatko Prica razgovor s Ivom Ostojom; Emitirano: 26.6.1972.; Emisija: Sastanak u studiju 8
3. Zlatko Prica razgovor s Ivom Ostojom uoči izložbe u GF; Emitirano: 16.9.1986.; Emisija: Susreti i poznanstva
4. Ivan Kožarić razgovor s Dragom Britvićem; Emitirano: 16.1.1967.; Emisija: Na zajedničkom valu
5. Ferdinand Kulmer razgovor s Nadom Beroš; Emitirano: 11.9.1989.; Emisija: Ikonosfera
6. Kosta Angeli Radovani razgovor s Miodragom Krencerom; Emitirano: 17.4.1988.; Emisija: Mikrofon je vaš
7. Đuro Seder razgovor s Danijelom Dragojevićem; Emitirano: 17.9.1976.; Emisija: Poezija naglas; Poeziju interpretiraju Vlatko Dulić i Božidar Smiljanić
1. povratak povijesti 2. demokracija i njezini izbori 3. rat i primirje 4. rat je završen 5. počinje kulturni rat 6. finale
• Claudio Magris predstavlja roman o kozaku nacistu • koalicija narodnog sporazuma, predizborna tribina • Jovan Rašković, predizborna tribina • Marija Ujević Galetović i galerijski humak • ratni rođendan Fabijana Šovagovića • zastoj filmske proizvodnje, uzlet filmskih kritičara • Crna Jedra – monografija V. Gotovca i E. Murtića • Vladimir Stojasavljević Vaki najavljuje bogati program • ravnatelj KIC-a želi rasformirati Galeriju Forum • intrige, umorstvo i svemirska letjelica
Video instalacija "Galerija umjetnika" niz je audiovizualnih bilješki o Galeriji Forum pod okriljem KIC-a, Galerija Forum prostor je gdje grupa vodećih likovnih autora udružuje rad. Video instalacija prikazana je u sklopu izložbe KIC60.
Zastupljeni umjetnici: Edo Murtić, Zlatko Prica, Nikola Reiser, Kosta Angeli Radovani, Miroslav Šutej, Ivan Lovrenčić, Vanja Radauš, Josip Vaništa, Marijan Jevšovar, Dušan Džamonja, Ivan Kožarić
Korišteni materijali:
Izložba Koste Angelija Radovanija Emitirano: 19. rujna 1969. Emisija: Dnevnik Novinari: Davorin Štetner, Branko Knezoci
Kolektivna izložba u Galeriji Forum Emitirano: 26. veljače 1970. Emisija: Jučer, danas, sutra Novinari: Davorin Štetner, Jura Orlovac
Izložba Ede Murtića Emitirano: 5. lipnja 1971. Emisija: Kultura Novinari: Geza Stantić, Vladimir Slijepčević
Izložba Josipa Vanište Emitirano: 10. siječnja 1997. Emisija: Informativni program – kultura Novinar: Oka Ričko Snimatelj: Mario Britvić
Izložba Marijana Jevšovara Emitirano: 9. veljače 1998. Emisija: Transfer Producent: Želimir Sablić Režiseri: Gordana Brzović, Gordana Brzović Urednik: Velimir Đuretić
Izložba Vanje Radauša Emitirano: 13. veljače 1998. Emisija: Informativni program – kultura Autori: Maroje Vučević, Mile Ćurković
Proslava 80. rođendana Dušana Džamonje u Forumu Emitirano: 1. veljače 2008. Emisija: Vijesti iz kulture Urednica: Ivona Haller Novinari: Lidija Špiranec, Zoran Pivac
Obljetnica Galerije Forum Emitirano: 14. srpnja 2012. Emisija: Vijesti iz kulture Novinarka: Jasna Coce Snimatelj: Srećko Bačun Montažer: Nina Koletić Kustos: Branko Franceshi
Katedrala – restauracija informacije 1998. konferencija o povijesti hrvatske medijske umjetnosti i njenih mreža simultano u KIC-u i na Radiju 101. Autorski projekt radija 101 i KIC-a na inicijativu Borisa Bakala te grupe umjetnika i intelektualaca. Rasprava rekapitulacije kraja XX. stoljeća i otvorene rasprave o novim mogućnostima tehnologije, ljudskog duha i spiritualnosti, u osvit novog milenija. Internetska video konferencija dodana je radijskoj audio vezi koja spaja KIC i Radio 101. Prijenos uživo 24. 2. 1998. moderator okruglog stola u KIC-u: Vladimir Stojasavljević Vaki. Sudionici okruglog stola u KIC-u: Bojan Baletić, Goran Blaguš, Nina Bulovec, Ladislav Galeta, Joško Lesaja, Matko Meštrović, Seadeta Midžić, Vladimir Petek, Goran Sergej Pristaš
moderatorica na Radiju 101: Dubravka Bratuljić sudionici na Radiju 101: autori projekta: Boris Bakal, Darko Fritz, Stanko Juzbašić, Ivan Marusic Klif, Goran Premec
Deplijan donosi sažeti pregled izložbe KIC 60, s osnovnim informacijama o konceptu, prostornim cjelinama i izboru arhivske građe. Nastao je kao vodič kroz povijest Kulturno-informativnog centra i uvod u digitalnu arhivu koja po prvi put objedinjeno predstavlja 60 godina djelovanja KIC-a. Izložbu potpisuje kustosica Jelena Pašić.
Bogat program uz jazz i otvorenje izložbe koja pruža uvid u kulturni tempo zagrebačkog KIC-a. Šest desetljeća stvaralaštva, susreta i vizionarskih programa Kulturno informativnog centra Kulturno informativni centar (KIC) obilježava svoju 60. obljetnicu atraktivnim programom koji će u srijedu, 17. prosinca ispuniti Galeriju Forum i druge KIC-ove prostore. Otvara se velika slavljenička izložba, lansira se novi digitalni arhiv dostupan na arhiv.kic.hr, a večer otvorenja dodatno će zaokružiti poseban jazz program inspiriran Modern Jazz Quartetom – svojevrsna glazbena posveta bogatoj KIC-ovoj povijesti i njegovoj ljubavi prema jazzu. Izložba ostaje otvorena do kraja siječnja, dok novi online arhiv donosi digitaliziranu građu iz svih šest desetljeća djelovanja KIC-a.
Izložbeni postav: fokus na razdoblje 1965.–1985. Središnji dio programa čini živopisni izložbeni postav u Galeriji Forum koji prati prva dva desetljeća Centra i njegovu specifičnu ulogu u lokalnom kontekstu, u vrijeme socijalističkog modernizma, obilježeno intenzivnim društvenim razvojem i specifičnim jugoslavenskim političkim kontekstom. Instalaciju – koja uključuje multimedijalni sadržaj i svojom formom sugerira mozaičnu strukturu online arhiva – oblikovale su dizajnerica Petra Milički i arhitektica Iva Maria Jurić, dok koncepciju potpisuje Jelena Pašić. Dinamično prezentiran arhivski materijal otkriva ključne pojmove, prakse i osobe koje su obilježile rani razvoj ustanove, pružajući uvid u kulturni tempo i intelektualnu atmosferu Zagreba u tom razdoblju. Uz središnju izložbu publika će imati priliku poslušati i radijsku instalaciju sastavljenu od davnih glasova, misli i stihova velike šestorice hrvatskih umjetnika – Ede Murtića, Đure Sedera, Zlatka Price, Koste Angelija Radovanija, Ferdinanda Kulmera i Ivana Kožarića. U Galeriji na katu KIC-a projicirat će se audiovizualni tragovi i svjedočanstava osoba čije stvaranje dodiruje programe KIC-a i Galerije Forum u raznim razdobljima. Radijski i televizijski sadržaj potekao iz bogate baštine Radija i Televizije Zagreb (današnjeg HRT-a, ujedno i partnera ovog projekta) posebno za ovu priliku oblikovali su montažerka Klara Šovagović i oblikovatelj zvuka Luka Gamulin. Dostupan i otvoren online arhiv Novi online arhiv omogućuje javnosti pregled građe koja uključuje plakate, fotografije, tiskane publikacije, filmske zapise i tonske snimke, nudeći jedinstven uvid u šezdeset godina KIC-ovog rada. Platforma donosi bogat materijal koji je sada jednostavno dostupan, pregledan i otvoren svima. Povijest KIC-a: šest desetljeća kulture, dijaloga i kritičke misli KIC je osnovan 1965. kao Centar za kulturu i informacije, s vizijom da se putem inovativnih formi progovara o suvremenim društveno-političkim zbivanjima, kulturnoj politici i najvažnijim društvenim temama. Kako je istaknula tadašnja direktorica Vera Sarić 1970. godine, cilj je bio otvaranje prostora za originalne i progresivne pristupe kulturnim sadržajima. Od samih početaka KIC je razvijao širok spektar programa – od informativno-političkih i književnih, preko likovnih i glazbenih, do filmskih i opće-kulturnih sadržaja. Godine 1969. u sklopu ustanove osnovana je Galerija Forum, kojom je upravljao tim renomiranih umjetnika predvođen Edom Murtićem, a kasnije proširenom Studijem GF posvećenim mladim, još neafirmiranim autorima. Zagrebačkoj kulturnoj sceni pridonio je niz djelatnika KIC-a poput voditelja Galerije Forum Vladimira Bužančića, redatelja i voditelja filmskih programa Rudolfa Sremca te Mire Križića, jednog od najvećih poznavatelja jazza na domaćem tlu. KIC je bio i mjesto susreta s međunarodnom kulturom i umjetnošću, a već u prvim godinama djelovanja ugostio je i niz prominentnih imena poput talijanskog redatelja Piera Paola Pasolinija, novinarke i književnice Oriane Fallaci, književnog velikana Güntera Grassa te pijanista i skladatelja Johna Lewisa, čiji je Modern Jazz Quartet vješto i uz impresivnu tehničku preciznost spajao različite glazbene utjecaje – što se simbolično odražava i u programu obilježavanja godišnjice. Program otvorenja: 19 sati 1) Svečano otvaranje izložbe - Galerija Forum, Teslina 16 2) Projekcije povijesti KIC-a - Galerija na katu, Preradovićeva 5 20 sati 1) Pokretanje otvorenog arhiva KIC-a - KIC – polukat, Preradovićeva 5 2) Šimun Matišić i Modern Jazz Quartet Tribute Band Gost: Davor Križić - KIC – polukat, Preradovićeva 5
Moderatorica: Silvija Šeparović, urednica na radiju Yammat FM
Gosti: Sanja Sarnavka, aktivistica i feministkinja, urednica programa i v. d. ravnateljice KIC-a 1996. – 1997. Tuga Tarle, diplomatkinja, znanstvenica i književnica, urednica i voditeljica ciklusa političkih tribina u KIC-u Kamo ideš Hrvatska 1992. – 1995. Bojan Munjin, novinar i kazališni kritičar, ravnatelj KIC-a 1991. – 1995. Vladimir Stojsavljević Vaki, pisac, dramatičar i redatelj, urednik tribina u KIC-u 1996. – 1998.
Datum tribine: 29.1.2026. Lokacija: Surogat Kino
Tribina „Tko nam je uzeo devedesete?“ održana je u Kulturno informativnom centru u sklopu programa KIC 90, povodom obilježavanja 60 godina djelovanja KIC-a i procesa istraživanja te digitalizacije arhivske građe. Tribina je bila posvećena prazninama u arhivu vezanima uz razdoblje 1990-ih, desetljeće obilježeno snažnim društvenim, političkim i kulturnim lomovima.
Desetljeće je počelo promjenom političkog sustava, nastavilo ratom i primirjima, zatim pobjedom i vezanim nedaćama: krizom gradske uprave, pokušajem kulturnog rata, usponom i padom Radija 101, osiromašenjem umjetničkog staleža i procvatom tajkuna. Devedesete su završile velikim državničkim sprovodom i prvim parlamentarnim izborima novog milenija.
Kako se Centar nosio s ekscentričnim desetljećem? Pitamo neposredne svjedoke, budući da su programski dokumenti tog razdoblja značajnim dijelom nestali iz arhiva KIC-a, ostavivši prazninu u digitalnom projektu otvorenog Arhiva.
Sudionici su kroz osobna svjedočanstva i institucionalna iskustva govorili o naglim promjenama vrijednosnih sustava, političkim pritiscima, selektivnom pamćenju i nestajanju kulturne dokumentacije. Bojan Munjin iznio je niz primjera koji ilustriraju proturječnosti javnog prostora 1990-ih te mehanizme institucionalnog zaborava. Silvija Šeparović osvrnula se na promjenu atmosfere javnih tribina i nestanak prostora dijaloga, dok je Sanja Sarnavka govorila o ideološkim pritiscima, političkoj pristranosti i sužavanju profesionalne autonomije u kulturnim i medijskim institucijama.
Tribina je istaknula i važnost arhiva ne samo kao zbirke dokumenata, već kao prostora suočavanja s kolektivnim pamćenjem, zaboravom i odgovornošću institucija. Zaključno je naglašena potreba daljnjeg prikupljanja građe i svjedočanstava kako bi se razdoblje 1990-ih cjelovitije rekonstruiralo i učinilo javno dostupnim unutar digitalne arhive KIC-a.
Događaj je označio završetak izložbenog dijela projekta KIC 60, koji se u Galeriji Forum i u prostorima KIC-a mogao pogledati do 31. siječnja, dok otvoreni digitalni arhiv ostaje stalno dostupan.
Video tribine održane u Kulturno informativnom centru u Zagrebu u sklopu programa Pisci u stisci, u kojem je gošća bila književnica Sanja Pilić, jedna od najpoznatijih hrvatskih autorica za djecu i mlade.
U razgovoru s voditeljicom Karmelom Špoljarić autorica govori o svom književnom putu, procesu pisanja te o kreativnim, egzistencijalnim i osobnim izazovima s kojima se pisci susreću. Program Pisci u stisci otvara pitanja stvaralačkih okolnosti – od vremena, motivacije i obiteljskih odnosa do prostora i uvjeta za pisanje – kroz intimne razgovore o svakodnevici književnog rada.
Pažnja u suvremenom svijetu – tribina, Kulturno informativni centar (KIC)
U Kulturno informativnom centru održana je tribina posvećena fenomenu pažnje u suvremenom društvu, u kojem je pažnja istodobno jedan od najvrjednijih, ali i najugroženijih ljudskih resursa. Razgovor je otvorio pitanja utjecaja stalne izloženosti informacijama, digitalnim podražajima i ubrzanom ritmu komunikacije na način na koji mislimo, učimo i doživljavamo vlastito iskustvo.
Tribina je povezala neuroznanstvenu i psihološku perspektivu, razmatrajući promjene u funkcioniranju mozga, ulogu dopamina, kognitivno opterećenje te fragmentaciju pažnje u digitalnom okruženju. Posebna pozornost posvećena je pitanju može li u takvim okolnostima opstati duboko mišljenje, stvaralaštvo i kvalitetan međuljudski odnos.
Sudjelovale su Marija Roth Jelisavčić, psihologinja i psihoterapeutkinja, te dr. sc. Meri Tadinac, redovita profesorica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
U Kulturno informativnom centru prikazan je film Sentimentalno putovanje na planet Paradžanov (r. Taras Tomenko, Ukrajina, 2024.), melankolična posveta armenskom filmskom autoru Sergeju Paradžanovu, jednom od najosebujnijih redatelja svjetske kinematografije i autoru filmova Sjenke zaboravljenih predaka i Sajat-Nova. Film je snimljen povodom stote obljetnice redateljeva rođenja.
Kroz rijetke i autentične arhivske materijale iz arhiva KGB-a koji prate istragu i sudski proces protiv Paradžanova, kao i kroz osobne artefakte i nadrealistične lutkarske prizore, film ulazi u jedinstveni umjetnički svijet u kojem se brišu granice između stvarnosti i fantazije, filma i kazališta, tradicije i modernosti. Paradžanov se u filmu pojavljuje kao narator u lutkarskom obličju, istražujući vlastitu kreativnu viziju i odnos prema sovjetskim društvenim normama, kao i mitove koje je tijekom života stvarao o sebi. Inspiracija za lutkarske sekvence dolazi iz kolaža i lutaka koje je redatelj izrađivao tijekom boravka u zatvoru i slao prijateljima, među kojima su bili Federico Fellini, Andrej Tarkovski i François Truffaut.
Nakon projekcije održan je razgovor o filmu u kojem su sudjelovali filmolog Tomislav Brlek i filmologinja Višnja Pentić. Projekcija je održana u sklopu programa 8. Arterija – tjedan filma o umjetnosti.
U Kulturno informativnom centru održana je peta tribina iz ciklusa Pisci u stisci, koja donosi razgovore s autorima o životnim, kreativnim i egzistencijalnim okolnostima koje prate književni rad. Gošća tribine bila je književnica Lidija Deduš, koja je u razgovoru s voditeljicom Karmelom Špoljarić govorila o vlastitom životnom i književnom putu – od rođenja u Banjoj Luci i odlaska iz ratnog Sarajeva, do života u zagorskom selu i pisanja poezije koja pronalazi svoj put do čitatelja.
Razgovor je otvorio teme kreativne, vremenske, financijske, obiteljske i egzistencijalne „stiske“ s kojima se autori susreću, otkrivajući intimni prostor između života i pisanja. Tribina je održana u intimnoj atmosferi polukata KIC-a, prostoru koji okuplja autore i publiku oko književnosti i otvorenog dijaloga.
U Kulturno informativnom centru prikazan je dokumentarni film Obitelj Giacometti (I Giacometti, r. Susanna Fanzun, Švicarska, 2023.), koji istražuje umjetničku baštinu jedne od najpoznatijih europskih umjetničkih obitelji. Film nas vodi u alpsku dolinu Bregaglia, planinski kraj između Švicarske i Italije, iz koje potječe obitelj Giacometti i koja je postala iznimno plodno tlo za razvoj umjetničkih talenata.
Kroz slike, crteže, osobna pisma, svjedočanstva suvremenika i impresivne kadrove planinskog krajolika film rekonstruira složene, ali skladne obiteljske odnose unutar kojih su stasali brojni umjetnici. U središtu priče nalazi se i jedan od najvažnijih kipara 20. stoljeća, Alberto Giacometti, čije su izdužene brončane figure obilježile modernu umjetnost i postale simbol egzistencijalističkog promišljanja ljudskog postojanja.
Nakon projekcije održan je razgovor u kojem su sudjelovali akademski umjetnik Željko Beljan i kustosica Leila Topić. Projekcija je održana u sklopu programa 8. Arterija – tjedan filma o umjetnosti.
U Galeriji na katu Kulturno informativnog centra otvorena je grupna izložba Šetnjica, koju su kustoski oblikovali Buga Kranželić i Gregor Sirotić Marušić. Na izložbi sudjeluju David Bakarić Mihaljević i Ana Stražičić, Hana Belobrk, Glorija Lizde, Luisa Pascu i Teo Kiš te Kora Rogina.
Izložba okuplja radove mlađe generacije umjetnika u različitim medijima, povezane temom osobnog identiteta i njegovih fluidnih, otvorenih oblika. Izložba je otvorena do 8. ožujka.
Fotografije postava izložbe Marka Jakšea u Galeriji Forum, Teslina 16. Izložba je otvorena 6. ožujka 2026. u 19 sati, a kustos izložbe je Peter Tomaž Dobrila. Izložba se može pogledati do 28. ožujka 2026.
Video tribine održane 16. veljače 2026. u Kulturno informativnom centru u Zagrebu. Tribina je bila posvećena mirovinskom sustavu u Hrvatskoj, a kroz izlaganje je objašnjeno funkcioniranje prvog, drugog i trećeg mirovinskog stupa te njihova uloga u osiguravanju stabilnije mirovine, uz naglasak na praktične informacije za građane.
Tribinu je vodila Anja Tkalčević, viša analitičarka u Direkciji za praćenje zaštite potrošača i edukaciju u Hanfi te predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa.
Video razgovora u kojem Sanja Baković (književnica i kritičarka) i Nataša Govedić (književnica i kritičarka) govore o Natašinom romanu Div (Fraktura, 2025).
U razgovoru se otvaraju pitanja forme i značenja ovog hibridnog djela koje spaja prozu, poeziju, filozofiju i nadrealno, istražujući teme gubitka, potrage za smislom i ljubavi u svijetu istodobne ljepote i propadanja.
Video otvorenja izložbe održanog 5. veljače 2026. u Galeriji Forum, Kulturno informativni centar, Zagreb.Petra Grozaj na izložbi predstavlja slike koje proizlaze iz njezine karakteristične poetike i reflektiraju suvremenu stvarnost posredovanu medijima. Kako u katalogu piše autor predgovora i voditelj Galerije Forum Feđa Gavrilović, u novim radovima fragmenti motiva osamostaljuju se u zasebnim kompozicijama, čime umjetnica istražuje mogućnosti i granice jezika slikarstva.
Petra Grozaj (Zagreb, 1974.) diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, a njezini se radovi nalaze u javnim i privatnim zbirkama.Izložba je bila otvorena do 28. veljače 2026..
Video 12. Seanse Knjiškog moljca održane u Kulturno informativnom centru u Zagrebu.
U razgovoru Ema Marača i Izabela Šegedin (Moljčice) uz gošću Karlu Kurtoić, prevoditeljicu i kulturnu kritičarku, raspravljaju o suvremenim oblicima maskuliniteta, mizoginije i njihovim vezama s rastućim desničarskim i fašističkim diskursima. Razgovor se dotiče fenomena internetske kulture i pojmova poput incel, badboy, fuckboy i softboy, propitujući kako se mijenjaju obrasci maskuliniteta u digitalnom dobu.
