6.5.2025.

Autorica: Patricia Kiš

Članak o izložbi Žene u javnom prostoru Barbare Blasin u Galeriji na katu.

Jutarnji list, 14. lipnja 2025.

Autor: Korana Sutlić

O grupnoj izložbi koja se održala u Galeriji Forum.

Globus, 25. lipnja 2025.

Autor: nepoznat

Grupna izložba koja se održala u Galeriji Forum.

Novosti, 14. lipnja 2025.

Autor: Nenad Jovanović

Grupna izložba koja se održala u Galeriji Forum.

GF

13. lipnja 2025.

Fotografije sa otvorenja izložbe "SJEĆANJE NA POBJEDU, TRG MARŠALA TITA".

Globus

Podlistak: Kultura

25. lipnja 2025.

Intervju s Feđom Gavrilović, povodom otvorenja izložbe “Sjećanje na pobjedu – Trg maršala Tita”.

Jutarnji list

14. lipnja 2025.

 Novinski članak o izložbi "Sjećanje na pobjed - Trg maršala Tita", fotografije unošenja Augustinčičevog kipa te unutrašnjost Galerije Forum za vrijeme izožbe. Fotografije je snimio Mario Kučera.

Jutarnji list, 06. srpnja 2025.

Autor: nepoznat

Grupna izložba koja se održala u Galeriji Forum.

44. Večeri na Griču održavaju se u srpnju 2025. u Zagrebu. U okviru festivala nastupaju Thomas Dunford & Friends, Janoska Ensemble, Ardemus Quartet te pijanist Lovro Pogorelić, koji je 13. srpnja u Galeriji Klovićevi dvori održao recital posvećen Robertu Schumannu.

Koncerti se održavaju u prostoru Galerije Klovićevi dvori i na drugim lokacijama Gornjeg grada, potvrđujući kontinuitet festivala kao jednog od najvažnijih zagrebačkih ljetnih komornih glazbenih događanja.

Festivalske novine Večeri na Griču 4.-18.7.2025.

2025.

1. siječnja – 1. srpnja

Polugodišnjak KIC-a za 2025. godinu donosi pregled programskih događanja, projekata i suradnji ostvarenih tijekom prvih šest mjeseci 2025. godine. Publikacija obuhvaća izložbe, pedeset većih rasprava i panela, filmski program Surogatkina KIC s 230 projekcija te glazbene, izdavačke i druge programe. Predstavljeni su i razvoj otvorene i uključive kulturne infrastrukture, suradnja s brojnim kulturnim i obrazovnim ustanovama te aktivnosti vezane uz projekt obnove kina Europa.

Antun Augustinčić, Natalia Borčić, Jovica Drobnjak, Vladimir Dodig Trokut, Ivan Fijolić, Zlatko Kauzlarić Atač, Siniša Labrović, Miroslav Krleža, Dalibor Martinis, Bojan Mrđenović, Jurica Pušenjak, Marino Tartaglia

U petak 13. 6. u 19 sati u Galeriji Forum u Teslinoj 16, otvorit će se grupna izložba Sjećanje na pobjedu – Trg maršala Tita koja pokušava postaviti pitanje o antifašizmu u javnom prostoru osvrćući se na primjer danas nepostojećeg Trga maršala Tita u glavnome gradu Hrvatske. Aktualnost izložbe proizlazi iz suvremene političke realnosti Hrvatske (pa i cijelog europskog postkomunističkog istoka), gdje je ograđivanje od antifašizma postalo normalnim stajalištem. Vrijednosti antifašističke borbe sustavno su minorizirane i relativizirane u medijima, u simboličkom i realnom javnom prostoru, te u edukaciji, kako bi se što učinkovitije poništila svaka memorija na nju. Takva je društvena klima pogubna, jer otvara vrata svemu onome protiv čega se antifašizam postavljao u svojoj povijesti, poput svih vrsta netrpeljivosti, klerikalizacije javnog prostora, te privatizacije javnih dobara.

Ličnost Tita izložba sagledava kao simbol antifašizma bez nostalgije i idolatrije, koje se uz nju katkad vežu. „Uklanjanje Tita kao vođe antifašističkog otpora sa zagrebačkog trga simbol je uklanjanja svakog sjećanja na antifašizam (i, posljedično, prešutne glorifikacije fašizma) u javnom prostoru. Kako je Galerija u neposrednoj blizini bivšeg Trga maršala Tita, a u fundusu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti postoji odljev antologijskog Titovog portreta Antuna Augustinčića, pomislih kako bi postavljanje spomenika u Galeriji, vidljivog kroz golemi Richterov izlog, bilo dobar način za postavljanje pitanja o antifašizmu danas“, piše autor izložbenog koncepta i voditelj Galerije Forum, Feđa Gavrilović, u predgovoru izložbe.

Uz kultni Augustinčićev spomenik i Krležin tekst o njemu, koji ga ponajbolje obrazlaže, izložit će se i Titov portret Marina Tartaglie, uz naznaku konteksta njegove kritičke recepcije. Uz to, tu će biti i velika slika Zlatka Kauzlarića Atača, uklonjena iz Hotela Dubrovnik, rad Vladimira Dodiga Trokuta, koji komentira tanku granicu između kulta ličnosti i banalizacije, kao i značaj prisutnosti nekog lika u javnom prostoru. Tu su i radovi Ivana Fijolića i Jurice Pušenjaka koji reinterpretiraju popularni odnos prema tom antifašističkom vođi. Izložba će pokazati i fotografije Bojana Mrđenovića i Jovice Drobnjaka, sliku Natalie Borčić, te dokumentacije performansa Dalibora Martinisa i Siniše Labrovića, koji komentiraju ograđivanje od antifašizma u Hrvatskoj danas, na primjeru odnosa prama antifašističkoj kulturnoj i simboličkoj baštini – javnim spomenicima, ali i toponimima, imenima ulica, javnoj memoriji i edukaciji, dakle svemu kolektivnom i nevidljivom.

U posljednjih tridesetak godina kolektivno i javno sjećanje na borbu protiv fašizma u Narodnooslobodilačkom i Drugom svjetskom ratu sustavno se relativizira ili nastoji izbrisati. Povezane teme reducirane su u nastavi povijesti, a državne i lokalne vlasti ne samo da izbjegavaju obljetnice i događaje vezane uz NOB, već ih ponekad i osuđuju uz optužbu slavljenja totalitarizma pozivajući se na problematičnu tezu o dva totalitarizma, onom fašističkom i onom komunističkom. Iako je prošlo osam desetljeća od završetka Drugog svjetskog rata, on je i dalje događaj koji uvelike određuje našu suvremenost i budućnost. Štoviše, u kontekstu iznimne radikalizacije političkog krajobraza u Europi i svijetu, relevantnost ovih tema sve je veća. Stoga će, kao dio popratnog programa ove izložbe, biti organiziran okrugli stol u suradnji s Mrežom antifašistkinja Zagreb koji će se baviti temom suvremenih politika povijesti, posebno u obrazovanju i u javnom prostoru u Hrvatskoj i s obzirom na antifašizam. Predviđeno je sudjelovanje više povjesničara i kulturologa.

GF

12. rujna 2025.

Fotografije sa otvorenja izložbe "Crveno i crno".

15.9.2025.

Autorica: Tea Radović

Rubrika: Kultura

Članak o grupnoj izložbi Crveno i crno - između emocije i ambicije u Galeriji Forum.

24.9.2025.

Autorica: Tia Špero

Rubrika: Kultura

Članak o projektu Kinoholik i razgovor s redateljicom Zrinkom Katarinom Matijević, jednom od članica tima Kinoholika. 

Kulturno informativni centar, 20. listopada 2025.

Izložba koja se održala u Kulturno informativnom centru.

GF

20. listopada 2025.

Fotografije sa otvorenja izložbe "Citius, altius, fortius".

Moto Olimpijskih igara u naslovu izložbe ne odnosi se na sportska natjecanja, nego na gramzivu i ekspanzivnu logiku kapitalističkog zgrtanja materijalnih dobara. Koristeći igru Monopoly, kao osnovu svojih reljefa, umjetnica komentira divlju izgradnju objekata uz hrvatsku obalu, apartmanizaciju, devastaciju prirodnih ambijenata, uništenje zajednica i vulgarizaciju kulture. Na izložbi će, u interaktivno-ludičkom segmentu, na stiliziranoj silueti hrvatske obale svatko moći postaviti svoju kućicu ili hotel.

Kustos izložbe, voditelj Galerije Forum, Feđa Gavrilović pišući o ovom ciklusu Božice Dee Matasić ističe kritiku kapitalizma, nereguliranog zgrtanja materijalnih dobara, obijesne izgradnje i eksploatacije prirode i društva: „Na njezinim reljefima kućice i hoteli iz društvene igre Monopoly uklopljeni su u strukture koje sugeriraju neki pejzaž. Ponekad je tu tek nekoliko, s okolišem skladno ukomponiranih građevina, dok su na drugim reljefima kućice i hoteli potpuno preuzeli njihovu površinu, bujajući poput osipa. […] Različite preobrazbe prisutne su i u drugim ostvarenjima iz ovog ciklusa. Tu su, recimo, kućice koje poput biljaka niču iz betonskih blokova. Takva samoniklost gradnje može asocirati i na organičnost rasta ljudskih naselja, koja bi trebala biti osnova urbanizma i svake čovjekove intervencije u krajolik, ali i „divlje“, bespravne, neregulirane gradnje, razvoja koji se ne oslanja na planiranje, nego na gotovo biološki nagon grabežljivca.“ U tjeskobnom i frenetičnom ritmu, umjetnica primjenjuje forme kućica iz Monopolyja i na plan Zagreba i siluetu Medvednice.

Božica Dea Matasić rođena je u Zagrebu 1970. Diplomirala je 1996. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na nastavničkom odsjeku, smjer kiparstvo. Od 1998. do 2003. radila je kao voditeljica Galerije SC. Od 1992. do danas aktivno izlaže i dobitnica je brojnih nagrada. Od 2006. predaje kiparstvo na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku.

Koncept izložbe spaja autore koji su svojim životom ili djelovanjem spajali sredine – Istru i Kvarner sa Zagrebom. Izložba je poziv na dublje propitivanje: što znači biti uspješan? U ambiciji, u emociji, u umjetnosti i u životu. Umjetnici i umjetnice upareni su po stilu, senzibilitetu i težnji za samoostvarenjem, istražuju polaritet ambicije i emocija – u epicentru kulturnog života i njegovoj sjeni.

Kustosica izložbe, Stephanie Peršić, svoju selekciju objašnjava: „Osim kroz geografsku pripadnost i aktivnost, umjetnike povezuje dualnost i korelacija između aktivističkog i larpurlartističkog stvaranja, srodnih i oprečnih stilova, senzibiliteta i tendencija samoostvarenja. Slojevitost analize međugeneracijskih odnosa ogleda se i kroz političko-društvene ustroje i njihova nasljeđa kao kontekste unutar kojih pojedinci bivaju i djeluju.“

Svoj esej u katalogu zaključuje: „Međugeneracijski i kulturološki aspekti vremena stvaranja razdvajaju i povezuju umjetnike čineći liniju živom i vidljivom u stilskim i ideološkim vezama začetka i nasljeđa. Selektiranim radovima prikazuju svojevrsno pionirstvo i inovativnost, prilagođavanje kontekstima u kojima su živjeli ili žive uz zadržavanje onog autentičnog dijela koji ih gura na daljnje djelovanje. Mijenom društvenih okolnosti stvaranja kroz povijest možemo se pitati koliko je pojedincu važno (ili nužno) biti u epicentru kulturnih stvaranja? I može li se djelovanje 'u sjeni' ili na periferiji karakterizirati kao dio osobnog izbora i shodno tome označiti 'uspješnim'? Umjesto odgovora, ostavlja se otvoreno pitanje.“

Ova izložba pruža vrijedan presjek hrvatske poslijeratne umjetnosti, daje autorski označen i konceptom opravdan pogled na niz umjetnika i umjetnica, te rekonteksutalizira neka poznata i neka manje poznata imena hrvatske umjetnosti.

GF

21. studenog 2025.

Fotografije sa otvorenja izložbe "SPOMENIK DEZERTERU".