14. srpnja 2026.

Katalog izložbe Kaleidoskop autorice Lore Elezović.

14. srpnja 2026.

Video s otvorenja izložbe Kaleidoskop autorice Lore Elezović.

25. srpanj 2026.

Petar Grimani organizirao je svečano zatvaranje izložbe „Forum i grad“, uz razgovor s Brankom Franceschijem i glazbeni program violinista Oresta Shourgota.

Branko Franceschi je istaknuti hrvatski povjesničar umjetnosti, likovni kritičar, kustos i ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, poznat po brojnim problemskim izložbama i doprinosu razvoju hrvatske likovne scene.

Orest Shourgot je hrvatski i ukrajinski violinist, koncertni majstor, dirigent i redoviti profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Bio je dobitnik nagrade Judita za 2023. godinu i nagrade Neven, a od 2014. nastupao je na violini King Guarneri, djelu Giuseppea Guarnerija del Gesùa.

01. srpanj. 2026.

Posljednjih par godina svjedočimo pokušajima normaliziranja svakodnevnog korištenja AI tehnologija u našim životima: od generiranja poslovnih emailova i shopping lista do cijelih web stranica i vizualnih identiteta. Korištenje AI-a predstavlja se kao ultimativno i neizbježno rješenje za svaki first world problem.

Rizike koje te tehnologije donose sa sobom dugoročan utjecaj na kognitivne sposobnosti, krizu nezaposlenosti, izrabljivanje nevidljive radne snage, potrošnju energije, vode i struje potrebnih za rad podatkovnih centara te narušavanje kvalitete života stanovnika koji žive pored njih njihovi zagovaratelji objašnjavaju time kako cilj opravdava sredstva i žrtve.

Dapače, bespogovorna podrška i vjera u spasiteljsku kvalitetu AI tehnologije jedino su što nam preostaje u ovom stanju polikrize, jer je jedino AGI, iliti umjetna opća inteligencija budućnosti, sposobna razriješiti sve probleme u koje se čovječanstvo uvalilo.

Razbacujući se izjavama o izvrsnosti umjetne inteligencije u intervjuima i blog postovima, tehnomanijaci oslikavaju mutnu utopiju u kojoj će tehnološki napredak dovesti do značajnih poboljšanja u uvjetima naših života. Detalji tih spasiteljskih predviđanja uvijek ostaju nejasni, a metode tajne: najbolje bi ih bilo usporediti s predizbornim obećanjima naših političara.

Utopijske vizije AI budućnosti ne nazivaju se bajkama radi jednog zgodnog marketinškog trika, već zbog zbira okamenjenih ideja o korisnosti tehnološkog napretka, kultu tehnološkog genija i ideje o neizbježnosti AI-a. Svi oni stvaraju narativ koji pomaže zasjeniti sve očite mane i manjkavosti umjetne inteligencije.

U ovoj Seansi Knjiške moljčice Ema Marača i Izabela Šegedin raspravljat će upravo o tim narativima kojima nam AI i tehnološki overlordi pokušavaju zamazati oči, s fokusom na Sama Altmana, direktora OpenAI-a, developera ChatGPT chatbota, i njegovog spiritualnog neprijatelja, Elona Muska, čija je tvrtka xAI razvila chatbot Grok.

Analizirat ćemo narative o neizbježnosti AI-a, koketirati s ludizmom i zapitati se: je li tehnološki napredak uvijek pozitivna stvar? Što je uopće tehnološki napredak? Je li zaista moguće neprekidno rasti? I konačno, je li utrka za stvaranje AGI-a samo jedan veliki ego trip?

4. rujan 2026.

Galeriji Forum u Zagrebu otvorena je izložba Vlaste Delimar „Zagrepčani, provjerite jeste li živi“. Izložba je bila dio višelokacijskog projekta „Provjerite jeste li živi“, zamišljenog kao anti-retrospektiva koja povezuje radove iz različitih razdoblja umjetničkog djelovanja Vlaste Delimar. Kustosice izložbe bile su Katerina Jovanović i Sabina Oroshi.

U središtu zagrebačkog postava bilo je tijelo kao prostor iskustva, otpora i pregovaranja, s posebnim naglaskom na pitanja starenja, vidljivosti ženskog tijela i prava na vlastitu reprezentaciju. Na otvorenju je Vlasta Delimar izvela performans „Uspješno starenje“, u kojem je govorila o vlastitom tijelu, seksualnosti, medicini, fizičkoj funkcionalnosti i promjenama koje donosi vrijeme.

Otvorenju izložbe prisustvovali su ravnatelj Kulturno informativnog centra Hrvoje Hribar i voditelj Galerije Forum Feđa Gavrilović, koji su sudjelovali u otvorenju izložbe i performansa.

4.9.2026.

Fotografije s otvorenja izložbe Zagrepčani, provjerite jeste li živi Vlaste Delimar u Galeriji Forum.

Posebne zahvale fotografkinji Vladimiri Spindler.

4. rujan 2026.

19 sati u Galeriji Forum u Teslinoj 16 otvorila se izložba Vlaste Delimar „Zagrepčani, provjerite jeste li živi”, čije su kustosice bile Katerina Jovanović i Sabina Oroshi.

Izložba je bila dio projekta „Provjerite jeste li živi”, zamišljenog kao višelokacijska antiretrospektiva koja je, umjesto kronološkog pregleda gotovo pedeset godina umjetničkog djelovanja Vlaste Delimar, povezala radove iz različitih razdoblja i smjestila ih u nove prostorne i vremenske odnose.

U godini u kojoj je umjetnica obilježila 70. rođendan, njezin se opus ponovno otvorio sadašnjosti. Nakon prve epizode projekta u riječkoj Galeriji Kortil, „Provjerite jeste li živi” nastavio se u Zagrebu izložbom „Zagrepčani, provjerite jeste li živi”.

Za Vlastu Delimar vrijeme nikada nije bilo samo kronologija. Radovi nastali početkom osamdesetih dobili su nova značenja i otvorili pitanja koja su ostala aktualna i desetljećima nakon njihova nastanka. U zagrebačkom su se postavu susreli radovi nastali tijekom gotovo pedeset godina, propitujući što se događa s tijelom, željom i vidljivošću kada se promijene životna dob, društveni kontekst i način na koji zajednica promatra tijelo.

U središtu izložbe nalazilo se tijelo kao prostor iskustva, otpora i pregovaranja. Pitanja seksualnosti, autonomije i prava na vlastitu reprezentaciju, koja je Delimar otvarala još početkom osamdesetih, nastavila su se kroz teme starenja, vidljivosti i prava na želju.

Fotografije „Kurac volim” iz 1980. i „Jebite me” iz 1981. u susretu s recentnim radom „Hoćeš jebat, stani u red” iz 2026. otkrile su kontinuitet umjetničke pozicije Vlaste Delimar. Riječ je bila o dosljednom odbijanju da se tijelu unaprijed odredi što smije biti, kako smije izgledati i kada smije biti vidljivo.

Posebno mjesto u zagrebačkom postavu zauzelo je pitanje starenja i vidljivosti ženskog tijela. U performansu „Uspješno starenje”, izvedenom na otvorenju izložbe, Vlasta Delimar govorila je o vlastitom tijelu, seksualnosti, medicini, fizičkoj funkcionalnosti i promjenama koje donosi vrijeme, spajajući humor, erotiku i iskustvo svakodnevice.

U radu „Prema dostojanstvu starenja” iz 2026. to se pitanje iz galerijskog prostora proširilo u javni prostor. Starije žensko tijelo pojavilo se na jumbo plakatima i ušlo u vizualni jezik reklame, koji je tradicionalno bio usmjeren prema mladosti, poželjnosti i potrošnji.

Izložba je povezala osobno iskustvo s poviješću, sjećanjem i prostorima koji su nosili vlastite slojeve pamćenja. Radovi „Tišina živih skulptura u tišini oštećenih kuća” iz 2021., „Danica” iz 2023. i „Ovo sam bila ja 1980. kada je umro drug Tito” iz 1980. pokazali su kako se kolektivna povijest mogla čitati kroz pojedinačno tijelo i autobiografsko iskustvo.

Prošlost pritom nije bila zatvorena u vrijeme svojega nastanka. Ostala je prisutna u prostoru, sjećanju i načinu na koji smo je danas gledali.

Naslov „Zagrepčani, provjerite jeste li živi” bio je ujedno i izravni poziv publici. Živost se nije mjerila godinama, nego spremnošću da se suočimo s onim što nas je moglo uznemiriti, zainteresirati ili potaknuti da vlastite stavove sagledamo drugačije.

U susretu s radovima Vlaste Delimar naposljetku se nije provjeravalo samo koliko je živa umjetnost, nego i koliko je živ naš vlastiti pogled.

4. rujan 2026.

19 sati u Galeriji Forum u Teslinoj 16 otvorila se izložba Vlaste Delimar „Zagrepčani, provjerite jeste li živi”, čije su kustosice Katerina Jovanović i Sabina Oroshi.

U godini u kojoj je Vlasta Delimar obilježila 70. rođendan, njezin se opus ponovno otvorio u sadašnjosti, s pogledom prema načinima na koje se njegovo značenje mijenja kroz vrijeme. Projekt „Provjerite jeste li živi” zamišljen je kao višelokacijska antiretrospektiva koja je, umjesto linearnog pregleda gotovo pedeset godina umjetničkog djelovanja, povezala radove iz različitih razdoblja i promatrala što se događa kada se susretnu s novim prostorom, vremenom i publikom. Nakon prve epizode u riječkoj Galeriji Kortil, projekt se nastavio u zagrebačkoj Galeriji Forum izložbom „Zagrepčani, provjerite jeste li živi”.

Za njezin opus vrijeme nikada nije bilo samo kronologija. Radovi nastali početkom osamdesetih nisu ostali zaključani u vremenu svojega nastanka, a njihov se smisao mijenjao svaki put kada su ponovno bili gledani. U Zagrebu su se tako susreli radovi nastali tijekom gotovo pedeset godina, otvarajući pitanje što se događa s tijelom, željom i vidljivošću kada se promijene životna dob, društveni kontekst i način na koji zajednica gleda tijelo.

U središtu zagrebačkog postava bilo je tijelo, shvaćeno kao prostor iskustva, otpora i pregovaranja. Ono što je Delimar početkom osamdesetih otvarala kroz seksualnost, autonomiju i pravo na vlastitu reprezentaciju nastavilo se kroz pitanja starenja, vidljivosti i prava na želju.

Fotografije „Kurac volim” (1980.) i „Jebite me” (1981.), primjerice, u susretu s recentnim radom „Hoćeš jebat, stani u red” (2026.) otkrile su kontinuitet umjetničke pozicije, odnosno odbijanja da se tijelu unaprijed odredi što smije biti, kako smije izgledati i kada smije biti vidljivo.

Zagrebačka izložba pritom je posebno otvorila pitanje starenja i vidljivosti ženskog tijela. U performansu „Uspješno starenje”, izvedenom na otvorenju izložbe, Delimar je govorila o vlastitom tijelu, seksualnosti, medicini, fizičkoj funkcionalnosti i promjenama koje donosi vrijeme, pritom spajajući humor, erotiku i iskustvo svakodnevice.

U radu „Prema dostojanstvu starenja” (2026.) to se pitanje iz galerijskog prostora preselilo i u javni prostor. Starije žensko tijelo pojavilo se na jumbo plakatima, unutar vizualnog jezika reklame koja je tradicionalno usmjerena prema mladosti, poželjnosti i potrošnji.

Zagrebački postav ujedno je povezao osobno iskustvo s poviješću, sjećanjem i prostorima koji nose vlastite slojeve pamćenja. Radovi „Tišina živih skulptura u tišini oštećenih kuća” (2021.), „Danica” (2023.) i „Ovo sam bila ja 1980. kada je umro drug Tito” (1980.) pokazali su kako se kolektivna povijest može čitati kroz pojedinačno tijelo i autobiografsko iskustvo. Prošlost pritom je ostala prisutna u prostoru, sjećanju i načinu na koji danas gledamo.

Naslov „Zagrepčani, provjerite jeste li živi” zato je bio i poziv publici. Živost se ovdje mjerila spremnošću da se pogleda ono što nas može uznemiriti, zainteresirati ili natjerati da vlastite stavove vidimo drugačije. U susretu s Delimarinim radovima provjeravalo se, naposljetku, ne samo koliko je živa umjetnost nego i koliko je živ naš vlastiti pogled.

Autor: Vladimir Maleković

Izložba Maura Manfredija u Studiju Galerije Forum.

Autor: Andro Filipić

Izložb Goranke Vrus-Murtić u Splitu.

Autor: Tonko Maroević

Naziv rubrike: Crtači na duge staze

Osvrt na izložbe Zdenke Pexidr- Srića, Ivana Lovrenčića, Borisa Bućana.

Vjesnik

Autor: Vesna Kusin

Naziv rubrike: Tkano biserje Mimarine zbirke

Novinski članak o Miri Ovčaćik-Kovačević i Antu Grgiću i njihovom poslu, to jest restauratosvom tapiserija.

Autor: Vlasta Kovač

Naziv rbrike: Beč: Sav taj bidermajer

Osvrt na izložbu koja se održala u Beču a povod i inspiracija je pobuna i doba revolucije 1815.-1845. 

Vjesnik

Autor: Rada Vnuk

Naziv rubrike: Stresti sa sebe - mladost

Novinski članak o Dmitriju Popoviću kao i intervju sa umjetnikom.