04.-26.2026.

Plakat izložbe Vlaste Delimar „Zagrepčani, provjerite jeste li živi“, održane u Galeriji Forum u Zagrebu od 4. do 26. rujna 2026. godine. Kustosice izložbe bile su Katerina Jovanović i Sabina Oroshi.

Katalog izložbe Vlaste Delimar Zagrepčani, provjerite jeste li živi, održane u Galeriji Forum u Zagrebu od 4. do 26. rujna 2026. godine. Kustosice izložbe: Katerina Jovanović i Sabina Oroshi.

Prva epizoda KIC podcasta objavljena na službenom YouTube kanalu KIC-a donosi razgovor s Vlastom Delimar, jednom od ključnih protagonistica hrvatske suvremene umjetnosti, povodom izložbe Zagrepčani, provjerite jeste li živi, održane u Galeriji Forum od 4. do 26. rujna 2026. Razgovor je snimljen 26. rujna, posljednjeg dana izložbe, a obuhvatio je gotovo pet desetljeća njezina umjetničkog djelovanja, od ranih radova i performansa do recentnih ostvarenja. Razgovarale smo o slobodi umjetničkog izražavanja, tijelu, društvenim konvencijama, starenju i odnosu umjetnosti i života, osvrnuvši se i na performans Uspješno starenje, izveden na otvorenju izložbe. Prethodne epizode KIC podcasta dostupne su u Digitalnom arhivu KIC-a, dok ovom epizodom započinje njihovo javno objavljivanje na službenom YouTube kanalu KIC-a.

Razgovor vodila: Hana Bulić

Pitanja pripremio: Feđa Gavrilović

Video: Ivor Lapić

Datum snimanja: 28. 9. 2026.

7. listopada održan program Miljenko Stančić / stogodišnjica rođenja, s početkom u 19 sati. Prikazan je film Miljenka Stančića u produkciji Televizije Zagreb iz 1987. godine, u režiji Mire Wolf. Nakon projekcije održati će se razgovor u kojem će sudjelovali Mira Wolf, redateljica, Igor Zidić, povjesničar umjetnosti, i Zlatko Kauzlarić Atač, slikar. Razgovor vodi Feđa Gavrilović. 

Projekcija filma "Peti pečat" mađarskoga redatelja Zoltana Fabrija 8. listopada u Surogatkinu u Zagrebu.

Projekcija filma "Grupa šestorice autora" ordžana 4. listopada 2026. godine u Kulturno-informativnom centru (KIC) u Zagrebu.

U Galeriji Forum u Zagrebu otvorena je izložba "Jezik ptica", autora Aleksandra Bezinovića. Naslov je posuđen iz priče Jezik ptica, sufijske poeme perzijskog pjesnika Faridudina Atara, napisane oko 1177. 

,,U repetitivnim formama koje se preslaguju pronalazimo ključeve omjera, razmjera i ritma koji su upisani u našu percepciju, odnosno u naše tijelo. Ne tražimo pred ovim djelima odnos slike i sebe (jer to bi značilo da smo dva odvojena entiteta), već nas same."

,,Slika, ako je postavljena dobro, zapravo i jest Apsolut. Djelo koje nas svojim formalnim odnosima i značenjskim sklopovima dovodi do samospoznaje. Bezinovićevi formati su, uglavnom, monumentalni te na njima kombinacije segmenata lukova i krugova izgledaju poput zadivljujuće koreografije koju gledamo iz daljine." piše autor predgovora, voditelj Galerije Forum, Feđa Gavrilović. 

U petak 9. listopada u 19 sati, u Galeriji Forum, u Teslinoj 16 otvorit će se izložba Jezik ptica Aleksandra Bezinovića. Naslov je ciklus posudio iz sufijske poeme perzijskog pjesnika Faridudina Atara, napisane oko 1177.

„U repetitivnim formama koje se preslaguju pronalazimo ključeve omjera, razmjera i ritma koji su upisani u našu percepciju, odnosno u naše tijelo. Ne tražimo pred ovim djelima odnos slike i sebe (jer to bi značilo da smo dva odvojena entiteta), već nas same.

Slika, ako je postavljena dobro, zapravo i jest Apsolut. Djelo koje nas svojim formalnim odnosima i značenjskim sklopovima dovodi do samospoznaje. Bezinovićevi formati su, uglavnom, monumentalni te na njima kombinacije segmenata lukova i krugova izgledaju poput zadivljujuće koreografije koju gledamo iz daljine. To je ujedno i ples derviša i slet povodom proslave u nekom socijalističkom društvu. I baš i jedno i drugo: jer nema dvojstva između metafizičkog i svjetovnog, duhovnog i sekularnog, kao ni između pojedinca i zajednice, čija se postojanja izmjenjuju pred našim očima u takvim plesovima. Zbog toga su i ove slike s jedne strane izrazito materijalno prisutne – i svojom, već spomenutom, veličinom, ali i vidljivo rahlim namazima boje. Njihovoj prisutnosti doprinose i ploče od olovnog lima integrirane u slike, taj grubi materijal koji naglašava fizičku postojanost ovih ostvarenja.“, piše autor predgovora, voditelj Galerije Forum Feđa Gavrilović.

Aleksandar Bezinović rođen je 1975. godine u Splitu gdje završava Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn — odjel grafičkog dizajna, a 1993. upisuje slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te diplomira u klasi Zlatka Kesera. Nakon završenog studija slikarstva radi u Hrvatskom restauratorskom zavodu na odjelu za drvenu polikromiranu skulpturu. Od 2007. do 2019. godine surađuje na brojnim filmskim i kazališnim projektima kao scenski slikar i koordinator slikara dekora. Kontinuirano izlaže na samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu.

20. - 30. 10. 2026. GALERIJA NA KATU,

Preradovićeva 5 ANATOMIJA PRIJATELJSTVA

18.45 / Participativna instalacija Postav Krajolika prijateljstva, izvodi Jadran Kale s posjetiteljima

19.00 / Otvorenje izložbe Izlažu: Natasha Baković, Marlen Ban, Marina Burolo, Zdenko Bužek, Jadran Kale, Željko Zorica Šiš, Josip Pino Ivančić, Stanislav Habjan

Festival prvih, multidisciplinarni umjetnički festival koji se ove godine prezentira u svom 24. izdanju, održava se u Zagrebu od 19. do 30. listopada u prostorima KNAP-a i KIC-a.

Središnja tema ovogodišnjeg izdanja je Anatomija prijateljstva, a bavit će se pitanjima koja istražuju od čega je sazdano prijateljstvo onkraj njegove rječničke definicije kao osnove odnosa između ljudi temeljeno na poštovanju, povjerenju i ljubavi. Je li uopće i koliko je moguće – u svijetu svekolikih sukoba – njegovati poštovanje, povjerenje i ljubav prema bližnjima, suputnicama i suputnicima, ljudima s kojima dijelimo planet?

Antropolog Robin Dunbar došao je do zaključka da ljudi imaju kapacitet za bližu komunikaciju s krugom od 150 ljudi. Od toga, krug doista pravih, bliskih prijatelja jedne osobe sveo je na pet ljudi. Jacques Derrida analizirao je promišljanja filozofa kroz povijest i i zaključio da su iz njihovih ideja o prijateljstvu isključena i nemoguća prijateljstva između žena te ona između žena i muškaraca. Ovakvo su čitanje, među ostalima, kritizirale feminističke teoretičarke Nancy Holland, Gayatri Chakravorty Spivak i Dorothea Olkovoski kao „osnaživanje tradicionalne filozofske šutnje o ženama“, dok Heather Devere smatra da Derridinu dekonstrukciju ne treba nužno smatrati anti - ženskom jer „identificira brojne načine diskriminacije žena... doprinoseći postmodernoj feminističkoj raspravi“.

Što o svim tim pitanjima misle umjetnici_e i neumjetnici_e, oni koji tek kroče u polje djelovanja u određenom mediju? Ta i ostala pitanja vezana uz temu pokušat ćemo preispitati i odgovoriti kroz izložbeni, diskurzivni i radionički program ovogodišnjeg, 24. Festivala prvih.

U Kulturno informativnom centru održana je tribina iz ciklusa Pisci u stisci. Kako pojedini PISCI pričaju o kreativnoj, vremenskoj, financijskoj, obiteljskoj, emotivnoj, motivacijskoj, egzistencijalnoj i svakoj drugoj STISCI i hrabro nam otvaraju vrata svojih intimnih dvojbi između života i pisanja, saznajemo upravo u njihovu bliskom razgovoru s voditeljicom Karmelom Špoljarić.

Gošća tribine bila je Monika Herceg, pjesnikinja, dramatičarka, scenaristica, urednica te društvena aktivistica. Na tribini otkriva zašto je prekasno upoznala Crvenkapicu i što znače zvjezdice na njezinoj ruci. Njezine koordinate počinju u vremenu prije jezika, u doba lovostaja, tamo gdje počinje šuma. Ubij se, tata, reći će glasom djeteta jer malodušnost je problem privilegiranih. 

Ulomke iz knjiga čita Jasna Bilušić.

Tijelo i psiha nisu dva odvojena svijeta. Način na koji živimo, doživljavamo, osjećamo, mislimo i odnosimo se prema sebi i drugima neprestano se susreće s fiziologijom našeg organizma. Psihosomatika se nalazi na tom području susreta psihičkog i tjelesnog.

Tribina otvara prostor za razgovor o psihosomatici kao važnom području razumijevanja čovjeka, od njezina povijesnog razvoja do suvremenih spoznaja o povezanosti emocija, autonomnog živčanog sustava i tjelesnih procesa.

Pokrenuta je i tema unutarnjih sukoba koji se mogu odvijati između naših želja, potreba i svjesnih stavova te na različite načine na koje se emocionalno iskustvo može izraziti kroz tijelo. Istodobno, tijelo može postati izvor psihičkog iskustva, interpretacije i značenja, pa odnos između tjelesnog i psihičkog nije jednosmjeran.

U razgovoru su sudjelovali Marija Roth Jelisavčić, psihologinja i psihoterapeutkinja, i prim. Jadran Morović, dr. med., psihijatar i psihoterapeut.

U sklopu koncerta u Kulturno informativnom centru, Ryan Smith Trio izvode cjelokupan album Sanjaj. Na klaviru je Ryan Smith, na bubnjevima Krunoslav Levačić, a na kontrabasu Zvonimir Šestak. Na progamu se nalaze i skladbe drugih autora, među kojima su Rafael Alvarez, Nathan Renson i Connor O’Neill.

Gost tribine ,,Zagrebački urbani javni prostori - prošlost i budućnost" bio je arhitekt i redoviti profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, Tin Sven Franić. 

Zašto Zagreb teško stvara nove kvalitetne urbane javne prostore i ambijente? Kako nastaju suvremeni gradovi u kojima ljudi žele boraviti, susretati se i živjeti? Što možemo naučiti iz Zagreba prošlosti i što nas očekuje u budućnosti? Ovo predavanje i razgovor otvaraju pitanja o tome kako planiramo Zagreb, kakve javne prostore stvaramo i kakav grad želimo ostaviti budućim generacijama. Kroz nekoliko konkretnih zagrebačkih primjera razgovor se osvrće na urbano planiranje, razvoj i ulogu javnog prostora u životu grada.