Urednica: Snješka Knežević
Datum emitiranja: 03.02.1978.
Naziv emisije: Na rubu priznatoga – iskustva s ulice

Emisija donosi razgovor o umjetničkim akcijama u javnom prostoru Zagreba 1970-ih godina. Sudjeluju Željko Jerman, Vlado Martek, Goran Petercol i Mladen Stilinović, uz kritičare Željku Čorak, Radoslava Putara i Željka Koščevića. Tema je izlazak umjetnosti na ulicu, demistifikacija procesa rada i neposredna komunikacija s publikom izvan galerijskog sustava.

15.9.2025.

Autorica: Tea Radović

Rubrika: Kultura

Članak o grupnoj izložbi Crveno i crno - između emocije i ambicije u Galeriji Forum.

Koncept izložbe spaja autore koji su svojim životom ili djelovanjem spajali sredine – Istru i Kvarner sa Zagrebom. Izložba je poziv na dublje propitivanje: što znači biti uspješan? U ambiciji, u emociji, u umjetnosti i u životu. Umjetnici i umjetnice upareni su po stilu, senzibilitetu i težnji za samoostvarenjem, istražuju polaritet ambicije i emocija – u epicentru kulturnog života i njegovoj sjeni.

Kustosica izložbe, Stephanie Peršić, svoju selekciju objašnjava: „Osim kroz geografsku pripadnost i aktivnost, umjetnike povezuje dualnost i korelacija između aktivističkog i larpurlartističkog stvaranja, srodnih i oprečnih stilova, senzibiliteta i tendencija samoostvarenja. Slojevitost analize međugeneracijskih odnosa ogleda se i kroz političko-društvene ustroje i njihova nasljeđa kao kontekste unutar kojih pojedinci bivaju i djeluju.“

Svoj esej u katalogu zaključuje: „Međugeneracijski i kulturološki aspekti vremena stvaranja razdvajaju i povezuju umjetnike čineći liniju živom i vidljivom u stilskim i ideološkim vezama začetka i nasljeđa. Selektiranim radovima prikazuju svojevrsno pionirstvo i inovativnost, prilagođavanje kontekstima u kojima su živjeli ili žive uz zadržavanje onog autentičnog dijela koji ih gura na daljnje djelovanje. Mijenom društvenih okolnosti stvaranja kroz povijest možemo se pitati koliko je pojedincu važno (ili nužno) biti u epicentru kulturnih stvaranja? I može li se djelovanje 'u sjeni' ili na periferiji karakterizirati kao dio osobnog izbora i shodno tome označiti 'uspješnim'? Umjesto odgovora, ostavlja se otvoreno pitanje.“

Ova izložba pruža vrijedan presjek hrvatske poslijeratne umjetnosti, daje autorski označen i konceptom opravdan pogled na niz umjetnika i umjetnica, te rekonteksutalizira neka poznata i neka manje poznata imena hrvatske umjetnosti.

Tribina se održava u sklopu izložbe Zemlja zabrane i istražuje složene mehanizme cenzure, krećući se od povijesnih institucionalnih zabrana pa sve do suvremene biopolitičke kontrole.

Poseban fokus bit će na autocenzuri, koju prepoznajemo kao najperfidniji i najopasniji oblik zabrane jer djeluje tiho rastačući slobodu iznutra. Širi kontekst za ovu raspravu pronalazimo u sustavnoj čistki unutar američkih Smithsonian muzeja tijekom 2025. godine, koji je ujedno motivacija za izložbu Zemlja zabrane, gdje je pod krinkom novog nacionalnog narativa uklonjena povijest rasne pravde i LGBTQ+ zajednice, što nas podsjeća da „geografija zabrana“ nije samo lokalni, već globalni fenomen u prorastu u 2025. godini.

O povijesnom nasljeđu represije, odgovornosti umjetnika u svijetu koji trguje istinom, biopolitičkoj cenzuri tijela u aktualnoj „godini lokota“, redefiniranju kolektivnog sjećanja kroz pokušaje uklanjanja pojedinca i drugim važnim pitanjima koje će ova rasprava otvoriti, govorit će Ivana Hanaček, povjesničarka umjetnosti i kustosica, Vlado Martek, umjetnik i pjesnik i MIljenko Jergović, pisac. Tribinu moderira polonistica, prevoditeljica i spisateljica Đurđica Čilić.