Orwell 2+2=5, r. Raoul Peck, 2025., Francuska / SAD, 119' Jezici: engleski, burmanski, ruski, francuski, španjolski, mandarinski / titlovi: hrvatski
Nakon projekcije dokumentarnog filma Orwell 2+2=5, koji istražuje nastanak Orwellova romana 1984 i pojmove poput dvomisli, misaonog zločina i novogovora u kontekstu suvremenih mehanizama moći i dezinformacija, održan je razgovor o filmu i njegovoj aktualnosti.U razgovoru sudjeluju Jerko Bakotin, Nataša Govedić i Marija Ott Franolić.Program je održan u sklopu 8. Arterije – tjedna filma o umjetnosti u Kulturno informativnom centru.
Snimka otvorenja pjesničkog performansa "Spomenik dezerteru" održanog 21. studenog 2025. godine u Galeriji Forum. Video donosi izvedbu pjesme Đurđice Čilić. Sudjelovali su Đurđica Čilić, Stanko Perica, Ivana Hanček, Kruno Kardov, Feđa Gavrilović, Hrvoje Hribar.
Bogat program uz jazz i otvorenje izložbe koja pruža uvid u kulturni tempo zagrebačkog KIC-a. Šest desetljeća stvaralaštva, susreta i vizionarskih programa Kulturno informativnog centra Kulturno informativni centar (KIC) obilježava svoju 60. obljetnicu atraktivnim programom koji će u srijedu, 17. prosinca ispuniti Galeriju Forum i druge KIC-ove prostore. Otvara se velika slavljenička izložba, lansira se novi digitalni arhiv dostupan na arhiv.kic.hr, a večer otvorenja dodatno će zaokružiti poseban jazz program inspiriran Modern Jazz Quartetom – svojevrsna glazbena posveta bogatoj KIC-ovoj povijesti i njegovoj ljubavi prema jazzu. Izložba ostaje otvorena do kraja siječnja, dok novi online arhiv donosi digitaliziranu građu iz svih šest desetljeća djelovanja KIC-a.
Izložbeni postav: fokus na razdoblje 1965.–1985. Središnji dio programa čini živopisni izložbeni postav u Galeriji Forum koji prati prva dva desetljeća Centra i njegovu specifičnu ulogu u lokalnom kontekstu, u vrijeme socijalističkog modernizma, obilježeno intenzivnim društvenim razvojem i specifičnim jugoslavenskim političkim kontekstom. Instalaciju – koja uključuje multimedijalni sadržaj i svojom formom sugerira mozaičnu strukturu online arhiva – oblikovale su dizajnerica Petra Milički i arhitektica Iva Maria Jurić, dok koncepciju potpisuje Jelena Pašić. Dinamično prezentiran arhivski materijal otkriva ključne pojmove, prakse i osobe koje su obilježile rani razvoj ustanove, pružajući uvid u kulturni tempo i intelektualnu atmosferu Zagreba u tom razdoblju. Uz središnju izložbu publika će imati priliku poslušati i radijsku instalaciju sastavljenu od davnih glasova, misli i stihova velike šestorice hrvatskih umjetnika – Ede Murtića, Đure Sedera, Zlatka Price, Koste Angelija Radovanija, Ferdinanda Kulmera i Ivana Kožarića. U Galeriji na katu KIC-a projicirat će se audiovizualni tragovi i svjedočanstava osoba čije stvaranje dodiruje programe KIC-a i Galerije Forum u raznim razdobljima. Radijski i televizijski sadržaj potekao iz bogate baštine Radija i Televizije Zagreb (današnjeg HRT-a, ujedno i partnera ovog projekta) posebno za ovu priliku oblikovali su montažerka Klara Šovagović i oblikovatelj zvuka Luka Gamulin. Dostupan i otvoren online arhiv Novi online arhiv omogućuje javnosti pregled građe koja uključuje plakate, fotografije, tiskane publikacije, filmske zapise i tonske snimke, nudeći jedinstven uvid u šezdeset godina KIC-ovog rada. Platforma donosi bogat materijal koji je sada jednostavno dostupan, pregledan i otvoren svima. Povijest KIC-a: šest desetljeća kulture, dijaloga i kritičke misli KIC je osnovan 1965. kao Centar za kulturu i informacije, s vizijom da se putem inovativnih formi progovara o suvremenim društveno-političkim zbivanjima, kulturnoj politici i najvažnijim društvenim temama. Kako je istaknula tadašnja direktorica Vera Sarić 1970. godine, cilj je bio otvaranje prostora za originalne i progresivne pristupe kulturnim sadržajima. Od samih početaka KIC je razvijao širok spektar programa – od informativno-političkih i književnih, preko likovnih i glazbenih, do filmskih i opće-kulturnih sadržaja. Godine 1969. u sklopu ustanove osnovana je Galerija Forum, kojom je upravljao tim renomiranih umjetnika predvođen Edom Murtićem, a kasnije proširenom Studijem GF posvećenim mladim, još neafirmiranim autorima. Zagrebačkoj kulturnoj sceni pridonio je niz djelatnika KIC-a poput voditelja Galerije Forum Vladimira Bužančića, redatelja i voditelja filmskih programa Rudolfa Sremca te Mire Križića, jednog od najvećih poznavatelja jazza na domaćem tlu. KIC je bio i mjesto susreta s međunarodnom kulturom i umjetnošću, a već u prvim godinama djelovanja ugostio je i niz prominentnih imena poput talijanskog redatelja Piera Paola Pasolinija, novinarke i književnice Oriane Fallaci, književnog velikana Güntera Grassa te pijanista i skladatelja Johna Lewisa, čiji je Modern Jazz Quartet vješto i uz impresivnu tehničku preciznost spajao različite glazbene utjecaje – što se simbolično odražava i u programu obilježavanja godišnjice. Program otvorenja: 19 sati 1) Svečano otvaranje izložbe - Galerija Forum, Teslina 16 2) Projekcije povijesti KIC-a - Galerija na katu, Preradovićeva 5 20 sati 1) Pokretanje otvorenog arhiva KIC-a - KIC – polukat, Preradovićeva 5 2) Šimun Matišić i Modern Jazz Quartet Tribute Band Gost: Davor Križić - KIC – polukat, Preradovićeva 5
Pažnja u suvremenom svijetu – tribina, Kulturno informativni centar (KIC)
U Kulturno informativnom centru održana je tribina posvećena fenomenu pažnje u suvremenom društvu, u kojem je pažnja istodobno jedan od najvrjednijih, ali i najugroženijih ljudskih resursa. Razgovor je otvorio pitanja utjecaja stalne izloženosti informacijama, digitalnim podražajima i ubrzanom ritmu komunikacije na način na koji mislimo, učimo i doživljavamo vlastito iskustvo.
Tribina je povezala neuroznanstvenu i psihološku perspektivu, razmatrajući promjene u funkcioniranju mozga, ulogu dopamina, kognitivno opterećenje te fragmentaciju pažnje u digitalnom okruženju. Posebna pozornost posvećena je pitanju može li u takvim okolnostima opstati duboko mišljenje, stvaralaštvo i kvalitetan međuljudski odnos.
Sudjelovale su Marija Roth Jelisavčić, psihologinja i psihoterapeutkinja, te dr. sc. Meri Tadinac, redovita profesorica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
U Kulturno informativnom centru prikazan je film Sentimentalno putovanje na planet Paradžanov (r. Taras Tomenko, Ukrajina, 2024.), melankolična posveta armenskom filmskom autoru Sergeju Paradžanovu, jednom od najosebujnijih redatelja svjetske kinematografije i autoru filmova Sjenke zaboravljenih predaka i Sajat-Nova. Film je snimljen povodom stote obljetnice redateljeva rođenja.
Kroz rijetke i autentične arhivske materijale iz arhiva KGB-a koji prate istragu i sudski proces protiv Paradžanova, kao i kroz osobne artefakte i nadrealistične lutkarske prizore, film ulazi u jedinstveni umjetnički svijet u kojem se brišu granice između stvarnosti i fantazije, filma i kazališta, tradicije i modernosti. Paradžanov se u filmu pojavljuje kao narator u lutkarskom obličju, istražujući vlastitu kreativnu viziju i odnos prema sovjetskim društvenim normama, kao i mitove koje je tijekom života stvarao o sebi. Inspiracija za lutkarske sekvence dolazi iz kolaža i lutaka koje je redatelj izrađivao tijekom boravka u zatvoru i slao prijateljima, među kojima su bili Federico Fellini, Andrej Tarkovski i François Truffaut.
Nakon projekcije održan je razgovor o filmu u kojem su sudjelovali filmolog Tomislav Brlek i filmologinja Višnja Pentić. Projekcija je održana u sklopu programa 8. Arterija – tjedan filma o umjetnosti.
U Kulturno informativnom centru prikazan je dokumentarni film Obitelj Giacometti (I Giacometti, r. Susanna Fanzun, Švicarska, 2023.), koji istražuje umjetničku baštinu jedne od najpoznatijih europskih umjetničkih obitelji. Film nas vodi u alpsku dolinu Bregaglia, planinski kraj između Švicarske i Italije, iz koje potječe obitelj Giacometti i koja je postala iznimno plodno tlo za razvoj umjetničkih talenata.
Kroz slike, crteže, osobna pisma, svjedočanstva suvremenika i impresivne kadrove planinskog krajolika film rekonstruira složene, ali skladne obiteljske odnose unutar kojih su stasali brojni umjetnici. U središtu priče nalazi se i jedan od najvažnijih kipara 20. stoljeća, Alberto Giacometti, čije su izdužene brončane figure obilježile modernu umjetnost i postale simbol egzistencijalističkog promišljanja ljudskog postojanja.
Nakon projekcije održan je razgovor u kojem su sudjelovali akademski umjetnik Željko Beljan i kustosica Leila Topić. Projekcija je održana u sklopu programa 8. Arterija – tjedan filma o umjetnosti.
Video 12. Seanse Knjiškog moljca održane u Kulturno informativnom centru u Zagrebu.
U razgovoru Ema Marača i Izabela Šegedin (Moljčice) uz gošću Karlu Kurtoić, prevoditeljicu i kulturnu kritičarku, raspravljaju o suvremenim oblicima maskuliniteta, mizoginije i njihovim vezama s rastućim desničarskim i fašističkim diskursima. Razgovor se dotiče fenomena internetske kulture i pojmova poput incel, badboy, fuckboy i softboy, propitujući kako se mijenjaju obrasci maskuliniteta u digitalnom dobu.
Video Seanse Knjiškog moljca održane 27. listopada 2026. u 19 sati u Kulturno informativnom centru u Zagrebu. Program vode Ema Marača i Izabela Šegedin.
Razgovor je posvećen knjizi Kaliban i vještica: Žene, tijelo i prvobitna akumulacija autorice Silvije Federici, kroz koju se analizira povijest progona vještica u kontekstu razvoja kapitalizma, kolonijalne ekspanzije i patrijarhalnih struktura moći. Ujedno se raspravlja o suvremenim oblicima „progona vještica“ te o prikazima vještica u filmu i popularnoj kulturi.
ZAŠTO VIŠE NEMA NAME (privatizacija kao nacionalna sudbina ) Učilište potrošačkih navika generacija građana, raskošna institucija grada, oslonac lokalnog identiteta i uspješan radni kolektiv – odlazi putem kojim su otišla gotovo sva uspješna poduzeća iz modernog razdoblja naše Republike. O okolnostima, razlozima i budućim posljedicama ovog događaja razgovaramo u srijedu, 4. ožujka, u 19 sati u Kulturno informativnom centru.
Gosti: Marina Pavković, doktorica arhitekture i ekonomistica, Lana Kosovac, redateljica i politologinja, Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata, uz sudjelovanje drugih stručnih dionika dugotrajnog procesa gašenja naše robne kuće.
U Surogatkinu KIC održana je večer ciklusa FILMBOOK uz projekciju igranog filma Soba s pogledom (A Room With A View) redatelja Jamesa Ivoryja.
Soba s pogledom ekranizacija je romana E. M. Forstera iz 1908. Film prati mladu Lucy Honeychurch i njezino emotivno buđenje tijekom putovanja u Firencu te povratka u englesko društvo početkom 20. stoljeća. Kombinacija romantične drame i društvene kritike otvara pitanja o slobodi pojedinca naspram društvenih očekivanja, unutarnjoj snazi i izborima u ljubavi. Film je imao 14 nominacija za BAFTA nagradu, 8 nominacija za Oscara, 3 nominacije za Zlatni globus i jednu za Zlatnog lava. Osvojio je 3 Oscara (za najbolji adaptirani scenarij, kostimografiju i scenografiju) te 5 BAFTA-i (za glavnu i sporednu glumicu, kostime, scenografiju i za najbolji film) i jedan Zlatni globus (za sporednu glumicu).
Nakon projekcije slijedi panel diskusija na kojoj sudjeluju spisateljica prof. Korana Svilar, dr. Sandra Ferenčić Ćuk, psihijatrica, educirana u psihodrami, psihodinamijskoj i psihoanalitičkoj terapiji, transakcijskoj analizi i Gestalt terapiji, te izv. prof. art. Katarina Zrinka Matijević, filmska redateljica i sveučilišna profesorica, kustosica programa i moderatorica panel diskusije.
RAISON D’ETRE - pokrenut je 1991., a iza projekta stoji multitalentirani umjetnik zvuka Peter Andersson. Već gotovo tri desetljeća, s velikim brojem objavljenih albuma, Raison d'être stvara glazbu s neodoljivim dark ambijentalnim drone industrial kvalitetama koje su od samih početaka kultne švedske etikete Cold Meat Industry prepoznali brojni slušatelji. Posljednjih godina Andersson uglavnom radi s terenskim snimkama i akustičnim instrumentima poput gongova, činela, zvona, flauta, klavira, raznih metalnih ploča i gudačkih instrumenata snimljenih i manipuliranih u digitalnoj domeni kako bi zvukovi bili jedinstveni i usavršeni. Raison d’être u samom je vrhu dark ambient glazbe i jedan od najpoznatijih, najcjenjenijih i najutjecajnijih umjetnika unutar žanra. Danas se njegova izdanja mogu pronaći na poznatoj etiketi Cyclic Law.
DESIDERII MARGINIS - Desiderii Marginis jedan je od vodećih projekata dark ambient glazbe već gotovo 30 godina. Od samog početka 1993. i prvog nastupa za legendarnu švedsku etiketu Cold Meat Industry 1995., Johan Levin, osnivač i jedini član, istražuje i usavršava svoj svemir duboko mračnih, ali i duboko emocionalnih i evokativno snolikih zvučnih pejzaža. Katalog Desiderii Marginis obuhvaća preko dvanaest albuma i predstavlja dosljedno atmosferičan i intiman opus, pomno izrađen korištenjem širokog spektra zvučnih izvora - od analogne do digitalne elektronike, terenskih snimaka i akustičnih instrumenata. Najnovija izdanja sada su dostupna i na Cyclic Lawu.
U utorak, 21. 4. u 19 sati u sklopu izložbe Zemlja zabrane, u Surogat kinu KIC u okviru programa Kinocenzura, na rasporedu su bili filmovi Pitka voda i sloboda III Rajka Grlića i Virdžina Srđana Karanovića.
Nakon projekcije s Rajkom Grlićem razgovarala je Jelena Pašić, kustosica i voditeljica programa Kinocenzura.
Filmski program pod naslovom Kinocenzura tijekom trajanja izložbe Zemlja zabrane okuplja sedam ostvarenja čija su javna prikazivanja zabranjivana zbog njihova odvažnog, beskompromisnog pogleda na društvenu zbilju i ironijskog zadiranja u političke dogme. Od prvog sudski zabranjenog filma Grad redateljskog trojca Marka Babca, Kokana Rakonjca i Živojina Pavlovića te crnovalnih klasika Rani radovi Želimira Žilnika i Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji Bate Čengića, preko provokativnih ostvarenja kratkoga metra u režiji Karpa Godine i Rajka Grlića te posljednjeg jugoslavenskog filma čije je prikazivanje u Hrvatskoj spriječeno zbog početka rata, pa do kontroverznog Plastičnog Isusa radi kojeg je Lazar Stojanović odslužio zatvorsku kaznu – ova djela obol su slobodi umjetničkog stvaranja i kritičkog mišljenja.
