Pogled Galerija Lista
Poništi filtere

Vrsta dokumenta

Djelatnost

Povezane osobe

Program ili događaj

Autor dokumenta

Razdoblje

Broj rezultata: 373
srpanj 2026.

FORUM I GRAD, PROMOCIJA KATALOGA, GF

Video
Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

8. srpnja 2026.

U Galeriji Forum održana je promocija kataloga i ponovno je predstavljena prostorna instalacija Petra Grimanija Forum i grad.

Katalog je predstavio jedinstveni postav u Galeriji Forum, kao i nekoliko urbanih intervencija Petra Grimanija nastalih povodom izložbe Forum i grad, koja je bila otvorena do 25. srpnja.

Na promociji je govorio književni kritičar Zdravko Zima.

srpanj 2026.

DOTRŠĆINA, PROMOCIJA KNJIGE, KIC

Video
Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

7. srpnja 2026

Promocija knjige "Dotrščina" održala se u utorak 7 srpnja 2026 godine u 19 sati u dvorani KIC-a.

Spomen-park Dotrščina bio je i ostao najvažniji zagrebački memorijalni prostor mjesto najvećeg masovnog zločina u povijesti glavnoga grada najvažnija lokacija Holokausta u Zagrebu i jedno od najmasovnijih stratišta Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj Spomen-područje je u tom trenutku imalo status trajno zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske a nalazilo se u okviru najvećeg zagrebačkog gradskog parka Tijekom okupacije u Drugom svjetskom ratu šuma Dotrščina na tadašnjem rubu Zagreba postala je mjesto masovnih ustaških egzekucija ponajviše građana Zagreba i okolice Od 1960-ih godina to se područje uređivalo kao memorijalni krajolik S promjenom političkog sustava 1990-ih odnos prema Dotrščini postao je primjerom radikalnog državnog revizionizma i manipulacije žrtvama a samo mjesto sjećanja tada se marginaliziralo.

Virtualni muzej Dotrščina bio je pokrenut 2012 godine kao autorski projekt Saše Šimprage u okviru programa kulture sjećanja Documente - Centra za suočavanje s prošlošću s ciljem vraćanja spomen-parka Dotrščina u kolektivnu memoriju Knjiga monografskog karaktera u prvi je plan stavila aktivnosti Virtualnog muzeja Dotrščina — jednoga od važnijih i dugovječnijih memorijskih projekata u Hrvatskoj — u sklopu kojih je bila ostvarena značajna suvremena angažirana umjetnička produkcija i razvijen inovativni te u Hrvatskoj jedinstveni obrazovni program Umjetničke radove u čast žrtava fašizma na Dotrščini u produkciji Virtualnog muzeja Dotrščina ostvario je niz umjetnika i umjetnica Saša Šimpraga Davor Sanvincenti Slaven Tolj Daniel Kovač Zoran Pavelić Gildo Bavčević Sandra Sterle Tonka Maleković Driton Selmani Diana Sokolić Vlado Martek Patricia Pisani i Tomo Savić-Gecan

O knjizi su govorili Tvrtko Jakovina Christel Trouvé Dea Marić Vesna Teršelič Darko Šimičić i Saša Šimpraga Knjiga je sadržavala tekstualne priloge autora među kojima su Helen Adkins Ljubica Anđelković Džambić Irena Bekić Lidija Butković Mićin Magdalena Došen Marko Golub Sinan Gudžević Radmila Iva Janković Aleksandar Hut Kono Silva Kalčić Bojan Dmitrović Krištofić Ivana Mance Dea Marić Suzana Marjanić Igor Marković Nataša Mataušić Lujo Parežanin Jelena Pašić Davorka Perić Ivana Perić Rosana Ratkovčić Ivana Sajko Darko Šimičić Saša Šimpraga Nevena Škrbić Alempijević i Krešimir Zovak Vizualni dio oblikovan je fotografijama koje su snimili Ivan Buvinić Jovica Drobnjak Inia Herenčić Sanjin Kaštelan Mario Krištofić Jadranko Marjanović Bojan Mrđenović Ana Ogrizović Ana Opalić Zoran Pavelić Iva Prolić Jasenko Rasol Saša Šimpraga i Katarina Zlatec dok je za dizajn bila zaslužna Petra Milički.

Knjiga je bila objavljena u nakladi od dvjesto primjeraka a na samoj promociji bilo je udomljeno pedeset besplatnih primjeraka Nakladnici su bili Hrvatska udruga nastavnika povijesti i Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Zagreba Knjiga je djelomično bila ostvarena uz potporu Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba i Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba.

srpanj 2026.

POLUGODIŠNJAK KIC-a ZA 2026., KIC

Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

2026.

1. siječnja – 1. srpnja

Polugodišnjak KIC-a za 2026. godinu donosi pregled programa i projekata ostvarenih tijekom prvih šest mjeseci 2026. godine. Publikacija obuhvaća diskurzivne, filmske, glazbene, izdavačke i galerijske programe te razvoj javnog digitalnog arhiva KIC-a.

 
Preuzmi dokument
srpanj 2026.

TEHNOMANIJA, KNJIŠKI MOLJAC, TRIBINA, KIC

Video
Vrsta dokumenta:
Djelatnost:
Autor:

01. srpanj. 2026.

Posljednjih par godina svjedočimo pokušajima normaliziranja svakodnevnog korištenja AI tehnologija u našim životima: od generiranja poslovnih emailova i shopping lista do cijelih web stranica i vizualnih identiteta. Korištenje AI-a predstavlja se kao ultimativno i neizbježno rješenje za svaki first world problem.

Rizike koje te tehnologije donose sa sobom dugoročan utjecaj na kognitivne sposobnosti, krizu nezaposlenosti, izrabljivanje nevidljive radne snage, potrošnju energije, vode i struje potrebnih za rad podatkovnih centara te narušavanje kvalitete života stanovnika koji žive pored njih njihovi zagovaratelji objašnjavaju time kako cilj opravdava sredstva i žrtve.

Dapače, bespogovorna podrška i vjera u spasiteljsku kvalitetu AI tehnologije jedino su što nam preostaje u ovom stanju polikrize, jer je jedino AGI, iliti umjetna opća inteligencija budućnosti, sposobna razriješiti sve probleme u koje se čovječanstvo uvalilo.

Razbacujući se izjavama o izvrsnosti umjetne inteligencije u intervjuima i blog postovima, tehnomanijaci oslikavaju mutnu utopiju u kojoj će tehnološki napredak dovesti do značajnih poboljšanja u uvjetima naših života. Detalji tih spasiteljskih predviđanja uvijek ostaju nejasni, a metode tajne: najbolje bi ih bilo usporediti s predizbornim obećanjima naših političara.

Utopijske vizije AI budućnosti ne nazivaju se bajkama radi jednog zgodnog marketinškog trika, već zbog zbira okamenjenih ideja o korisnosti tehnološkog napretka, kultu tehnološkog genija i ideje o neizbježnosti AI-a. Svi oni stvaraju narativ koji pomaže zasjeniti sve očite mane i manjkavosti umjetne inteligencije.

U ovoj Seansi Knjiške moljčice Ema Marača i Izabela Šegedin raspravljat će upravo o tim narativima kojima nam AI i tehnološki overlordi pokušavaju zamazati oči, s fokusom na Sama Altmana, direktora OpenAI-a, developera ChatGPT chatbota, i njegovog spiritualnog neprijatelja, Elona Muska, čija je tvrtka xAI razvila chatbot Grok.

Analizirat ćemo narative o neizbježnosti AI-a, koketirati s ludizmom i zapitati se: je li tehnološki napredak uvijek pozitivna stvar? Što je uopće tehnološki napredak? Je li zaista moguće neprekidno rasti? I konačno, je li utrka za stvaranje AGI-a samo jedan veliki ego trip?

rujan 2026.

KOMUNIKACIJA: PRIČANJE, SLUŠANJE I ONO IZMEĐU, RAZGOVOR, TRIBINA, KIC

Video
Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

15.09.2026.

Na tribini „Komunikacija: pričanje, slušanje i ono između” psihologinja i psihoterapeutkinja Marija Roth Jelisavčić te psihologinja Ana Munivrana razgovaraju o komunikaciji, riječima i šutnji, odnosima i granicama, bliskosti i udaljavanju, sukobima i nesporazumima. Govore o teškoćama u izražavanju vlastitih misli, slušanju s ciljem odgovaranja te situacijama u kojima se sudionici razgovora međusobno ne razumiju. Razgovor se bavi i pitanjem što čini dobru komunikaciju te mogućnostima ponovnog uspostavljanja razumijevanja nakon nesporazuma i sukoba.

listopad 2026.

MILJENKO STANČIĆ, STOGODIŠNJICA ROĐENJA, RAZGOVOR, KIC

Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

7. listopada održan program Miljenko Stančić / stogodišnjica rođenja, s početkom u 19 sati. Prikazan je film Miljenka Stančića u produkciji Televizije Zagreb iz 1987. godine, u režiji Mire Wolf. Nakon projekcije održati će se razgovor u kojem će sudjelovali Mira Wolf, redateljica, Igor Zidić, povjesničar umjetnosti, i Zlatko Kauzlarić Atač, slikar. Razgovor vodi Feđa Gavrilović. 

listopad 2026.

PISCI U STISCI: MONIKA HERCEG, Događanja [Polukat]

Video
Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

U Kulturno informativnom centru održana je tribina iz ciklusa Pisci u stisci. Kako pojedini PISCI pričaju o kreativnoj, vremenskoj, financijskoj, obiteljskoj, emotivnoj, motivacijskoj, egzistencijalnoj i svakoj drugoj STISCI i hrabro nam otvaraju vrata svojih intimnih dvojbi između života i pisanja, saznajemo upravo u njihovu bliskom razgovoru s voditeljicom Karmelom Špoljarić.

Gošća tribine bila je Monika Herceg, pjesnikinja, dramatičarka, scenaristica, urednica te društvena aktivistica. Na tribini otkriva zašto je prekasno upoznala Crvenkapicu i što znače zvjezdice na njezinoj ruci. Njezine koordinate počinju u vremenu prije jezika, u doba lovostaja, tamo gdje počinje šuma. Ubij se, tata, reći će glasom djeteta jer malodušnost je problem privilegiranih. 

Ulomke iz knjiga čita Jasna Bilušić.

listopad 2026.

PSIHOSOMATIKA: ŠTO TIJELO GOVORI, Tribina [Surogatkino KIC]

Video
Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

Tijelo i psiha nisu dva odvojena svijeta. Način na koji živimo, doživljavamo, osjećamo, mislimo i odnosimo se prema sebi i drugima neprestano se susreće s fiziologijom našeg organizma. Psihosomatika se nalazi na tom području susreta psihičkog i tjelesnog.

Tribina otvara prostor za razgovor o psihosomatici kao važnom području razumijevanja čovjeka, od njezina povijesnog razvoja do suvremenih spoznaja o povezanosti emocija, autonomnog živčanog sustava i tjelesnih procesa.

Pokrenuta je i tema unutarnjih sukoba koji se mogu odvijati između naših želja, potreba i svjesnih stavova te na različite načine na koje se emocionalno iskustvo može izraziti kroz tijelo. Istodobno, tijelo može postati izvor psihičkog iskustva, interpretacije i značenja, pa odnos između tjelesnog i psihičkog nije jednosmjeran.

U razgovoru su sudjelovali Marija Roth Jelisavčić, psihologinja i psihoterapeutkinja, i prim. Jadran Morović, dr. med., psihijatar i psihoterapeut.

listopad 2026.

ZAGREBAČKI URBANI JAVNI PROSTORI – PROŠLOST I BUDUĆNOST, Tribina [Surogatkino KIC]

Video
Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

Gost tribine ,,Zagrebački urbani javni prostori - prošlost i budućnost" bio je arhitekt i redoviti profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, Tin Sven Franić.

Zašto Zagreb teško stvara nove kvalitetne urbane javne prostore i ambijente? Kako nastaju suvremeni gradovi u kojima ljudi žele boraviti, susretati se i živjeti? Što možemo naučiti iz Zagreba prošlosti i što nas očekuje u budućnosti? Ovo predavanje i razgovor otvaraju pitanja o tome kako planiramo Zagreb, kakve javne prostore stvaramo i kakav grad želimo ostaviti budućim generacijama. Kroz nekoliko konkretnih zagrebačkih primjera razgovor se osvrće na urbano planiranje, razvoj i ulogu javnog prostora u životu grada.