Snimka otvorenja pjesničkog performansa "Spomenik dezerteru" održanog 21. studenog 2025. godine u Galeriji Forum. Video donosi izvedbu pjesme Đurđice Čilić. Sudjelovali su Đurđica Čilić, Stanko Perica, Ivana Hanček, Kruno Kardov, Feđa Gavrilović, Hrvoje Hribar.
Fotografije iz prezentacije s izložbe KIC60 (17.prosinca 2025. do 31.siječnja 2026.). Fotografije bilježe neke od trenutaka 60 godina postojanja KIC-a.
Deplijan donosi sažeti pregled izložbe KIC 60, s osnovnim informacijama o konceptu, prostornim cjelinama i izboru arhivske građe. Nastao je kao vodič kroz povijest Kulturno-informativnog centra i uvod u digitalnu arhivu koja po prvi put objedinjeno predstavlja 60 godina djelovanja KIC-a. Izložbu potpisuje kustosica Jelena Pašić.
Moderatorica: Silvija Šeparović, urednica na radiju Yammat FM
Gosti: Sanja Sarnavka, aktivistica i feministkinja, urednica programa i v. d. ravnateljice KIC-a 1996. – 1997. Tuga Tarle, diplomatkinja, znanstvenica i književnica, urednica i voditeljica ciklusa političkih tribina u KIC-u Kamo ideš Hrvatska 1992. – 1995. Bojan Munjin, novinar i kazališni kritičar, ravnatelj KIC-a 1991. – 1995. Vladimir Stojsavljević Vaki, pisac, dramatičar i redatelj, urednik tribina u KIC-u 1996. – 1998.
Datum tribine: 29.1.2026. Lokacija: Surogat Kino
Tribina „Tko nam je uzeo devedesete?“ održana je u Kulturno informativnom centru u sklopu programa KIC 90, povodom obilježavanja 60 godina djelovanja KIC-a i procesa istraživanja te digitalizacije arhivske građe. Tribina je bila posvećena prazninama u arhivu vezanima uz razdoblje 1990-ih, desetljeće obilježeno snažnim društvenim, političkim i kulturnim lomovima.
Desetljeće je počelo promjenom političkog sustava, nastavilo ratom i primirjima, zatim pobjedom i vezanim nedaćama: krizom gradske uprave, pokušajem kulturnog rata, usponom i padom Radija 101, osiromašenjem umjetničkog staleža i procvatom tajkuna. Devedesete su završile velikim državničkim sprovodom i prvim parlamentarnim izborima novog milenija.
Kako se Centar nosio s ekscentričnim desetljećem? Pitamo neposredne svjedoke, budući da su programski dokumenti tog razdoblja značajnim dijelom nestali iz arhiva KIC-a, ostavivši prazninu u digitalnom projektu otvorenog Arhiva.
Sudionici su kroz osobna svjedočanstva i institucionalna iskustva govorili o naglim promjenama vrijednosnih sustava, političkim pritiscima, selektivnom pamćenju i nestajanju kulturne dokumentacije. Bojan Munjin iznio je niz primjera koji ilustriraju proturječnosti javnog prostora 1990-ih te mehanizme institucionalnog zaborava. Silvija Šeparović osvrnula se na promjenu atmosfere javnih tribina i nestanak prostora dijaloga, dok je Sanja Sarnavka govorila o ideološkim pritiscima, političkoj pristranosti i sužavanju profesionalne autonomije u kulturnim i medijskim institucijama.
Tribina je istaknula i važnost arhiva ne samo kao zbirke dokumenata, već kao prostora suočavanja s kolektivnim pamćenjem, zaboravom i odgovornošću institucija. Zaključno je naglašena potreba daljnjeg prikupljanja građe i svjedočanstava kako bi se razdoblje 1990-ih cjelovitije rekonstruiralo i učinilo javno dostupnim unutar digitalne arhive KIC-a.
Događaj je označio završetak izložbenog dijela projekta KIC 60, koji se u Galeriji Forum i u prostorima KIC-a mogao pogledati do 31. siječnja, dok otvoreni digitalni arhiv ostaje stalno dostupan.
Video tribine održane u Kulturno informativnom centru u Zagrebu u sklopu programa Pisci u stisci, u kojem je gošća bila književnica Sanja Pilić, jedna od najpoznatijih hrvatskih autorica za djecu i mlade.
U razgovoru s voditeljicom Karmelom Špoljarić autorica govori o svom književnom putu, procesu pisanja te o kreativnim, egzistencijalnim i osobnim izazovima s kojima se pisci susreću. Program Pisci u stisci otvara pitanja stvaralačkih okolnosti – od vremena, motivacije i obiteljskih odnosa do prostora i uvjeta za pisanje – kroz intimne razgovore o svakodnevici književnog rada.
Pažnja u suvremenom svijetu – tribina, Kulturno informativni centar (KIC)
U Kulturno informativnom centru održana je tribina posvećena fenomenu pažnje u suvremenom društvu, u kojem je pažnja istodobno jedan od najvrjednijih, ali i najugroženijih ljudskih resursa. Razgovor je otvorio pitanja utjecaja stalne izloženosti informacijama, digitalnim podražajima i ubrzanom ritmu komunikacije na način na koji mislimo, učimo i doživljavamo vlastito iskustvo.
Tribina je povezala neuroznanstvenu i psihološku perspektivu, razmatrajući promjene u funkcioniranju mozga, ulogu dopamina, kognitivno opterećenje te fragmentaciju pažnje u digitalnom okruženju. Posebna pozornost posvećena je pitanju može li u takvim okolnostima opstati duboko mišljenje, stvaralaštvo i kvalitetan međuljudski odnos.
Sudjelovale su Marija Roth Jelisavčić, psihologinja i psihoterapeutkinja, te dr. sc. Meri Tadinac, redovita profesorica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
U Kulturno informativnom centru prikazan je film Sentimentalno putovanje na planet Paradžanov (r. Taras Tomenko, Ukrajina, 2024.), melankolična posveta armenskom filmskom autoru Sergeju Paradžanovu, jednom od najosebujnijih redatelja svjetske kinematografije i autoru filmova Sjenke zaboravljenih predaka i Sajat-Nova. Film je snimljen povodom stote obljetnice redateljeva rođenja.
Kroz rijetke i autentične arhivske materijale iz arhiva KGB-a koji prate istragu i sudski proces protiv Paradžanova, kao i kroz osobne artefakte i nadrealistične lutkarske prizore, film ulazi u jedinstveni umjetnički svijet u kojem se brišu granice između stvarnosti i fantazije, filma i kazališta, tradicije i modernosti. Paradžanov se u filmu pojavljuje kao narator u lutkarskom obličju, istražujući vlastitu kreativnu viziju i odnos prema sovjetskim društvenim normama, kao i mitove koje je tijekom života stvarao o sebi. Inspiracija za lutkarske sekvence dolazi iz kolaža i lutaka koje je redatelj izrađivao tijekom boravka u zatvoru i slao prijateljima, među kojima su bili Federico Fellini, Andrej Tarkovski i François Truffaut.
Nakon projekcije održan je razgovor o filmu u kojem su sudjelovali filmolog Tomislav Brlek i filmologinja Višnja Pentić. Projekcija je održana u sklopu programa 8. Arterija – tjedan filma o umjetnosti.
U Kulturno informativnom centru održana je peta tribina iz ciklusa Pisci u stisci, koja donosi razgovore s autorima o životnim, kreativnim i egzistencijalnim okolnostima koje prate književni rad. Gošća tribine bila je književnica Lidija Deduš, koja je u razgovoru s voditeljicom Karmelom Špoljarić govorila o vlastitom životnom i književnom putu – od rođenja u Banjoj Luci i odlaska iz ratnog Sarajeva, do života u zagorskom selu i pisanja poezije koja pronalazi svoj put do čitatelja.
Razgovor je otvorio teme kreativne, vremenske, financijske, obiteljske i egzistencijalne „stiske“ s kojima se autori susreću, otkrivajući intimni prostor između života i pisanja. Tribina je održana u intimnoj atmosferi polukata KIC-a, prostoru koji okuplja autore i publiku oko književnosti i otvorenog dijaloga.
U Kulturno informativnom centru prikazan je dokumentarni film Obitelj Giacometti (I Giacometti, r. Susanna Fanzun, Švicarska, 2023.), koji istražuje umjetničku baštinu jedne od najpoznatijih europskih umjetničkih obitelji. Film nas vodi u alpsku dolinu Bregaglia, planinski kraj između Švicarske i Italije, iz koje potječe obitelj Giacometti i koja je postala iznimno plodno tlo za razvoj umjetničkih talenata.
Kroz slike, crteže, osobna pisma, svjedočanstva suvremenika i impresivne kadrove planinskog krajolika film rekonstruira složene, ali skladne obiteljske odnose unutar kojih su stasali brojni umjetnici. U središtu priče nalazi se i jedan od najvažnijih kipara 20. stoljeća, Alberto Giacometti, čije su izdužene brončane figure obilježile modernu umjetnost i postale simbol egzistencijalističkog promišljanja ljudskog postojanja.
Nakon projekcije održan je razgovor u kojem su sudjelovali akademski umjetnik Željko Beljan i kustosica Leila Topić. Projekcija je održana u sklopu programa 8. Arterija – tjedan filma o umjetnosti.
U Galeriji na katu Kulturno informativnog centra otvorena je grupna izložba Šetnjica, koju su kustoski oblikovali Buga Kranželić i Gregor Sirotić Marušić. Na izložbi sudjeluju David Bakarić Mihaljević i Ana Stražičić, Hana Belobrk, Glorija Lizde, Luisa Pascu i Teo Kiš te Kora Rogina.
Izložba okuplja radove mlađe generacije umjetnika u različitim medijima, povezane temom osobnog identiteta i njegovih fluidnih, otvorenih oblika. Izložba je otvorena do 8. ožujka.
Video tribine održane 16. veljače 2026. u Kulturno informativnom centru u Zagrebu. Tribina je bila posvećena mirovinskom sustavu u Hrvatskoj, a kroz izlaganje je objašnjeno funkcioniranje prvog, drugog i trećeg mirovinskog stupa te njihova uloga u osiguravanju stabilnije mirovine, uz naglasak na praktične informacije za građane.
Tribinu je vodila Anja Tkalčević, viša analitičarka u Direkciji za praćenje zaštite potrošača i edukaciju u Hanfi te predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa.
Video razgovora u kojem Sanja Baković (književnica i kritičarka) i Nataša Govedić (književnica i kritičarka) govore o Natašinom romanu Div (Fraktura, 2025).
U razgovoru se otvaraju pitanja forme i značenja ovog hibridnog djela koje spaja prozu, poeziju, filozofiju i nadrealno, istražujući teme gubitka, potrage za smislom i ljubavi u svijetu istodobne ljepote i propadanja.
Video otvorenja izložbe održanog 5. veljače 2026. u Galeriji Forum, Kulturno informativni centar, Zagreb.Petra Grozaj na izložbi predstavlja slike koje proizlaze iz njezine karakteristične poetike i reflektiraju suvremenu stvarnost posredovanu medijima. Kako u katalogu piše autor predgovora i voditelj Galerije Forum Feđa Gavrilović, u novim radovima fragmenti motiva osamostaljuju se u zasebnim kompozicijama, čime umjetnica istražuje mogućnosti i granice jezika slikarstva.
Petra Grozaj (Zagreb, 1974.) diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, a njezini se radovi nalaze u javnim i privatnim zbirkama.Izložba je bila otvorena do 28. veljače 2026..
Video 12. Seanse Knjiškog moljca održane u Kulturno informativnom centru u Zagrebu.
U razgovoru Ema Marača i Izabela Šegedin (Moljčice) uz gošću Karlu Kurtoić, prevoditeljicu i kulturnu kritičarku, raspravljaju o suvremenim oblicima maskuliniteta, mizoginije i njihovim vezama s rastućim desničarskim i fašističkim diskursima. Razgovor se dotiče fenomena internetske kulture i pojmova poput incel, badboy, fuckboy i softboy, propitujući kako se mijenjaju obrasci maskuliniteta u digitalnom dobu.
Video Seanse Knjiškog moljca održane 27. listopada 2026. u 19 sati u Kulturno informativnom centru u Zagrebu. Program vode Ema Marača i Izabela Šegedin.
Razgovor je posvećen knjizi Kaliban i vještica: Žene, tijelo i prvobitna akumulacija autorice Silvije Federici, kroz koju se analizira povijest progona vještica u kontekstu razvoja kapitalizma, kolonijalne ekspanzije i patrijarhalnih struktura moći. Ujedno se raspravlja o suvremenim oblicima „progona vještica“ te o prikazima vještica u filmu i popularnoj kulturi.
Fotografije s otvorenja izložbe Marka Jakšea, održanog u petak 6. ožujka 2026. u 19 sati u Galeriji Forum, Teslina 16. Kustos izložbe je Peter Tomaž Dobrila. Izložba ostaje otvorena do 28. ožujka 2026.
