Pogled Galerija Lista
Poništi filtere

Vrsta dokumenta

Djelatnost

Povezane osobe

Program ili događaj

Autor dokumenta

Razdoblje

Broj rezultata: 732
srpanj 2026.

POSLJEDNJI DAN GRADA I FORUMA, IZLOŽBA, GF

Vrsta dokumenta:
Djelatnost:
Autor:

25. srpanj 2026.

Petar Grimani organizirao je svečano zatvaranje izložbe „Forum i grad“, uz razgovor s Brankom Franceschijem i glazbeni program violinista Oresta Shourgota.

Branko Franceschi je istaknuti hrvatski povjesničar umjetnosti, likovni kritičar, kustos i ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, poznat po brojnim problemskim izložbama i doprinosu razvoju hrvatske likovne scene.

Orest Shourgot je hrvatski i ukrajinski violinist, koncertni majstor, dirigent i redoviti profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Bio je dobitnik nagrade Judita za 2023. godinu i nagrade Neven, a od 2014. nastupao je na violini King Guarneri, djelu Giuseppea Guarnerija del Gesùa.

Preuzmi dokument
rujan 2026.

ZAGREPČANI, PROVJERITE JESTE LI ŽIVI, VLASTA DELIMAR, OTVORENJE, GF

Video
Vrsta dokumenta:
Djelatnost:
Autor:

4. rujan 2026.

19 sati u Galeriji Forum u Teslinoj 16 otvorila se izložba Vlaste Delimar „Zagrepčani, provjerite jeste li živi”, čije su kustosice Katerina Jovanović i Sabina Oroshi.

U godini u kojoj je Vlasta Delimar obilježila 70. rođendan, njezin se opus ponovno otvorio u sadašnjosti, s pogledom prema načinima na koje se njegovo značenje mijenja kroz vrijeme. Projekt „Provjerite jeste li živi” zamišljen je kao višelokacijska antiretrospektiva koja je, umjesto linearnog pregleda gotovo pedeset godina umjetničkog djelovanja, povezala radove iz različitih razdoblja i promatrala što se događa kada se susretnu s novim prostorom, vremenom i publikom. Nakon prve epizode u riječkoj Galeriji Kortil, projekt se nastavio u zagrebačkoj Galeriji Forum izložbom „Zagrepčani, provjerite jeste li živi”.

Za njezin opus vrijeme nikada nije bilo samo kronologija. Radovi nastali početkom osamdesetih nisu ostali zaključani u vremenu svojega nastanka, a njihov se smisao mijenjao svaki put kada su ponovno bili gledani. U Zagrebu su se tako susreli radovi nastali tijekom gotovo pedeset godina, otvarajući pitanje što se događa s tijelom, željom i vidljivošću kada se promijene životna dob, društveni kontekst i način na koji zajednica gleda tijelo.

U središtu zagrebačkog postava bilo je tijelo, shvaćeno kao prostor iskustva, otpora i pregovaranja. Ono što je Delimar početkom osamdesetih otvarala kroz seksualnost, autonomiju i pravo na vlastitu reprezentaciju nastavilo se kroz pitanja starenja, vidljivosti i prava na želju.

Fotografije „Kurac volim” (1980.) i „Jebite me” (1981.), primjerice, u susretu s recentnim radom „Hoćeš jebat, stani u red” (2026.) otkrile su kontinuitet umjetničke pozicije, odnosno odbijanja da se tijelu unaprijed odredi što smije biti, kako smije izgledati i kada smije biti vidljivo.

Zagrebačka izložba pritom je posebno otvorila pitanje starenja i vidljivosti ženskog tijela. U performansu „Uspješno starenje”, izvedenom na otvorenju izložbe, Delimar je govorila o vlastitom tijelu, seksualnosti, medicini, fizičkoj funkcionalnosti i promjenama koje donosi vrijeme, pritom spajajući humor, erotiku i iskustvo svakodnevice.

U radu „Prema dostojanstvu starenja” (2026.) to se pitanje iz galerijskog prostora preselilo i u javni prostor. Starije žensko tijelo pojavilo se na jumbo plakatima, unutar vizualnog jezika reklame koja je tradicionalno usmjerena prema mladosti, poželjnosti i potrošnji.

Zagrebački postav ujedno je povezao osobno iskustvo s poviješću, sjećanjem i prostorima koji nose vlastite slojeve pamćenja. Radovi „Tišina živih skulptura u tišini oštećenih kuća” (2021.), „Danica” (2023.) i „Ovo sam bila ja 1980. kada je umro drug Tito” (1980.) pokazali su kako se kolektivna povijest može čitati kroz pojedinačno tijelo i autobiografsko iskustvo. Prošlost pritom je ostala prisutna u prostoru, sjećanju i načinu na koji danas gledamo.

Naslov „Zagrepčani, provjerite jeste li živi” zato je bio i poziv publici. Živost se ovdje mjerila spremnošću da se pogleda ono što nas može uznemiriti, zainteresirati ili natjerati da vlastite stavove vidimo drugačije. U susretu s Delimarinim radovima provjeravalo se, naposljetku, ne samo koliko je živa umjetnost nego i koliko je živ naš vlastiti pogled.

rujan 2026.

U POTRAZI ZA LJUDORAHOM, OTVORENJE IZLOŽBE IVANE PAPIĆ, KIC

Video
Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

16.09.2026.

U Kulturno informativnom centru otvorit će se izložba Ivane Papić pod nazivom „U potrazi za Ljudorahom“. Biće iz naslova izložba imaginarni je organizam koji je evoluirao u spekulativnoj budućnosti.

Kustosica izložbe Dora Derado Giljanović pobliže objašnjava koncept:

„U multimedijalnoj instalaciji „U potrazi za Ljudorahom“ figura Ljudorahe predstavlja bitno više od fiktivnog lika. Ona je hibrid žene i divljeg oraha, samodostatna vrsta bez muškog primjerka, koja Zemlju obilazi sama i sadi sjemenke koje usput sakuplja, čime nastoji pomoći okolišu u njegovu zacjeljivanju.

Ivana Papić istražuje invazivnu vrstu u narodu zvanu divlji orah, odnosno pajasen (lat. Ailanthus altissima), niz godina. Premda je pajasen uvezen iz Azije u Europu u 18. stoljeću kao ukrasna vrsta, ljudi nisu mogli predvidjeti njegovo širenje. Što nas dovodi do nove situacije, odnosno „novog ljudskog problema“ koji zahtijeva prilagodbu. Umjetnica ove okolnosti potencira i stvara vlastitu spekulativnu fikciju čija je radnja smještena u neodređenom vremenu u budućnosti „nakon takozvanog Velikog geo-tektonskog događaja, događaja koji je promijenio život na Zemlji“.

Trenutak je to u kojem se ljudska vrsta dovela u nezavidni položaj, sve zahvaljujući vlastitim djelima i nedjelima.

„U potrazi za Ljudorahom“ sačinjava pet videoradova projiciranih na teksturirane površine kao što su spužva za zvučnu izolaciju, valovite ploče od recikliranih termoplastičnih materijala i lim (možebitni arheološki ostaci ljudske civilizacije od prije ovog apokaliptičnog događaja).“

Ivana Papić (Split, 1987.) multimedijalna je umjetnica i edukatorica. Koristeći tekst, video, zvuk i objekte u svojoj umjetničko-istraživačkoj praksi, ona gradi slojevite poetske radove koji se dotiču pojmova migracija, identiteta i pripadnosti iz perspektive odnosa čovjeka i biljnih svjetova.

Izlagala je na samostalnim i grupnim izložbama u Hrvatskoj, Srbiji, Njemačkoj i Peruu, među kojima se ističu samostalne izložbe u Galeriji MKC i Salonu Galić u Splitu, Pogon dvorani u Zagrebu te Podroom galeriji u Beogradu.

U okviru umjetničke prakse surađuje sa sveučilištima, nevladinim organizacijama i lokalnim zajednicama kroz seminare te radionice umjetničkog i spekulativnog dizajna.

Magistrirala je restauraciju (Umjetnička akademija u Splitu, 2011.) i Art in Context (UdK, Universität der Künste Berlin, 2022.). Na UdK-u je članica kolektiva Klasse Klima, gdje je predavala na pilot-projektu Studium Planetare te radila kao gostujuća predavačica na MA Art in Context i Studium Generale.

listopad 2026.

ALEKSANDAR BEZINOVIĆ: JEZIK PTICA, IZLOŽBA, KIC, GALERIJA FORUM

Video
Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

U petak 9. listopada u 19 sati, u Galeriji Forum, u Teslinoj 16 otvorit će se izložba Jezik ptica Aleksandra Bezinovića. Naslov je ciklus posudio iz sufijske poeme perzijskog pjesnika Faridudina Atara, napisane oko 1177.

„U repetitivnim formama koje se preslaguju pronalazimo ključeve omjera, razmjera i ritma koji su upisani u našu percepciju, odnosno u naše tijelo. Ne tražimo pred ovim djelima odnos slike i sebe (jer to bi značilo da smo dva odvojena entiteta), već nas same.

Slika, ako je postavljena dobro, zapravo i jest Apsolut. Djelo koje nas svojim formalnim odnosima i značenjskim sklopovima dovodi do samospoznaje. Bezinovićevi formati su, uglavnom, monumentalni te na njima kombinacije segmenata lukova i krugova izgledaju poput zadivljujuće koreografije koju gledamo iz daljine. To je ujedno i ples derviša i slet povodom proslave u nekom socijalističkom društvu. I baš i jedno i drugo: jer nema dvojstva između metafizičkog i svjetovnog, duhovnog i sekularnog, kao ni između pojedinca i zajednice, čija se postojanja izmjenjuju pred našim očima u takvim plesovima. Zbog toga su i ove slike s jedne strane izrazito materijalno prisutne – i svojom, već spomenutom, veličinom, ali i vidljivo rahlim namazima boje. Njihovoj prisutnosti doprinose i ploče od olovnog lima integrirane u slike, taj grubi materijal koji naglašava fizičku postojanost ovih ostvarenja.“, piše autor predgovora, voditelj Galerije Forum Feđa Gavrilović.

Aleksandar Bezinović rođen je 1975. godine u Splitu gdje završava Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn — odjel grafičkog dizajna, a 1993. upisuje slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te diplomira u klasi Zlatka Kesera. Nakon završenog studija slikarstva radi u Hrvatskom restauratorskom zavodu na odjelu za drvenu polikromiranu skulpturu. Od 2007. do 2019. godine surađuje na brojnim filmskim i kazališnim projektima kao scenski slikar i koordinator slikara dekora. Kontinuirano izlaže na samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu.

listopad 2026.

24. FESTIVAL PRVIH: ANATOMIJA PRIJATELJSTVA, Izložba [Galerija na katu]

Video
Vrsta dokumenta:
Djelatnost:

20. - 30. 10. 2026. 

GALERIJA NA KATU, Preradovićeva 5

ANATOMIJA PRIJATELJSTVA

18.45 / Participativna instalacija Postav Krajolika prijateljstva, izvodi Jadran Kale s posjetiteljima

19.00 / Otvorenje izložbe Izlažu: Natasha Baković, Marlen Ban, Marina Burolo, Zdenko Bužek, Jadran Kale, Željko Zorica Šiš, Josip Pino Ivančić, Stanislav Habjan

Festival prvih, multidisciplinarni umjetnički festival koji se ove godine prezentira u svom 24. izdanju, održava se u Zagrebu od 19. do 30. listopada u prostorima KNAP-a i KIC-a.

Središnja tema ovogodišnjeg izdanja je Anatomija prijateljstva, a bavit će se pitanjima koja istražuju od čega je sazdano prijateljstvo onkraj njegove rječničke definicije kao osnove odnosa između ljudi temeljeno na poštovanju, povjerenju i ljubavi. Je li uopće i koliko je moguće – u svijetu svekolikih sukoba – njegovati poštovanje, povjerenje i ljubav prema bližnjima, suputnicama i suputnicima, ljudima s kojima dijelimo planet?

Antropolog Robin Dunbar došao je do zaključka da ljudi imaju kapacitet za bližu komunikaciju s krugom od 150 ljudi. Od toga, krug doista pravih, bliskih prijatelja jedne osobe sveo je na pet ljudi. Jacques Derrida analizirao je promišljanja filozofa kroz povijest i i zaključio da su iz njihovih ideja o prijateljstvu isključena i nemoguća prijateljstva između žena te ona između žena i muškaraca. Ovakvo su čitanje, među ostalima, kritizirale feminističke teoretičarke Nancy Holland, Gayatri Chakravorty Spivak i Dorothea Olkovoski kao „osnaživanje tradicionalne filozofske šutnje o ženama“, dok Heather Devere smatra da Derridinu dekonstrukciju ne treba nužno smatrati anti - ženskom jer „identificira brojne načine diskriminacije žena... doprinoseći postmodernoj feminističkoj raspravi“.

Što o svim tim pitanjima misle umjetnici_e i neumjetnici_e, oni koji tek kroče u polje djelovanja u određenom mediju? Ta i ostala pitanja vezana uz temu pokušat ćemo preispitati i odgovoriti kroz izložbeni, diskurzivni i radionički program ovogodišnjeg, 24. Festivala prvih.

studeni 2026.

ANA VIVODA: UMOTANO U PAMUK, Postav [Galerija Forum]

Vrsta dokumenta:
Djelatnost:
Autor:

U Galeriji Forum 12. studenoga 2026. godine otvorena je izložba Umotano u pamuk riječke umjetnice Ane Vivode, uz kustosko vodstvo Tihane Galić. Izložba predstavlja intimističku tekstilnu instalaciju u kojoj autorica kroz odjevne predmete, rukopisni vez i fragmente stihova istražuje teme sjećanja, odsutnosti, osobnih iskustava i emocionalnih tragova, a ostaje otvorena do 5. prosinca 2026.