U Kulturno informativnom centru održano je predstavljanje ponovno pokrenute svjetski poznate francuske džepne enciklopedijske edicije „Što znam?“ („Que sais-je?“) u izdanju Kulturno informativnog centra. Uz predstavljanje same biblioteke, predstavljena su i četiri nova naslova: Mitovi i književnost, Kulturna povijest, Imaginacija i Depresija u tiskanom i audio obliku u suradnji s našom prvom i najvećom audio bibliotekom Book&zvook.

O biblioteci i knjigama govorili su Ljubica Letinić (Book&zvook), Marko Gregorić, prevoditelj i Petar Bujas, urednik biblioteke.

U srijedu, 15. 4. u 19 sati u sklopu izložbe Zemlja zabrane, u Surogat kinu KIC u okviru programa Kinocenzura, na rasporedu su bili filmovi O ljubavnim vještinama ili film sa 14441 kvadratom Karpa Godine i Rani radovi Želimira Žilnika.

Nakon projekcije s Karpom Godinom i Želimirom Žilnikom razgovarala je Jelena Pašić, kustosica i voditeljica programa Kinocenzura. 

Filmski program pod naslovom Kinocenzura tijekom trajanja izložbe Zemlja zabrane okuplja sedam ostvarenja čija su javna prikazivanja zabranjivana zbog njihova odvažnog, beskompromisnog pogleda na društvenu zbilju i ironijskog zadiranja u političke dogme. Od prvog sudski zabranjenog filma Grad redateljskog trojca Marka Babca, Kokana Rakonjca i Živojina Pavlovića te crnovalnih klasika Rani radovi Želimira Žilnika i Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji Bate Čengića, preko provokativnih ostvarenja kratkoga metra u režiji Karpa Godine i Rajka Grlića te posljednjeg jugoslavenskog filma čije je prikazivanje u Hrvatskoj spriječeno zbog početka rata, pa do kontroverznog Plastičnog Isusa radi kojeg je Lazar Stojanović odslužio zatvorsku kaznu – ova djela obol su slobodi umjetničkog stvaranja i kritičkog mišljenja.

Tribina se održava u sklopu izložbe Zemlja zabrane i istražuje složene mehanizme cenzure, krećući se od povijesnih institucionalnih zabrana pa sve do suvremene biopolitičke kontrole.

Poseban fokus bit će na autocenzuri, koju prepoznajemo kao najperfidniji i najopasniji oblik zabrane jer djeluje tiho rastačući slobodu iznutra. Širi kontekst za ovu raspravu pronalazimo u sustavnoj čistki unutar američkih Smithsonian muzeja tijekom 2025. godine, koji je ujedno motivacija za izložbu Zemlja zabrane, gdje je pod krinkom novog nacionalnog narativa uklonjena povijest rasne pravde i LGBTQ+ zajednice, što nas podsjeća da „geografija zabrana“ nije samo lokalni, već globalni fenomen u prorastu u 2025. godini.

O povijesnom nasljeđu represije, odgovornosti umjetnika u svijetu koji trguje istinom, biopolitičkoj cenzuri tijela u aktualnoj „godini lokota“, redefiniranju kolektivnog sjećanja kroz pokušaje uklanjanja pojedinca i drugim važnim pitanjima koje će ova rasprava otvoriti, govorit će Ivana Hanaček, povjesničarka umjetnosti i kustosica, Vlado Martek, umjetnik i pjesnik i MIljenko Jergović, pisac. Tribinu moderira polonistica, prevoditeljica i spisateljica Đurđica Čilić.

Koliko se u svom životu stvarno pokazujemo drugima? A koliko toga zadržavamo za sebe; prešućujemo, umanjujemo, skrivamo?

Ponos i sram dvije su snažne emocije koje oblikuju način na koji doživljavamo sebe i ulazimo u odnose. Ponekad nas potiču da zauzmemo prostor i podijelimo ono što nam je važno. A ponekad nas povuku u tišinu, sumnju i potrebu da ostanemo neprimijećeni. U tom stalnom kretanju između pokazivanja i skrivanja, često se odvija velik dio našeg unutarnjeg života.

Na ovoj tribini istražujemo upravo taj prostor između, trenutke u kojima želimo biti viđeni, ali istovremeno strahujemo što će drugi vidjeti. Što se događa u nama kad se otvorimo, a što kad se povučemo? Kako učimo regulirati koliko ćemo se pokazati, a koliko zadržati za sebe? I što se događa s onim dijelovima nas koji ostaju skriveni? Kroz svakodnevne primjere i zajedničko promišljanje, otvaramo pitanja koja su mnogima poznata, ali rijetko izgovorena naglas.

U razgovoru će sudjelovati Marija Roth Jelisavčić, psihologinja i psihoterapeutkinja i Mihael Kozina, psiholog i psihoterapeut.

Na tribini ćemo govoriti o promjenama koje je donijela Fiskalizacija 2.0 i o tome kako e-računi danas funkcioniraju u poslovnoj praksi. Kroz jednostavna objašnjenja i primjere pokazat ćemo što se promijenilo u izdavanju i zaprimanja računa te kako se poduzetnici mogu lakše prilagoditi novom načinu poslovanja. Poseban naglasak bit će na tome kako se poduzetnici mogu lakše prilagoditi novom sustavu, koje su njihove obveze, ali i koje prednosti donosi digitalizacija poslovnih procesa. Sudionici će dobiti pregled najvažnijih pravila i preporuka za učinkovitije upravljanje e-računima.

Marija Zrilić, mag.oec., kroz dugogodišnje iskustvo u području poslovnih informacijskih sustava specijalizirala se za savjetovanje tvrtki i poduzetnika u procesu digitalizacije i optimizacije poslovnih procesa. U svom radu usmjerena je na rješenja koja omogućuju učinkovitije upravljanje poslovanjem, automatizaciju procesa i bolju kontrolu podataka. Posebno iskustvo stekla je u projektima vezanim uz digitalnu razmjenu dokumenata, implementaciju e-računa te prilagodbu poslovnih sustava novim regulatornim zahtjevima.

Osjeća se loše u čoporima, a pisac je samo kada piše – inače je hodač i vrtlar, radnik i dokoličar. Aktivist. Kako živjeti između Utrina i Velebita, zašto piše špageti krimiće i kako zvuči koncert za tequilu i apaurin, o tome je Edo Popović napisao mnoge stranice, ali samo je jedna Stranica Gornja – o njoj se piše udvoje. Ulomke iz knjiga čitat će VIli Matula.

Edo Popović (1957.) studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Živi između Zagreba i Stranice Gornje u Ribničkoj dolini. Knjige su mu prevedene na desetak jezika. Objavio je Ponoćni boogie (priče, 1987), San žutih zmija (priče, 2000), Kameni pas : refuli (dnevnička proza, 2001), Izlaz Zagreb jug (roman, 2003), Igrači (roman, 2006), Tetovirane priče (priče, u saradnji s Igorom Hofbauerom, 2006), Oči (roman, 2007), Priručnik za hodače (putopisno-esejistička proza, 2009), Lomljenje vjetra (roman, 2011), Ponoćni boogie i druge priče (priče, posebno izdanje povodom 25 godina objavljivanja, 2012), U Velebitu (putopisno-esejistička proza, 2013), Mjesečev meridijan (roman, 2015), Poglavnikov pudl (roman, 2016), Čovjek i planina (putopisno-esejistička proza, 2018), Zapisi iz Stranice Gornje (autobiografska proza, zajedno s Ljiljanom Đorđević, 2019), Kako sam brojio ružičaste robote (roman, 2021), Hrvatski pasijans (roman, 2024).

Roman Nade Gašić „Kutijica od školjki“ u izdanju Sandorfa predstavit će Katarina Luketić, Kruno Lokotar, Dinko Telećan i Nada Gašić.

„Ovo bi ljetovanje moralo biti drugačije“ ponadala se te 1961. godine skoro jedanaestogodišnja Tamala i nade su joj se ostvarile tako da to ni njezina neobuzdana mašta, često na rubu fantazije, nije mogla predvidjeti. Krenula je na ljetovanje s maminom najboljom, prelijepom mladom prijateljicom, pa u pretrpanim vlakovima i brodovima nepouzdanog voznog reda sretala Putnika Vrijeme, bajku s Labudom i njegovim knjigama, e da bi ih u Splitu dočekao Ljepozubi u čijoj će kući u Trogiru, uz njega i njegovu majku provesti kratko ljetovanje. Djevojčica će svjedočiti rađanju nabujale emotivne veze dvoje, uz nju treću, suvišnu. U svoj grad vratit će se kao izmijenjena osoba. Najesen, stići će neka pisma…

Nakon dovršene tetralogije o gradu Zagrebu, novi roman Nade Gašić, premda očuvanog autoričina stila, iznenađuje hrabrim zahvatom u žanru. Djevojčica i njen doživljaj ljudi, grada i gradića, u osjetljivom vremenu sazrijevanja, drži konce radnje da ne prijeđe u melodramu. Kutijica od školjki rekonstruira iščezlo vrijeme, grad/ gradove, jezik ondašnjeg Trogira, recepte i odjeću, međuljudske odnose i vrijednosti svijeta okrenuta budućnosti, pripovijedajući priču o zabranjenim ljubavima u kojoj se sreću Junak našeg doba i Gradić Peyton, mediteranska romansa i socijalistički zanos, progres i konzervativnost.

Odgađanje i perfekcionizam javljaju se kao dva različita obrasca, jedno povezujemo s odugovlačenjem i teškoćom započinjanja, drugo s visokim standardima i težnjom izvrsnosti. Ipak, u iskustvu mnogih ljudi oni su često duboko povezani i međusobno se pojačavaju. Odgađanje se nerijetko javlja upravo onda kada nam je do nečega jako stalo, kada želimo napraviti dobro, izbjeći pogrešku ili zadovoljiti visoke kriterije. U tim trenucima perfekcionizam može podići očekivanja toliko visoko da postaje teško napraviti prvi korak. Tada odgađanje ne proizlazi iz nezainteresiranosti, nego iz unutarnjeg pritiska i potrebe da budemo spremni, sigurni i “dovoljno dobri” prije nego što krenemo.

Na tribini Odgađanje i perfekcionizam: Savršeno sutra, istražujemo upravo taj odnos, gdje se ova dva obrasca razdvajaju, a gdje se susreću i međusobno pojačavaju. Govorit ćemo o tome kako nastaju, što ih održava i na koje načine oblikuju naše svakodnevno funkcioniranje, odluke i doživljaj sebe. Poseban naglasak bit će na situacijama u kojima nas istovremeno pokreću i zaustavljaju: kada želimo napraviti korak naprijed, ali ostajemo na mjestu. Kroz razgovor ćemo se dotaknuti i unutarnjih iskustava koja prate ove obrasce, sumnje, pritiska, odgađanja, ali i umora koji se s vremenom nakuplja te ćemo istražiti što nam u tim trenucima zapravo treba. Otvorit ćemo prostor za drugačiji odnos prema radu, grešci i vlastitim očekivanjima, u kojem je moguće kretati se bez potrebe da sve bude savršeno.

U razgovoru će sudjelovati psihologinje i psihoterapeutkinje Marija Roth Jelisavčić i Maja Josipovski Jakus.

Na tribini govore prof.dr.sc. Zlata Đurđević, izv. prof. dr.sc. Ana Horvat Vuković, prof. dr. sc Goran Čular, a moderira Sanja Sarnavka. Pokušavamo ponuditi odgovor na pitanja zašto je odgovoran i funkcionalan Ustavni sud (pre)važan za Hrvatsku, kako osigurati njegovu neovisnost od snažnih političkih utjecaja, kako premostiti trenutnu krizu i mnoga druga.

Neovisnost Ustavnog suda ne smije biti predmet stranačkog nadmetanja. Inicijativa za Hrvatsku slobode diže svoj glas u obranu ustavne demokracije i pravne sigurnosti svih građana Republike Hrvatske. Razgovorom otvaramo ciklus dijaloga o temama bitnim za ostvarenje svega što kao Inicijativa želimo.

Okajanje je ekranizacija romana Iana McEwana (2001). Wrightova režija emotivnu složenost likova glamurozno vizualizira; film nudi bogat teren za raspravu o odgovornosti, laganju, sjećanju, impulzivnom ponašanju i posljedicama jedne, ali kobne pogrešne odluke. Sve to, uz pitanje do kuda nas može dovesti vlastita volja, bit će predmet analize na panelu nakon projekcije.

Film je nominiran za 14 nagrada BAFTA, 7 Oscara i 7 Zlatnih globusa te 3 Europske filmske nagrade. Osvojio je 5 nagrada BAFTA (najbolji film i scenografija), 2 Zlatna globusa(najbolji film i najbolja originalna glazba), a za najbolju glazbu nagrađen je i jednim Oscarom.

Nakon projekcije slijedi panel diskusija na kojoj sudjeluju spisateljica prof. Korana Svilar; dr. Sandra Ferenčić Ćuk, psihijatrica, educirana u psihodrami, psihodinamijskoj i psihoanalitičkoj terapiji, transakcijskoj analizi i Gestalt terapiji te izv. prof. art. Katarina Zrinka Matijević, filmska redateljica i sveučilišna profesorica, kustosica programa i moderatorica panel diskusije.

FILMBOOK by KIC su filmske večeri posvećene filmovima koji su nastali prema književnim djelima. Program nudi profesionalne uvide u filmska i književna djela kroz tri područja djelovanja; filmsko, književno i psihološko-psihijatrijsko.

Na ovom FILMBOOK susretu ponuđen je uvid u film Pijev život.

Pi Patel odrasta u obiteljskom zoološkom vrtu u Indiji gdje su mu roditelji usadili znanje o životinjama i religijsku radoznalost — Pi prakticira hinduizam, kršćanstvo i islam u potrazi za smislom. Obitelj je prisiljena preseliti svoj zoološki vrt preko oceana, no doživjet će brodolom. Nakon brodoloma Pi jedini preživljava na splavi s bengalskim tigrom Richardom Parkerom; preživljavanje postaje borba za hranu, vodu i kontrolu tigra, ali i psihičko suočavanje s usamljenošću. Pijeva sjećanja na dom i obitelj isprepliću se s njegovom borbom, nadom i vjerom u preživljavanje u ekstremnim uvjetima. Film završava dvostrukom verzijom događaja — fantastičnom i surovo realnom — postavljajući pitanje o narativnoj istini i ulozi priče u suočavanju s traumom.

Što je trauma? Je li ona posljedica samo velikih i dramatičnih događaja ili može nastati i kroz iskustva koja na prvi pogled ne prepoznajemo kao traumatska? Zašto neki ljudi, i dugo nakon što je opasnost prošla, i dalje žive kao da moraju biti na oprezu? I kako se događa da nosimo terete koji možda nisu započeli s nama?

Na ovoj tribini govori se o traumi iz perspektive suvremenih spoznaja neuroznanosti, psihologije i psihoterapije. Pokušava se razumjeti što se događa u živčanom sustavu kada smo izloženi iskustvima koja nadilaze naše kapacitete za nošenje sa stresom te kako trauma oblikuje način na koji osjećamo, mislimo, reagiramo i ulazimo u odnose s drugima. Trauma nije nužno samo sjećanje na neki događaj. Često se očituje kroz tijelo, obrasce ponašanja i odnose koje gradimo,kroz stalnu napetost, teškoće s opuštanjem, osjećaj preplavljenosti, potrebu za kontrolom ili osjećaj da smo stalno „na oprezu“, iako stvarna opasnost više ne postoji.

Posebna pozornost posvećuje se transgeneracijskoj traumi i načinima na koje se posljedice neproživljenih gubitaka, strahova, ratova, emocionalne uskraćenosti i drugih teških iskustava mogu prenositi kroz generacije. Govori se o tome kako nasljeđujemo ne samo obiteljske priče, nego i obrasce suočavanja sa stresom, odnose i osjećaj sigurnosti u svijetu.

U razgovoru sudjeluju Marija Roth Jelisavčić, psihologinja i psihoterapeutkinja i Irena Bezić, psihologinja i psihoterapeutkinja.

Drugo izdanje festivala “Protiv zaborava”, posvećenog kulturi sjećanja, ljudskim pravima i društvenoj odgovornosti.

Festival okuplja istraživače, umjetnike, novinare, aktiviste i predstavnike civilnog društva s ciljem otvaranja prostora za dijalog o nasljeđu devedesetih godina, izazovima suočavanja s prošlošću i važnosti očuvanja sjećanja u suvremenom društvu.

Program je obilježen spomen šetnjom ‘’Zagreb i 90-e“, koja će sudionicima približiti mjesta, događaje i društvene procese koji su obilježili glavni grad tijekom ratnog i poratnog razdoblja. Tijekom šetnje pričalo se o lokacijama povezanima uz raketiranje Zagreba, mjesta zatočenja poput Paviljona 22 na Zagrebačkog Velesajmu, Gajeve ulice 30a, Kerestinca, ubojstva Aleksandre, Marije i Mihajla Zec, te Zida boli na Mirogoju. Također, tijekom šetnje, sudionici su obišli autentične lokacije važne za rad Antiratne kampanje Hrvatske. 

Središnji dio festivala održan je u Kulturno-informativnom centru (KIC) u Zagrebu. Festival je otvorio prostor za razgovor o nasljeđu građanskog aktivizma i nezavisne kulture devedesetih godina kroz predstavljanje ARK platforme i raspravu o važnosti arhiviranja, dokumentiranja i očuvanja društvenih inicijativa koje su obilježile razdoblje rata i tranzicije. U razgovoru sudjeluju Sanja Burlović, Matija Mrakovčić, Hana Marta Jurčević Bulić, Nikola Mokrović (moderatorica)

Četvrt milenija parlamentarne demokracije: Laž, revolucija i kriza institucija. 

Povodom 250. obljetnice Dana neovisnosti Sjedinjenih Američkih Država, Ideje.hr i KIC organiziraju razgovor o sudbini suvremene demokracije. Uvodno izlaganje pod naslovom Četvrt milenija parlamentarne demokracije: Laž, revolucija i kriza institucija, održao je Žarko Puhovski, a u razgovoru koji je moderirala Rajka Rusan, sudjeluju još Darko Polšek, Goran Selanec i Tin Radovani.