Bogat program uz jazz i otvorenje izložbe koja pruža uvid u kulturni tempo zagrebačkog KIC-a. Šest desetljeća stvaralaštva, susreta i vizionarskih programa Kulturno informativnog centra Kulturno informativni centar (KIC) obilježava svoju 60. obljetnicu atraktivnim programom koji će u srijedu, 17. prosinca ispuniti Galeriju Forum i druge KIC-ove prostore. Otvara se velika slavljenička izložba, lansira se novi digitalni arhiv dostupan na arhiv.kic.hr, a večer otvorenja dodatno će zaokružiti poseban jazz program inspiriran Modern Jazz Quartetom – svojevrsna glazbena posveta bogatoj KIC-ovoj povijesti i njegovoj ljubavi prema jazzu. Izložba ostaje otvorena do kraja siječnja, dok novi online arhiv donosi digitaliziranu građu iz svih šest desetljeća djelovanja KIC-a.
Izložbeni postav: fokus na razdoblje 1965.–1985. Središnji dio programa čini živopisni izložbeni postav u Galeriji Forum koji prati prva dva desetljeća Centra i njegovu specifičnu ulogu u lokalnom kontekstu, u vrijeme socijalističkog modernizma, obilježeno intenzivnim društvenim razvojem i specifičnim jugoslavenskim političkim kontekstom. Instalaciju – koja uključuje multimedijalni sadržaj i svojom formom sugerira mozaičnu strukturu online arhiva – oblikovale su dizajnerica Petra Milički i arhitektica Iva Maria Jurić, dok koncepciju potpisuje Jelena Pašić. Dinamično prezentiran arhivski materijal otkriva ključne pojmove, prakse i osobe koje su obilježile rani razvoj ustanove, pružajući uvid u kulturni tempo i intelektualnu atmosferu Zagreba u tom razdoblju. Uz središnju izložbu publika će imati priliku poslušati i radijsku instalaciju sastavljenu od davnih glasova, misli i stihova velike šestorice hrvatskih umjetnika – Ede Murtića, Đure Sedera, Zlatka Price, Koste Angelija Radovanija, Ferdinanda Kulmera i Ivana Kožarića. U Galeriji na katu KIC-a projicirat će se audiovizualni tragovi i svjedočanstava osoba čije stvaranje dodiruje programe KIC-a i Galerije Forum u raznim razdobljima. Radijski i televizijski sadržaj potekao iz bogate baštine Radija i Televizije Zagreb (današnjeg HRT-a, ujedno i partnera ovog projekta) posebno za ovu priliku oblikovali su montažerka Klara Šovagović i oblikovatelj zvuka Luka Gamulin. Dostupan i otvoren online arhiv Novi online arhiv omogućuje javnosti pregled građe koja uključuje plakate, fotografije, tiskane publikacije, filmske zapise i tonske snimke, nudeći jedinstven uvid u šezdeset godina KIC-ovog rada. Platforma donosi bogat materijal koji je sada jednostavno dostupan, pregledan i otvoren svima. Povijest KIC-a: šest desetljeća kulture, dijaloga i kritičke misli KIC je osnovan 1965. kao Centar za kulturu i informacije, s vizijom da se putem inovativnih formi progovara o suvremenim društveno-političkim zbivanjima, kulturnoj politici i najvažnijim društvenim temama. Kako je istaknula tadašnja direktorica Vera Sarić 1970. godine, cilj je bio otvaranje prostora za originalne i progresivne pristupe kulturnim sadržajima. Od samih početaka KIC je razvijao širok spektar programa – od informativno-političkih i književnih, preko likovnih i glazbenih, do filmskih i opće-kulturnih sadržaja. Godine 1969. u sklopu ustanove osnovana je Galerija Forum, kojom je upravljao tim renomiranih umjetnika predvođen Edom Murtićem, a kasnije proširenom Studijem GF posvećenim mladim, još neafirmiranim autorima. Zagrebačkoj kulturnoj sceni pridonio je niz djelatnika KIC-a poput voditelja Galerije Forum Vladimira Bužančića, redatelja i voditelja filmskih programa Rudolfa Sremca te Mire Križića, jednog od najvećih poznavatelja jazza na domaćem tlu. KIC je bio i mjesto susreta s međunarodnom kulturom i umjetnošću, a već u prvim godinama djelovanja ugostio je i niz prominentnih imena poput talijanskog redatelja Piera Paola Pasolinija, novinarke i književnice Oriane Fallaci, književnog velikana Güntera Grassa te pijanista i skladatelja Johna Lewisa, čiji je Modern Jazz Quartet vješto i uz impresivnu tehničku preciznost spajao različite glazbene utjecaje – što se simbolično odražava i u programu obilježavanja godišnjice. Program otvorenja: 19 sati 1) Svečano otvaranje izložbe - Galerija Forum, Teslina 16 2) Projekcije povijesti KIC-a - Galerija na katu, Preradovićeva 5 20 sati 1) Pokretanje otvorenog arhiva KIC-a - KIC – polukat, Preradovićeva 5 2) Šimun Matišić i Modern Jazz Quartet Tribute Band Gost: Davor Križić - KIC – polukat, Preradovićeva 5
Godišnji izvještaj Kulturno informativnog centra donosi pregled programa, projekata i suradnji ostvarenih tijekom 2025. godine. Publikacija obuhvaća izložbene, filmske, glazbene, izdavačke i druge programe KIC-a, uključujući 470 filmskih projekcija u Surogatu KIC, te predstavlja završnu rekapitulaciju obilježavanja 60 godina djelovanja ustanove. Posebno mjesto zauzimaju izložba KIC60 i predstavljanje reorganiziranog i digitaliziranog javnog arhiva KIC-a.
Fotografije postava izložbe Marka Jakšea u Galeriji Forum, Teslina 16. Izložba je otvorena 6. ožujka 2026. u 19 sati, a kustos izložbe je Peter Tomaž Dobrila. Izložba se može pogledati do 28. ožujka 2026.
Video otvorenja izložbe održanog 5. veljače 2026. u Galeriji Forum, Kulturno informativni centar, Zagreb.Petra Grozaj na izložbi predstavlja slike koje proizlaze iz njezine karakteristične poetike i reflektiraju suvremenu stvarnost posredovanu medijima. Kako u katalogu piše autor predgovora i voditelj Galerije Forum Feđa Gavrilović, u novim radovima fragmenti motiva osamostaljuju se u zasebnim kompozicijama, čime umjetnica istražuje mogućnosti i granice jezika slikarstva.
Petra Grozaj (Zagreb, 1974.) diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, a njezini se radovi nalaze u javnim i privatnim zbirkama.Izložba je bila otvorena do 28. veljače 2026..
Veljača 2026. Izložba: Bacač svjetla Autorica: Petra Grozaj Lokacija: Galerija Forum Trajanje: 5.–28. veljače
Katalog izložbe Bacač svjetla prati samostalnu izložbu akademske slikarice Petre Grozaj održanu u Galeriji Forum. Predstavljen je ciklus slika u kojem autorica razvija vlastiti vizualni jezik kroz igru svjetla, forme i fragmenta, istražujući odnose figuracije i apstrakcije.
Katalog dokumentira izložene radove te pruža uvid u kontinuitet i nove smjerove autoričina slikarskog istraživanja, istovremeno bilježeći jednu recentnu etapu suvremene likovne produkcije u okviru programa Galerije Forum.
U Galeriji Forum Kulturno informativnog centra otvorena je izložba jednog od najznačajnijih živućih slovenskih slikara, Marka Jakšea. Kustos izložbe je Peter Tomaž Dobrila, koji ističe kako Jakše pripada među najistaknutije suvremene slikare čiji rad zbog svoje originalnosti izmiče uobičajenim stilskim klasifikacijama. Njegove slike karakteriziraju snažna dinamika boja i kompozicije, bogatstvo motiva te slobodan odnos prema materijalima i podlogama, pri čemu najčešće koristi ulje na platnu, ali često eksperimentira i s različitim površinama.
Marko Jakše rođen je 1959. u Ljubljani, gdje je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima i nagrade Prešernova fonda 2015. godine. Od 1993. živi u Mohorju, a redovito izlaže u Sloveniji i međunarodno. Godine 2022. predstavljao je Republiku Sloveniju na Venecijanskom bijenalu.
Izložba je otvorena za posjetitelje do 28. ožujka. 2026.
Fotografije s otvorenja izložbe Marka Jakšea, održanog u petak 6. ožujka 2026. u 19 sati u Galeriji Forum, Teslina 16. Kustos izložbe je Peter Tomaž Dobrila. Izložba ostaje otvorena do 28. ožujka 2026.
Tekst daje osvrt na izložbu ZEMLJA ZABRANE, kustosice Davorke Perić kao što i pokazuje nekoliko fotografija postava unutar Galerije Forum te Galerije na katu.
Članak govori o tome kako su umjetnost i sloboda izražavanja često bili ograničavani zbog političkih pritisaka. Ideja “umjetnosti za narod” i otvoreno iznošenje istine smatrani su prijetnjom vlasti, pa su umjetnici i intelektualci bili izloženi cenzuri, kontroli tiska i čak zatvaranjima.
Izložba o kojoj je riječ prikazuje upravo ta razdoblja zabrana i represije, povezujući ih s važnim povijesnim događajima, poput političkog nasilja i smrti Stjepan Radić. Glavna poruka je da su zabrane i šutnja često bile nametnute, ali i da su ljudi ponekad sami sebe ograničavali iz straha.
Tekst „Plastični Jezus” povezuje aktualne političke pritiske (poput rasprava oko Venecijanskog bijenala) s povijesnim i suvremenim oblicima cenzure u umjetnosti. Kroz primjer filma Plastični Isus i izložbe „Zemlja zabrane” pokazuje se kako su umjetnici kroz različita razdoblja kažnjavani zbog ideološke nepodobnosti. Naglasak je na tome da cenzura danas često djeluje suptilnije – kroz financijske pritiske i samocenzuru – ali i dalje snažno oblikuje umjetničku slobodu.
U srijedu, 15. 4. u 19 sati u sklopu izložbe Zemlja zabrane, u Surogat kinu KIC u okviru programa Kinocenzura, na rasporedu su bili filmovi O ljubavnim vještinama ili film sa 14441 kvadratom Karpa Godine i Rani radovi Želimira Žilnika.
Nakon projekcije s Karpom Godinom i Želimirom Žilnikom razgovarala je Jelena Pašić, kustosica i voditeljica programa Kinocenzura.
Filmski program pod naslovom Kinocenzura tijekom trajanja izložbe Zemlja zabrane okuplja sedam ostvarenja čija su javna prikazivanja zabranjivana zbog njihova odvažnog, beskompromisnog pogleda na društvenu zbilju i ironijskog zadiranja u političke dogme. Od prvog sudski zabranjenog filma Grad redateljskog trojca Marka Babca, Kokana Rakonjca i Živojina Pavlovića te crnovalnih klasika Rani radovi Želimira Žilnika i Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji Bate Čengića, preko provokativnih ostvarenja kratkoga metra u režiji Karpa Godine i Rajka Grlića te posljednjeg jugoslavenskog filma čije je prikazivanje u Hrvatskoj spriječeno zbog početka rata, pa do kontroverznog Plastičnog Isusa radi kojeg je Lazar Stojanović odslužio zatvorsku kaznu – ova djela obol su slobodi umjetničkog stvaranja i kritičkog mišljenja.
U srijedu, 8. travnja u 19 sati u Galeriji Forum (Teslina 16) i Galeriji na katu (Preradovićeva 5), u sklopu Kulturno informativnog centra, otvara se izložba Zemlja zabrane, koja kroz dijalog povijesnih i suvremenih radova propituje političke pritiske, zabrane i mehanizme cenzure u umjetnosti – od 1930-ih do danas. Izložba ostaje otvorena do 1. svibnja.
U središtu izložbe nalazi se djelovanje Udruženja umjetnika Zemlja, čiji su članovi u međuratnom razdoblju bili izloženi zabranama zbog kritičkog prikazivanja društvene stvarnosti, siromaštva i nejednakosti. Povijesni trenutak koji označava vrhunac represije dogodio se 7. travnja 1935., kada je Krsto Hegedušić na vrata Umjetničkog paviljona stavio lokot nakon policijske zabrane VII izložbe Udruženja. Taj simbolički čin postaje polazište za promišljanje suvremenih oblika pritiska, autocenzure i institucionalne kontrole nad umjetničkim djelovanjem. Kustosica izložbe Davorka Perić naglašava da radovi povijesnih „zemljaša“ ulaze u dijalog sa suvremenim autorima koji se bave sličnim temama – urušavanjem društvenih vrijednosti, siromaštvom, discipliniranjem javnog prostora i perfidnim oblicima zabrane. Izložba ukazuje da umjetnost koja razotkriva naličje sustava i danas izaziva otpor, jednako kao i prije devedeset godina. Uz radove iz povijesnih zbirki i muzeja, predstavljeni su i suvremeni umjetnici čija djela tematiziraju autocenzuru, strah i društveni konformizam. Poseban naglasak stavljen je na radove koji problematiziraju šutnju kao strategiju preživljavanja u društvu nadzora, ali i na umjetničke geste koje pozivaju na hrabrost i javni otpor, autorske komentare zabrana i cenzura kroz socijalističko razdoblje, sve do aktualnog Sinja, Benkovca, Velike Gorice i Splita.
Zastupljeni će biti umjetnici i umjetnice, filmski autori i glazbenici: Neli Ružić, Gildo Bavčević, Boris Burić, Vlado Martek, Mladen Stilinović, Božena Končić Badurina, Vlasta Delimar, Marko Paunović, Krsto Hegedušić, Marko Ristić, Ljubomir Micić alias Dr. Rasinov, Novi Kolektivizam, Marijan Detoni, Fedor Vaić, Kamilo Tompa, Branka Hegedušić, Željko Hegedušić, Kamilo Ružička, Ernest Tomašević, Vilim Svečnjak, Oton Postružnik, Vanja Radauš, Sara Renar, Antun Mezdjić, Petar Franjić, Edo Kovačević, Obrad Gluščević, Lazar Stojanović, Marko Babac, Vojislav Kokan Rakonjac, Živojin Pavlović, Želimir Žilnik, Bahrudin 'Bato' Čengić, Rajko Grlić, Vlado Kristl, Srđan Karanović.
Dio programa čine i filmske projekcije autora koji su u svojim sredinama bili proskribirani zbog kritičkog pristupa društvu. Program uključuje filmove nastale u tradiciji „crnog vala“ i eksperimentalnog filma, koji su, poput radova grupe Zemlja, odbijali prikazivati idealiziranu sliku stvarnosti. Uz izložbu je do kraja travnja organiziran i popratni program koji uključuje projekcije u Surogatkinu KIC, tribinu Geografija zabrana u dvorani KIC-a, a na dan otvorenja u 21 sat, nastup Sare Renar Nježne riječi u Zemlji zabrane.
Izložba „Glasovi koje nasljeđujemo” umjetnica Katarina Alamat Kusijanović i Yvonne Andreini istražuje poveznice mediteranskih otoka Koločepa i Ventotenea kroz usmenu tradiciju, identitet i osobna iskustva života na Mediteranu. Kroz objekte i apstraktna platna radovi propituju odnos osobnog, kulturnog i povijesnog identiteta.
U srijedu, 6. svibnja u 19 sati, u Galeriji Forum, Teslina 16, otvorila se izložba Katarine Alamat Kusijanović i Yvonne Andreini pod nazivom Glasovi koje nasljeđujemo.
Suradnja dviju umjetnica rođena je iz mnogobrojnih ustanovljenih poveznica između mentaliteta i porijekla mediteranskih otoka Koločepa (Kalamote) u Jadranskom moru i Ventotenea u Tirenskom moru, čije su sličnosti, u usmenim tradicijama, prepoznale i umjetnice i kustosica ove izložbe, Jelena Tamindžija Donnart.
Izloženi objekti i apstraktna platna govore o osobno proživljenim narativima života na Mediteranu. U njihovim radovima kustosica Jelena Tamindžija Donnart uočila je korespondirajuće narative: „Čovjekov identitet nikad nije jednodimenzionalno određen ni slučajan, kao što nije slučajan ni susret ovih dviju autorica na izložbi: on je plod dijaloga kroz rad i vrijeme tijekom kojih su promišljeni i vlastiti identiteti satkani od raznoraznih konopa, pažljivo umotanih paketića i vrtloga apstraktnih elemenata koje ne možemo točno definirati jer se nalaze na granici svjesnog i nesvjesnog, stvarnosti i iluzije, poput izmjene energetskih polja u Andreininoj slici. Duboko introspektivni radovi dviju autorica promišljaju ulogu pojedinca – kroz osobnu, povijesnu i kulturnu prizmu – u društvu gdje u vizualnom mediju istražuju kako se iskustvo i uloga pojedinca oblikuju kroz bliske i opće narative.“