U sklopu KIC podcasta razgovarali smo s Peterom Tomažem Dobrilom, slovenskim kustosom, umjetnikom i kulturnim djelatnikom, povodom izložbe Marka Jakšea „Antic-ontemporary”, održane od 6. do 28. ožujka 2026. u Galeriji Forum.Razgovor je obuhvatio umjetnički put Marka Jakšea, njegov proboj na međunarodnu likovnu scenu te dugogodišnje prijateljstvo i suradnju umjetnika i kustosa. Dobrila se osvrnuo i na vlastite početke na alternativnoj kulturnoj sceni 1980-ih, razvoj kustoske prakse te osnivanje multimedijskog centra KIBLA u Mariboru 1996. godine, jednog od važnih pionira nezavisne multimedijske umjetničke scene u Sloveniji. Razgovarali smo i o položaju suvremene umjetnosti, odnosu hrvatske i slovenske likovne scene te mogućim smjerovima razvoja umjetnosti u budućnosti.
U sklopu KIC podcasta razgovarali smo s Duškom Pavlovićem, nekadašnjim ravnateljem Kulturno informativnog centra, o povijesti ustanove, njezinim počecima i razdoblju njegova ravnateljskog mandata. Prisjetili smo se kulturnog i društvenog života Zagreba 1970-ih i 1980-ih, značajnih programa KIC-a, djelovanja Galerije Forum te odnosa kulturnih institucija i tadašnjih društveno-političkih okolnosti. Razgovor je obuhvatio i njegov profesionalni put nakon odlaska iz KIC-a te međunarodna iskustva.Podcast se tematski nadovezao na projekt KIC60, kojim je obilježeno šest desetljeća djelovanja Kulturno informativnog centra i predstavljena njegova bogata kulturna povijest kroz izložbu i Digitalni arhiv KIC-a.
U srijedu, 8. travnja u 19 sati u Galeriji Forum (Teslina 16) i Galeriji na katu (Preradovićeva 5), u sklopu Kulturno informativnog centra, otvara se izložba Zemlja zabrane, koja kroz dijalog povijesnih i suvremenih radova propituje političke pritiske, zabrane i mehanizme cenzure u umjetnosti – od 1930-ih do danas. Izložba ostaje otvorena do 1. svibnja.
U središtu izložbe nalazi se djelovanje Udruženja umjetnika Zemlja, čiji su članovi u međuratnom razdoblju bili izloženi zabranama zbog kritičkog prikazivanja društvene stvarnosti, siromaštva i nejednakosti. Povijesni trenutak koji označava vrhunac represije dogodio se 7. travnja 1935., kada je Krsto Hegedušić na vrata Umjetničkog paviljona stavio lokot nakon policijske zabrane VII izložbe Udruženja. Taj simbolički čin postaje polazište za promišljanje suvremenih oblika pritiska, autocenzure i institucionalne kontrole nad umjetničkim djelovanjem. Kustosica izložbe Davorka Perić naglašava da radovi povijesnih „zemljaša“ ulaze u dijalog sa suvremenim autorima koji se bave sličnim temama – urušavanjem društvenih vrijednosti, siromaštvom, discipliniranjem javnog prostora i perfidnim oblicima zabrane. Izložba ukazuje da umjetnost koja razotkriva naličje sustava i danas izaziva otpor, jednako kao i prije devedeset godina. Uz radove iz povijesnih zbirki i muzeja, predstavljeni su i suvremeni umjetnici čija djela tematiziraju autocenzuru, strah i društveni konformizam. Poseban naglasak stavljen je na radove koji problematiziraju šutnju kao strategiju preživljavanja u društvu nadzora, ali i na umjetničke geste koje pozivaju na hrabrost i javni otpor, autorske komentare zabrana i cenzura kroz socijalističko razdoblje, sve do aktualnog Sinja, Benkovca, Velike Gorice i Splita.
Zastupljeni će biti umjetnici i umjetnice, filmski autori i glazbenici: Neli Ružić, Gildo Bavčević, Boris Burić, Vlado Martek, Mladen Stilinović, Božena Končić Badurina, Vlasta Delimar, Marko Paunović, Krsto Hegedušić, Marko Ristić, Ljubomir Micić alias Dr. Rasinov, Novi Kolektivizam, Marijan Detoni, Fedor Vaić, Kamilo Tompa, Branka Hegedušić, Željko Hegedušić, Kamilo Ružička, Ernest Tomašević, Vilim Svečnjak, Oton Postružnik, Vanja Radauš, Sara Renar, Antun Mezdjić, Petar Franjić, Edo Kovačević, Obrad Gluščević, Lazar Stojanović, Marko Babac, Vojislav Kokan Rakonjac, Živojin Pavlović, Želimir Žilnik, Bahrudin 'Bato' Čengić, Rajko Grlić, Vlado Kristl, Srđan Karanović.
Dio programa čine i filmske projekcije autora koji su u svojim sredinama bili proskribirani zbog kritičkog pristupa društvu. Program uključuje filmove nastale u tradiciji „crnog vala“ i eksperimentalnog filma, koji su, poput radova grupe Zemlja, odbijali prikazivati idealiziranu sliku stvarnosti. Uz izložbu je do kraja travnja organiziran i popratni program koji uključuje projekcije u Surogatkinu KIC, tribinu Geografija zabrana u dvorani KIC-a, a na dan otvorenja u 21 sat, nastup Sare Renar Nježne riječi u Zemlji zabrane.
U sklopu KIC podcasta razgovarali smo s umjetnicama Katarinom Alamat Kusijanović i Yvonne Andreini te kustosicom Jelenom Tamindžijom Donnart povodom njihove zajedničke izložbe „Glasovi koje nasljeđujemo”, održane od 6. do 29. svibnja 2026. u Galeriji Forum u Zagrebu.Razgovor je bio posvećen poveznicama između dviju umjetnica koje, unatoč različitim likovnim izrazima i pristupima umjetničkom stvaranju, povezuje mediteransko podrijetlo i kulturno nasljeđe. Katarina Alamat Kusijanović rođena je u Dubrovniku, a njezin je rad povezan s otokom Koločepom (Kalamotom), dok je Yvonne Andreini, rođena u Rimu, umjetnički vezana uz talijanski otok Ventotene. Upravo su sličnosti između tih dvaju otoka, njihovih tradicija, mentaliteta i osobnih iskustava bile polazište izložbe.Dotaknuli smo se različitih umjetničkih pristupa, od Katarininih objekata i prostornih kompozicija do Yvonneina apstraktnog slikarstva, te načina na koji obje umjetnice kroz vlastiti izraz istražuju identitet, sjećanje i naslijeđene priče. S kustosicom Jelenom Tamindžijom Donnart razgovarali smo o nastanku izložbe, poveznicama koje je prepoznala u njihovim radovima te o tome kako se dva naizgled različita umjetnička svijeta susreću u zajedničkoj mediteranskoj priči.
Izložba se bavi čovjekom, odnosno ljudskim tijelom kao osnovnom mjerom unutar koje spoznajemo svijet i svemir. Proporcije unutar kojih je čovjek evoluirao mogu se primijetiti na nizu spomenika, od drevnih piramida, grčkih hramova, rimskih gradova, pa do suvremene umjetnosti. Još jedan način aktiviranja ljudskog tijela u urbanoj strukturi, odnosno u zajednici je umjetnost performansa. Pozivajući se na tradiciju te vrste umjetnosti u Hrvatskoj Grimani će od Galerije Forum napraviti polje u koje poziva gledatelje da se uključe u performativni čin, kojim dovršavaju izložbeni projekt i prostornu instalaciju. Izložba će, kako piše kustos i voditelj Galerije Forum, Feđa Gavrilović, spojiti osobno i zajedničko, povijesno i izvanvremensko: „Polje ljudskih susreta, spajanja i povezanosti, stvoreno u ljudskoj mjeri kao produžetak pojedinačnog organizma, ali i kao jedan megaorganizam, je grad. A forum, sjecište carda i decumanusa u starorimskoj urbanistici, srce je grada. Mjesto slučajnih susreta, izmjene ideja, polemika, ali i političkih prevrata, progona, nasilja. Galerija Forum baštini to ime (i sve njegove konotacije). Za izložbu u Galeriji Forum, Grimani je odlučio ponovno aktivirati prostor – čovjekom, zatim stupom, njegovim arhitektonsko-materijalnim i zlatom, njegovim metafizičkim analogonom."
Petar Grimani rođen je 1971. godine u Splitu. Nakon Umjetničke škole u Splitu, studirao je na Accademia di belle arti u Firenci i diplomirao na Akademiji umjetnosti u Splitu. Magistrirao je na UMAS-u u Splitu, na odsjeku za filmsku umjetnost, modul narativni film. U svojem umjetničkom radu istražuje međuodnos prostora, vremena i identiteta, oslanjajući se na različite medije, uključujući fotografiju, video i instalaciju. Njegova praksa proizlazi iz potrebe za analizom svakodnevnih situacija, osobnih i kolektivnih sjećanja, te načina na koje se oni reflektiraju u vizualnim oblicima.
U Galeriji Forum održana je promocija kataloga i ponovno je predstavljena prostorna instalacija Petra Grimanija Forum i grad.
Katalog je predstavio jedinstveni postav u Galeriji Forum, kao i nekoliko urbanih intervencija Petra Grimanija nastalih povodom izložbe Forum i grad, koja je bila otvorena do 25. srpnja.
Na promociji je govorio književni kritičar Zdravko Zima.
Petar Grimani organizirao je svečano zatvaranje izložbe „Forum i grad“, uz razgovor s Brankom Franceschijem i glazbeni program violinista Oresta Shourgota.
Branko Franceschi je istaknuti hrvatski povjesničar umjetnosti, likovni kritičar, kustos i ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, poznat po brojnim problemskim izložbama i doprinosu razvoju hrvatske likovne scene.
Orest Shourgot je hrvatski i ukrajinski violinist, koncertni majstor, dirigent i redoviti profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Bio je dobitnik nagrade Judita za 2023. godinu i nagrade Neven, a od 2014. nastupao je na violini King Guarneri, djelu Giuseppea Guarnerija del Gesùa.
U sklopu KIC podcasta razgovarali smo s umjetnikom Petrom Grimanijem povodom njegove izložbe „Forum i grad”, otvorene 19. lipnja 2026. u Galeriji Forum u Zagrebu. Razgovor je obuhvatio njegov umjetnički rad, performanse, simboliku zlatnih folija, odnos tradicije i avangarde te povezanost njegovih umjetničkih intervencija s povijesnim i urbanim prostorom.Razgovor se odvijao spontano, kroz niz tema i asocijacija, na način koji podsjeća na Proustov „Combray”, u kojem se misli i sjećanja međusobno nadovezuju. Dotaknuli smo se umjetnosti, povijesti, filozofije i osobnih iskustava, pružajući širi uvid u Grimanijev umjetnički rad i razmišljanja.
Galeriji Forum u Zagrebu otvorena je izložba Vlaste Delimar „Zagrepčani, provjerite jeste li živi“. Izložba je bila dio višelokacijskog projekta „Provjerite jeste li živi“, zamišljenog kao anti-retrospektiva koja povezuje radove iz različitih razdoblja umjetničkog djelovanja Vlaste Delimar. Kustosice izložbe bile su Katerina Jovanović i Sabina Oroshi.
U središtu zagrebačkog postava bilo je tijelo kao prostor iskustva, otpora i pregovaranja, s posebnim naglaskom na pitanja starenja, vidljivosti ženskog tijela i prava na vlastitu reprezentaciju. Na otvorenju je Vlasta Delimar izvela performans „Uspješno starenje“, u kojem je govorila o vlastitom tijelu, seksualnosti, medicini, fizičkoj funkcionalnosti i promjenama koje donosi vrijeme.
Otvorenju izložbe prisustvovali su ravnatelj Kulturno informativnog centra Hrvoje Hribar i voditelj Galerije Forum Feđa Gavrilović, koji su sudjelovali u otvorenju izložbe i performansa.
19 sati u Galeriji Forum u Teslinoj 16 otvorila se izložba Vlaste Delimar „Zagrepčani, provjerite jeste li živi”, čije su kustosice Katerina Jovanović i Sabina Oroshi.
U godini u kojoj je Vlasta Delimar obilježila 70. rođendan, njezin se opus ponovno otvorio u sadašnjosti, s pogledom prema načinima na koje se njegovo značenje mijenja kroz vrijeme. Projekt „Provjerite jeste li živi” zamišljen je kao višelokacijska antiretrospektiva koja je, umjesto linearnog pregleda gotovo pedeset godina umjetničkog djelovanja, povezala radove iz različitih razdoblja i promatrala što se događa kada se susretnu s novim prostorom, vremenom i publikom. Nakon prve epizode u riječkoj Galeriji Kortil, projekt se nastavio u zagrebačkoj Galeriji Forum izložbom „Zagrepčani, provjerite jeste li živi”.
Za njezin opus vrijeme nikada nije bilo samo kronologija. Radovi nastali početkom osamdesetih nisu ostali zaključani u vremenu svojega nastanka, a njihov se smisao mijenjao svaki put kada su ponovno bili gledani. U Zagrebu su se tako susreli radovi nastali tijekom gotovo pedeset godina, otvarajući pitanje što se događa s tijelom, željom i vidljivošću kada se promijene životna dob, društveni kontekst i način na koji zajednica gleda tijelo.
U središtu zagrebačkog postava bilo je tijelo, shvaćeno kao prostor iskustva, otpora i pregovaranja. Ono što je Delimar početkom osamdesetih otvarala kroz seksualnost, autonomiju i pravo na vlastitu reprezentaciju nastavilo se kroz pitanja starenja, vidljivosti i prava na želju.
Fotografije „Kurac volim” (1980.) i „Jebite me” (1981.), primjerice, u susretu s recentnim radom „Hoćeš jebat, stani u red” (2026.) otkrile su kontinuitet umjetničke pozicije, odnosno odbijanja da se tijelu unaprijed odredi što smije biti, kako smije izgledati i kada smije biti vidljivo.
Zagrebačka izložba pritom je posebno otvorila pitanje starenja i vidljivosti ženskog tijela. U performansu „Uspješno starenje”, izvedenom na otvorenju izložbe, Delimar je govorila o vlastitom tijelu, seksualnosti, medicini, fizičkoj funkcionalnosti i promjenama koje donosi vrijeme, pritom spajajući humor, erotiku i iskustvo svakodnevice.
U radu „Prema dostojanstvu starenja” (2026.) to se pitanje iz galerijskog prostora preselilo i u javni prostor. Starije žensko tijelo pojavilo se na jumbo plakatima, unutar vizualnog jezika reklame koja je tradicionalno usmjerena prema mladosti, poželjnosti i potrošnji.
Zagrebački postav ujedno je povezao osobno iskustvo s poviješću, sjećanjem i prostorima koji nose vlastite slojeve pamćenja. Radovi „Tišina živih skulptura u tišini oštećenih kuća” (2021.), „Danica” (2023.) i „Ovo sam bila ja 1980. kada je umro drug Tito” (1980.) pokazali su kako se kolektivna povijest može čitati kroz pojedinačno tijelo i autobiografsko iskustvo. Prošlost pritom je ostala prisutna u prostoru, sjećanju i načinu na koji danas gledamo.
Naslov „Zagrepčani, provjerite jeste li živi” zato je bio i poziv publici. Živost se ovdje mjerila spremnošću da se pogleda ono što nas može uznemiriti, zainteresirati ili natjerati da vlastite stavove vidimo drugačije. U susretu s Delimarinim radovima provjeravalo se, naposljetku, ne samo koliko je živa umjetnost nego i koliko je živ naš vlastiti pogled.
U Kulturno informativnom centru otvorit će se izložba Ivane Papić pod nazivom „U potrazi za Ljudorahom“. Biće iz naslova izložba imaginarni je organizam koji je evoluirao u spekulativnoj budućnosti.
Kustosica izložbe Dora Derado Giljanović pobliže objašnjava koncept:
„U multimedijalnoj instalaciji „U potrazi za Ljudorahom“ figura Ljudorahe predstavlja bitno više od fiktivnog lika. Ona je hibrid žene i divljeg oraha, samodostatna vrsta bez muškog primjerka, koja Zemlju obilazi sama i sadi sjemenke koje usput sakuplja, čime nastoji pomoći okolišu u njegovu zacjeljivanju.
Ivana Papić istražuje invazivnu vrstu u narodu zvanu divlji orah, odnosno pajasen (lat. Ailanthus altissima), niz godina. Premda je pajasen uvezen iz Azije u Europu u 18. stoljeću kao ukrasna vrsta, ljudi nisu mogli predvidjeti njegovo širenje. Što nas dovodi do nove situacije, odnosno „novog ljudskog problema“ koji zahtijeva prilagodbu. Umjetnica ove okolnosti potencira i stvara vlastitu spekulativnu fikciju čija je radnja smještena u neodređenom vremenu u budućnosti „nakon takozvanog Velikog geo-tektonskog događaja, događaja koji je promijenio život na Zemlji“.
Trenutak je to u kojem se ljudska vrsta dovela u nezavidni položaj, sve zahvaljujući vlastitim djelima i nedjelima.
„U potrazi za Ljudorahom“ sačinjava pet videoradova projiciranih na teksturirane površine kao što su spužva za zvučnu izolaciju, valovite ploče od recikliranih termoplastičnih materijala i lim (možebitni arheološki ostaci ljudske civilizacije od prije ovog apokaliptičnog događaja).“
Ivana Papić (Split, 1987.) multimedijalna je umjetnica i edukatorica. Koristeći tekst, video, zvuk i objekte u svojoj umjetničko-istraživačkoj praksi, ona gradi slojevite poetske radove koji se dotiču pojmova migracija, identiteta i pripadnosti iz perspektive odnosa čovjeka i biljnih svjetova.
Izlagala je na samostalnim i grupnim izložbama u Hrvatskoj, Srbiji, Njemačkoj i Peruu, među kojima se ističu samostalne izložbe u Galeriji MKC i Salonu Galić u Splitu, Pogon dvorani u Zagrebu te Podroom galeriji u Beogradu.
U okviru umjetničke prakse surađuje sa sveučilištima, nevladinim organizacijama i lokalnim zajednicama kroz seminare te radionice umjetničkog i spekulativnog dizajna.
Magistrirala je restauraciju (Umjetnička akademija u Splitu, 2011.) i Art in Context (UdK, Universität der Künste Berlin, 2022.). Na UdK-u je članica kolektiva Klasse Klima, gdje je predavala na pilot-projektu Studium Planetare te radila kao gostujuća predavačica na MA Art in Context i Studium Generale.
Prva epizoda KIC podcasta objavljena na službenom YouTube kanalu KIC-a donosi razgovor s Vlastom Delimar, jednom od ključnih protagonistica hrvatske suvremene umjetnosti, povodom izložbe Zagrepčani, provjerite jeste li živi, održane u Galeriji Forum od 4. do 26. rujna 2026. Razgovor je snimljen 26. rujna, posljednjeg dana izložbe, a obuhvatio je gotovo pet desetljeća njezina umjetničkog djelovanja, od ranih radova i performansa do recentnih ostvarenja. Razgovarale smo o slobodi umjetničkog izražavanja, tijelu, društvenim konvencijama, starenju i odnosu umjetnosti i života, osvrnuvši se i na performans Uspješno starenje, izveden na otvorenju izložbe. Prethodne epizode KIC podcasta dostupne su u Digitalnom arhivu KIC-a, dok ovom epizodom započinje njihovo javno objavljivanje na službenom YouTube kanalu KIC-a.
7. listopada održan program Miljenko Stančić / stogodišnjica rođenja, s početkom u 19 sati. Prikazan je film Miljenka Stančića u produkciji Televizije Zagreb iz 1987. godine, u režiji Mire Wolf. Nakon projekcije održati će se razgovor u kojem će sudjelovali Mira Wolf, redateljica, Igor Zidić, povjesničar umjetnosti, i Zlatko Kauzlarić Atač, slikar. Razgovor vodi Feđa Gavrilović.
U Galeriji Forum u Zagrebu otvorena je izložba "Jezik ptica", autora Aleksandra Bezinovića. Naslov je posuđen iz priče Jezik ptica, sufijske poeme perzijskog pjesnika Faridudina Atara, napisane oko 1177.
,,U repetitivnim formama koje se preslaguju pronalazimo ključeve omjera, razmjera i ritma koji su upisani u našu percepciju, odnosno u naše tijelo. Ne tražimo pred ovim djelima odnos slike i sebe (jer to bi značilo da smo dva odvojena entiteta), već nas same."
,,Slika, ako je postavljena dobro, zapravo i jest Apsolut. Djelo koje nas svojim formalnim odnosima i značenjskim sklopovima dovodi do samospoznaje. Bezinovićevi formati su, uglavnom, monumentalni te na njima kombinacije segmenata lukova i krugova izgledaju poput zadivljujuće koreografije koju gledamo iz daljine." piše autor predgovora, voditelj Galerije Forum, Feđa Gavrilović.
Fotografije s otvorenja u Galeriji Forum 19. studenog 2026. izložbe Umotano u pamuk, umjetnice Ane Vivode.
Kustosica izložbe Tihana Galić piše u predgovoru:
Ulaskom u Galeriju Forum zatječu nas komadi odjeće obješeni u prostoru: košulje, suknja, pidžama, haljina. U sredini lebdi oblak umotanih predmeta od presavijene tkanine. Između njih vise trodimenzionalni, rukom ispisani tekstovi, a njihove se sjene pojavljuju po zidovima. Prvi je dojam napuštenost, odsutnost tijela u odjeći koja visi bez sadržaja. Tek kada se približimo, prepoznajemo riječi koje su ispisane na tkanini, koje nas upućuju na nečiji glas, otisak sjećanja.
Fotografije s otvorenja u Galeriji na katu u KIC-u umjetnika Pascala Dombisa izložbe After Déjà Vu. Izložba je dio višegodišnjeg projekta Glowing Globe, kojemu je kustosica Ingeborg Fülepp. Izložba je ostvarena u suradnji s Francuskim institutom u Hrvatskoj, gdje je također predstavljen dio izložbe.
Glowing Globe međunarodna je manifestacija posvećena inovativnoj medijskoj umjetnosti i kulturi koji se održava u Rijeci od 2019. godine. Program manifestacije uključuje izložbu u galeriji Kortil, simpozij na Sveučilištu u Rijeci te projekcije i performanse u Astronomskom centru. U proteklih šest godina manifestacija je okupila brojne umjetnike, znanstvenike i teoretičare iz različitih dijelova Europe i svijeta, pri čemu predstavlja razvoj medijske umjetnosti i istražuje društvene probleme suvremenog doba. Izložbe su predstavljene u Hrvatskoj 2020. i 2021. u suradnji Glowing Globea s Francuskim institutom u Hrvatskoj, kao dio Institutova programa Digitalni rendez-vous.
Jedan od vrhunaca izložbe Pascala Dombisa interaktivna je zidna instalacija The End of Art Is Not the End, dio serije radova koja je postala jedna od najprepoznatljivijih u njegovu opusu. To novo djelo obrađuje mnoge krajeve koji odlikuju naše vrijeme: kraj svijeta, kraj čovječanstva, kraj civilizacije, kraj politike, kraj povijesti i, naravno, kraj umjetnosti.
U Galeriji na katu 13. studenog 2026. otvorena je izložba umjetnika Pascala Dombisa After Déjà Vu.
Izložba je dio višegodišnjeg projekta Glowing Globe, kojemu je kustosica Ingeborg Fülepp. Izložba je ostvarena u suradnji s Francuskim institutom u Hrvatskoj, gdje je istog dana bio predstavljen dio izložbe, a 14. studenog 2026. na istom mjestu održana je projekcija video rada The (End)less.
Glowing Globe međunarodna je manifestacija posvećena inovativnoj medijskoj umjetnosti i kulturi koji se održava u Rijeci od 2019. godine. Program manifestacije uključuje izložbu u galeriji Kortil, simpozij na Sveučilištu u Rijeci te projekcije i performanse u Astronomskom centru. U proteklih šest godina manifestacija je okupila brojne umjetnike, znanstvenike i teoretičare iz različitih dijelova Europe i svijeta, pri čemu predstavlja razvoj medijske umjetnosti i istražuje društvene probleme suvremenog doba. Izložbe su predstavljene u Hrvatskoj 2020. i 2021. u suradnji Glowing Globea s Francuskim institutom u Hrvatskoj, kao dio Institutova programa Digitalni rendez-vous.
Jedan od vrhunaca izložbe Pascala Dombisa interaktivna je zidna instalacija The End of Art Is Not the End, dio serije radova koja je postala jedna od najprepoznatljivijih u njegovu opusu. To novo djelo obrađuje mnoge krajeve koji odlikuju naše vrijeme: kraj svijeta, kraj čovječanstva, kraj civilizacije, kraj politike, kraj povijesti i, naravno, kraj umjetnosti.
Izložba se može pogledati do 5. prosinca 2026. u KIC-u te do 12. prosinca 2026. u Francuskom institutu.