Katedrala – restauracija informacije 1998. konferencija o povijesti hrvatske medijske umjetnosti i njenih mreža simultano u KIC-u i na Radiju 101. Autorski projekt radija 101 i KIC-a na inicijativu Borisa Bakala te grupe umjetnika i intelektualaca. Rasprava rekapitulacije kraja XX. stoljeća i otvorene rasprave o novim mogućnostima tehnologije, ljudskog duha i spiritualnosti, u osvit novog milenija. Internetska video konferencija dodana je radijskoj audio vezi koja spaja KIC i Radio 101. Prijenos uživo 24. 2. 1998. moderator okruglog stola u KIC-u: Vladimir Stojasavljević Vaki. Sudionici okruglog stola u KIC-u: Bojan Baletić, Goran Blaguš, Nina Bulovec, Ladislav Galeta, Joško Lesaja, Matko Meštrović, Seadeta Midžić, Vladimir Petek, Goran Sergej Pristaš
moderatorica na Radiju 101: Dubravka Bratuljić sudionici na Radiju 101: autori projekta: Boris Bakal, Darko Fritz, Stanko Juzbašić, Ivan Marusic Klif, Goran Premec
Deplijan donosi sažeti pregled izložbe KIC 60, s osnovnim informacijama o konceptu, prostornim cjelinama i izboru arhivske građe. Nastao je kao vodič kroz povijest Kulturno-informativnog centra i uvod u digitalnu arhivu koja po prvi put objedinjeno predstavlja 60 godina djelovanja KIC-a. Izložbu potpisuje kustosica Jelena Pašić.
Moderatorica: Silvija Šeparović, urednica na radiju Yammat FM
Gosti: Sanja Sarnavka, aktivistica i feministkinja, urednica programa i v. d. ravnateljice KIC-a 1996. – 1997. Tuga Tarle, diplomatkinja, znanstvenica i književnica, urednica i voditeljica ciklusa političkih tribina u KIC-u Kamo ideš Hrvatska 1992. – 1995. Bojan Munjin, novinar i kazališni kritičar, ravnatelj KIC-a 1991. – 1995. Vladimir Stojsavljević Vaki, pisac, dramatičar i redatelj, urednik tribina u KIC-u 1996. – 1998.
Datum tribine: 29.1.2026. Lokacija: Surogat Kino
Tribina „Tko nam je uzeo devedesete?“ održana je u Kulturno informativnom centru u sklopu programa KIC 90, povodom obilježavanja 60 godina djelovanja KIC-a i procesa istraživanja te digitalizacije arhivske građe. Tribina je bila posvećena prazninama u arhivu vezanima uz razdoblje 1990-ih, desetljeće obilježeno snažnim društvenim, političkim i kulturnim lomovima.
Desetljeće je počelo promjenom političkog sustava, nastavilo ratom i primirjima, zatim pobjedom i vezanim nedaćama: krizom gradske uprave, pokušajem kulturnog rata, usponom i padom Radija 101, osiromašenjem umjetničkog staleža i procvatom tajkuna. Devedesete su završile velikim državničkim sprovodom i prvim parlamentarnim izborima novog milenija.
Kako se Centar nosio s ekscentričnim desetljećem? Pitamo neposredne svjedoke, budući da su programski dokumenti tog razdoblja značajnim dijelom nestali iz arhiva KIC-a, ostavivši prazninu u digitalnom projektu otvorenog Arhiva.
Sudionici su kroz osobna svjedočanstva i institucionalna iskustva govorili o naglim promjenama vrijednosnih sustava, političkim pritiscima, selektivnom pamćenju i nestajanju kulturne dokumentacije. Bojan Munjin iznio je niz primjera koji ilustriraju proturječnosti javnog prostora 1990-ih te mehanizme institucionalnog zaborava. Silvija Šeparović osvrnula se na promjenu atmosfere javnih tribina i nestanak prostora dijaloga, dok je Sanja Sarnavka govorila o ideološkim pritiscima, političkoj pristranosti i sužavanju profesionalne autonomije u kulturnim i medijskim institucijama.
Tribina je istaknula i važnost arhiva ne samo kao zbirke dokumenata, već kao prostora suočavanja s kolektivnim pamćenjem, zaboravom i odgovornošću institucija. Zaključno je naglašena potreba daljnjeg prikupljanja građe i svjedočanstava kako bi se razdoblje 1990-ih cjelovitije rekonstruiralo i učinilo javno dostupnim unutar digitalne arhive KIC-a.
Događaj je označio završetak izložbenog dijela projekta KIC 60, koji se u Galeriji Forum i u prostorima KIC-a mogao pogledati do 31. siječnja, dok otvoreni digitalni arhiv ostaje stalno dostupan.
Video tribine održane u Kulturno informativnom centru u Zagrebu u sklopu programa Pisci u stisci, u kojem je gošća bila književnica Sanja Pilić, jedna od najpoznatijih hrvatskih autorica za djecu i mlade.
U razgovoru s voditeljicom Karmelom Špoljarić autorica govori o svom književnom putu, procesu pisanja te o kreativnim, egzistencijalnim i osobnim izazovima s kojima se pisci susreću. Program Pisci u stisci otvara pitanja stvaralačkih okolnosti – od vremena, motivacije i obiteljskih odnosa do prostora i uvjeta za pisanje – kroz intimne razgovore o svakodnevici književnog rada.
Pažnja u suvremenom svijetu – tribina, Kulturno informativni centar (KIC)
U Kulturno informativnom centru održana je tribina posvećena fenomenu pažnje u suvremenom društvu, u kojem je pažnja istodobno jedan od najvrjednijih, ali i najugroženijih ljudskih resursa. Razgovor je otvorio pitanja utjecaja stalne izloženosti informacijama, digitalnim podražajima i ubrzanom ritmu komunikacije na način na koji mislimo, učimo i doživljavamo vlastito iskustvo.
Tribina je povezala neuroznanstvenu i psihološku perspektivu, razmatrajući promjene u funkcioniranju mozga, ulogu dopamina, kognitivno opterećenje te fragmentaciju pažnje u digitalnom okruženju. Posebna pozornost posvećena je pitanju može li u takvim okolnostima opstati duboko mišljenje, stvaralaštvo i kvalitetan međuljudski odnos.
Sudjelovale su Marija Roth Jelisavčić, psihologinja i psihoterapeutkinja, te dr. sc. Meri Tadinac, redovita profesorica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
U Kulturno informativnom centru prikazan je film Sentimentalno putovanje na planet Paradžanov (r. Taras Tomenko, Ukrajina, 2024.), melankolična posveta armenskom filmskom autoru Sergeju Paradžanovu, jednom od najosebujnijih redatelja svjetske kinematografije i autoru filmova Sjenke zaboravljenih predaka i Sajat-Nova. Film je snimljen povodom stote obljetnice redateljeva rođenja.
Kroz rijetke i autentične arhivske materijale iz arhiva KGB-a koji prate istragu i sudski proces protiv Paradžanova, kao i kroz osobne artefakte i nadrealistične lutkarske prizore, film ulazi u jedinstveni umjetnički svijet u kojem se brišu granice između stvarnosti i fantazije, filma i kazališta, tradicije i modernosti. Paradžanov se u filmu pojavljuje kao narator u lutkarskom obličju, istražujući vlastitu kreativnu viziju i odnos prema sovjetskim društvenim normama, kao i mitove koje je tijekom života stvarao o sebi. Inspiracija za lutkarske sekvence dolazi iz kolaža i lutaka koje je redatelj izrađivao tijekom boravka u zatvoru i slao prijateljima, među kojima su bili Federico Fellini, Andrej Tarkovski i François Truffaut.
Nakon projekcije održan je razgovor o filmu u kojem su sudjelovali filmolog Tomislav Brlek i filmologinja Višnja Pentić. Projekcija je održana u sklopu programa 8. Arterija – tjedan filma o umjetnosti.
U Kulturno informativnom centru održana je peta tribina iz ciklusa Pisci u stisci, koja donosi razgovore s autorima o životnim, kreativnim i egzistencijalnim okolnostima koje prate književni rad. Gošća tribine bila je književnica Lidija Deduš, koja je u razgovoru s voditeljicom Karmelom Špoljarić govorila o vlastitom životnom i književnom putu – od rođenja u Banjoj Luci i odlaska iz ratnog Sarajeva, do života u zagorskom selu i pisanja poezije koja pronalazi svoj put do čitatelja.
Razgovor je otvorio teme kreativne, vremenske, financijske, obiteljske i egzistencijalne „stiske“ s kojima se autori susreću, otkrivajući intimni prostor između života i pisanja. Tribina je održana u intimnoj atmosferi polukata KIC-a, prostoru koji okuplja autore i publiku oko književnosti i otvorenog dijaloga.
U Kulturno informativnom centru prikazan je dokumentarni film Obitelj Giacometti (I Giacometti, r. Susanna Fanzun, Švicarska, 2023.), koji istražuje umjetničku baštinu jedne od najpoznatijih europskih umjetničkih obitelji. Film nas vodi u alpsku dolinu Bregaglia, planinski kraj između Švicarske i Italije, iz koje potječe obitelj Giacometti i koja je postala iznimno plodno tlo za razvoj umjetničkih talenata.
Kroz slike, crteže, osobna pisma, svjedočanstva suvremenika i impresivne kadrove planinskog krajolika film rekonstruira složene, ali skladne obiteljske odnose unutar kojih su stasali brojni umjetnici. U središtu priče nalazi se i jedan od najvažnijih kipara 20. stoljeća, Alberto Giacometti, čije su izdužene brončane figure obilježile modernu umjetnost i postale simbol egzistencijalističkog promišljanja ljudskog postojanja.
Nakon projekcije održan je razgovor u kojem su sudjelovali akademski umjetnik Željko Beljan i kustosica Leila Topić. Projekcija je održana u sklopu programa 8. Arterija – tjedan filma o umjetnosti.
U Galeriji na katu Kulturno informativnog centra otvorena je grupna izložba Šetnjica, koju su kustoski oblikovali Buga Kranželić i Gregor Sirotić Marušić. Na izložbi sudjeluju David Bakarić Mihaljević i Ana Stražičić, Hana Belobrk, Glorija Lizde, Luisa Pascu i Teo Kiš te Kora Rogina.
Izložba okuplja radove mlađe generacije umjetnika u različitim medijima, povezane temom osobnog identiteta i njegovih fluidnih, otvorenih oblika. Izložba je otvorena do 8. ožujka.
Fotografije postava izložbe Marka Jakšea u Galeriji Forum, Teslina 16. Izložba je otvorena 6. ožujka 2026. u 19 sati, a kustos izložbe je Peter Tomaž Dobrila. Izložba se može pogledati do 28. ožujka 2026.
Video tribine održane 16. veljače 2026. u Kulturno informativnom centru u Zagrebu. Tribina je bila posvećena mirovinskom sustavu u Hrvatskoj, a kroz izlaganje je objašnjeno funkcioniranje prvog, drugog i trećeg mirovinskog stupa te njihova uloga u osiguravanju stabilnije mirovine, uz naglasak na praktične informacije za građane.
Tribinu je vodila Anja Tkalčević, viša analitičarka u Direkciji za praćenje zaštite potrošača i edukaciju u Hanfi te predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa.
Video razgovora u kojem Sanja Baković (književnica i kritičarka) i Nataša Govedić (književnica i kritičarka) govore o Natašinom romanu Div (Fraktura, 2025).
U razgovoru se otvaraju pitanja forme i značenja ovog hibridnog djela koje spaja prozu, poeziju, filozofiju i nadrealno, istražujući teme gubitka, potrage za smislom i ljubavi u svijetu istodobne ljepote i propadanja.
Video otvorenja izložbe održanog 5. veljače 2026. u Galeriji Forum, Kulturno informativni centar, Zagreb.Petra Grozaj na izložbi predstavlja slike koje proizlaze iz njezine karakteristične poetike i reflektiraju suvremenu stvarnost posredovanu medijima. Kako u katalogu piše autor predgovora i voditelj Galerije Forum Feđa Gavrilović, u novim radovima fragmenti motiva osamostaljuju se u zasebnim kompozicijama, čime umjetnica istražuje mogućnosti i granice jezika slikarstva.
Petra Grozaj (Zagreb, 1974.) diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, a njezini se radovi nalaze u javnim i privatnim zbirkama.Izložba je bila otvorena do 28. veljače 2026..
Video 12. Seanse Knjiškog moljca održane u Kulturno informativnom centru u Zagrebu.
U razgovoru Ema Marača i Izabela Šegedin (Moljčice) uz gošću Karlu Kurtoić, prevoditeljicu i kulturnu kritičarku, raspravljaju o suvremenim oblicima maskuliniteta, mizoginije i njihovim vezama s rastućim desničarskim i fašističkim diskursima. Razgovor se dotiče fenomena internetske kulture i pojmova poput incel, badboy, fuckboy i softboy, propitujući kako se mijenjaju obrasci maskuliniteta u digitalnom dobu.
Video Seanse Knjiškog moljca održane 27. listopada 2026. u 19 sati u Kulturno informativnom centru u Zagrebu. Program vode Ema Marača i Izabela Šegedin.
Razgovor je posvećen knjizi Kaliban i vještica: Žene, tijelo i prvobitna akumulacija autorice Silvije Federici, kroz koju se analizira povijest progona vještica u kontekstu razvoja kapitalizma, kolonijalne ekspanzije i patrijarhalnih struktura moći. Ujedno se raspravlja o suvremenim oblicima „progona vještica“ te o prikazima vještica u filmu i popularnoj kulturi.
ZAŠTO VIŠE NEMA NAME (privatizacija kao nacionalna sudbina ) Učilište potrošačkih navika generacija građana, raskošna institucija grada, oslonac lokalnog identiteta i uspješan radni kolektiv – odlazi putem kojim su otišla gotovo sva uspješna poduzeća iz modernog razdoblja naše Republike. O okolnostima, razlozima i budućim posljedicama ovog događaja razgovaramo u srijedu, 4. ožujka, u 19 sati u Kulturno informativnom centru.
Gosti: Marina Pavković, doktorica arhitekture i ekonomistica, Lana Kosovac, redateljica i politologinja, Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata, uz sudjelovanje drugih stručnih dionika dugotrajnog procesa gašenja naše robne kuće.
U Galeriji Forum Kulturno informativnog centra otvorena je izložba jednog od najznačajnijih živućih slovenskih slikara, Marka Jakšea. Kustos izložbe je Peter Tomaž Dobrila, koji ističe kako Jakše pripada među najistaknutije suvremene slikare čiji rad zbog svoje originalnosti izmiče uobičajenim stilskim klasifikacijama. Njegove slike karakteriziraju snažna dinamika boja i kompozicije, bogatstvo motiva te slobodan odnos prema materijalima i podlogama, pri čemu najčešće koristi ulje na platnu, ali često eksperimentira i s različitim površinama.
Marko Jakše rođen je 1959. u Ljubljani, gdje je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima i nagrade Prešernova fonda 2015. godine. Od 1993. živi u Mohorju, a redovito izlaže u Sloveniji i međunarodno. Godine 2022. predstavljao je Republiku Sloveniju na Venecijanskom bijenalu.
Izložba je otvorena za posjetitelje do 28. ožujka. 2026.
Fotografije s otvorenja izložbe Marka Jakšea, održanog u petak 6. ožujka 2026. u 19 sati u Galeriji Forum, Teslina 16. Kustos izložbe je Peter Tomaž Dobrila. Izložba ostaje otvorena do 28. ožujka 2026.
