Odgađanje i perfekcionizam javljaju se kao dva različita obrasca, jedno povezujemo s odugovlačenjem i teškoćom započinjanja, drugo s visokim standardima i težnjom izvrsnosti. Ipak, u iskustvu mnogih ljudi oni su često duboko povezani i međusobno se pojačavaju. Odgađanje se nerijetko javlja upravo onda kada nam je do nečega jako stalo, kada želimo napraviti dobro, izbjeći pogrešku ili zadovoljiti visoke kriterije. U tim trenucima perfekcionizam može podići očekivanja toliko visoko da postaje teško napraviti prvi korak. Tada odgađanje ne proizlazi iz nezainteresiranosti, nego iz unutarnjeg pritiska i potrebe da budemo spremni, sigurni i “dovoljno dobri” prije nego što krenemo.
Na tribini Odgađanje i perfekcionizam: Savršeno sutra, istražujemo upravo taj odnos, gdje se ova dva obrasca razdvajaju, a gdje se susreću i međusobno pojačavaju. Govorit ćemo o tome kako nastaju, što ih održava i na koje načine oblikuju naše svakodnevno funkcioniranje, odluke i doživljaj sebe. Poseban naglasak bit će na situacijama u kojima nas istovremeno pokreću i zaustavljaju: kada želimo napraviti korak naprijed, ali ostajemo na mjestu. Kroz razgovor ćemo se dotaknuti i unutarnjih iskustava koja prate ove obrasce, sumnje, pritiska, odgađanja, ali i umora koji se s vremenom nakuplja te ćemo istražiti što nam u tim trenucima zapravo treba. Otvorit ćemo prostor za drugačiji odnos prema radu, grešci i vlastitim očekivanjima, u kojem je moguće kretati se bez potrebe da sve bude savršeno.
U razgovoru će sudjelovati psihologinje i psihoterapeutkinje Marija Roth Jelisavčić i Maja Josipovski Jakus.
Na tribini govore prof.dr.sc. Zlata Đurđević, izv. prof. dr.sc. Ana Horvat Vuković, prof. dr. sc Goran Čular, a moderira Sanja Sarnavka. Pokušavamo ponuditi odgovor na pitanja zašto je odgovoran i funkcionalan Ustavni sud (pre)važan za Hrvatsku, kako osigurati njegovu neovisnost od snažnih političkih utjecaja, kako premostiti trenutnu krizu i mnoga druga.
Neovisnost Ustavnog suda ne smije biti predmet stranačkog nadmetanja. Inicijativa za Hrvatsku slobode diže svoj glas u obranu ustavne demokracije i pravne sigurnosti svih građana Republike Hrvatske. Razgovorom otvaramo ciklus dijaloga o temama bitnim za ostvarenje svega što kao Inicijativa želimo.
U sklopu ciklusa Jazz na Polukatu publika će imati priliku poslušati koncert Maja Savić New Quartet, novog sastava jazz vokalistice koji donosi spoj autorske glazbe, improvizacije i svježeg pristupa jazz tradiciji.
Maja Savić je jazz vokalistica prepoznatljiva po toplom, soulful izrazu i zreloj interpretaciji, s više od petnaest godina iskustva na klupskim pozornicama, festivalima i televizijskim nastupima u Hrvatskoj i inozemstvu. Trenutno djeluje između Pariza i Zagreba, te uz koncertni rad aktivno promiče jazz kulturu te djeluje kao vokalna pedagoginja.
Program pod nazivom Invitation vodi publiku kroz autorske skladbe s istoimenog EP-ja, uz pažljivo odabrane jazz standarde u modernim obradama. Riječ je o koncertnoj večeri koja spaja emociju, slobodu improvizacije i suvremeni zvuk vrhunskih glazbenika. Uz Maju Savić na vokalu nastupaju američki pijanist Ryan Smith, Ivan Džajić na kontrabasu te Borko Rupena na bubnjevima.
Na Dan državnosti, 30.5., održala se promocija knjige Dejana Kršića Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovića, a osim toga i zatvaranje izložbe Dizajn, socijalizam i modernizam.
U osnovi izložbe i knjige leži isti interes za politička značenja odnosa socijalističkog modernizma i socijalističkog estetizma. Upravo djelo Bogdana Bogdanovića utjelovljuje taj rascjep između socijalističkog modernizma i socijalističkog estetizma, a kroz njega se mogu promatrati i tumačiti društvene i političke promjene jugoslavenskog društva, od modernističkog univerzalizma, preko identitetskog zaokreta krajem 60-ih, do konstrukcije nacionalističkih politika krajem 70-ih i tijekom 80-ih godina.
Naslov knjige, naravno, referenca je na Bogdanovićevu knjigu Ukleti neimar, kao i na činjenicu da su ga obožavatelji njegova rada često tako nazivali. No, kako stoji u podnaslovu, Bogdanovićevo umjetničko djelo prije svega je povod, odnosno polazna točka za šira, ali međusobno povezana razmatranja o sudbini spomenika i brisanju tradicija NOB-a, kulturalizaciji antifašizma i suvremenom revizionizmu, pitanjima odnosa prema holokaustu i genocidu, ali i slijepim mrljama te nedosljednostima njegova hvaljenog antimiloševićevskog političkog angažmana tijekom 80-ih i 90-ih.
U razgovoru sudjelovali su Boris Buden, filozof, publicist i kulturni kritičar, Ana Dević, likovna kritičarka i kustosica, Marko Golub, likovni kritičar, kustos i povjesničar dizajna te Dejan Kršić, grafički dizajner i publicist. Moderirala je Đurđica Ćilić.
Šahtofonski koncerti se izvode na autentičnim instrumentima – zvučnim kutijama s oprugama, posebno napravljenim za svaku dob, primjerenih dimenzija i materijala, samoprozvanim šahtofonima i grafičkim kolorističkim partiturama uz vodstvo Tanje Vrvilo i Damira Bartola Indoša u suradnji s Janom Šivak.
Projekt Kuće ekstremnog muzičkog kazališta Damira Bartola Indoša i Tanje Vrvilo provodi se u partnerstvu s Kulturno informativnim centrom u sklopu programa Kultura i umjetnost u zajednici Grada Zagreba.
Grupna izložba autora odabranih u Veliko natjecanje kratkometražnog filma predstavlja umjetnike sa širokim dijapazonom radova, od slika, skica, crteža, grafika, kolaža, preko dijelova scenografije, modela, studija, knjiga snimanja, sve do instalacija i multimedije.
Predstavljeni su radovi sljedećih umjetnika: Alex Boya, Ana Horvat, Anna Mantzaris, Carlo Galbiati, Carmen Córdoba, María Herreros, Chloë Danguy, Frank Ternier, Georges Schwizgebel, Jocelyn Charles, Leo Černic, Luciano Lepinay, Luma Flôres, Mária Kralovič, Markus Tangre, Michelle Gruppetta, Natalia Mirzoyan, Sandra Desmazières, Sylwia Szkiłądź, Vladislav Ivanov, Xie Li.
Što je trauma? Je li ona posljedica samo velikih i dramatičnih događaja ili može nastati i kroz iskustva koja na prvi pogled ne prepoznajemo kao traumatska? Zašto neki ljudi, i dugo nakon što je opasnost prošla, i dalje žive kao da moraju biti na oprezu? I kako se događa da nosimo terete koji možda nisu započeli s nama?
Na ovoj tribini govori se o traumi iz perspektive suvremenih spoznaja neuroznanosti, psihologije i psihoterapije. Pokušava se razumjeti što se događa u živčanom sustavu kada smo izloženi iskustvima koja nadilaze naše kapacitete za nošenje sa stresom te kako trauma oblikuje način na koji osjećamo, mislimo, reagiramo i ulazimo u odnose s drugima. Trauma nije nužno samo sjećanje na neki događaj. Često se očituje kroz tijelo, obrasce ponašanja i odnose koje gradimo,kroz stalnu napetost, teškoće s opuštanjem, osjećaj preplavljenosti, potrebu za kontrolom ili osjećaj da smo stalno „na oprezu“, iako stvarna opasnost više ne postoji.
Posebna pozornost posvećuje se transgeneracijskoj traumi i načinima na koje se posljedice neproživljenih gubitaka, strahova, ratova, emocionalne uskraćenosti i drugih teških iskustava mogu prenositi kroz generacije. Govori se o tome kako nasljeđujemo ne samo obiteljske priče, nego i obrasce suočavanja sa stresom, odnose i osjećaj sigurnosti u svijetu.
U razgovoru sudjeluju Marija Roth Jelisavčić, psihologinja i psihoterapeutkinja i Irena Bezić, psihologinja i psihoterapeutkinja.
Drugo izdanje festivala “Protiv zaborava”, posvećenog kulturi sjećanja, ljudskim pravima i društvenoj odgovornosti.
Festival okuplja istraživače, umjetnike, novinare, aktiviste i predstavnike civilnog društva s ciljem otvaranja prostora za dijalog o nasljeđu devedesetih godina, izazovima suočavanja s prošlošću i važnosti očuvanja sjećanja u suvremenom društvu.
Program je obilježen spomen šetnjom ‘’Zagreb i 90-e“, koja će sudionicima približiti mjesta, događaje i društvene procese koji su obilježili glavni grad tijekom ratnog i poratnog razdoblja. Tijekom šetnje pričalo se o lokacijama povezanima uz raketiranje Zagreba, mjesta zatočenja poput Paviljona 22 na Zagrebačkog Velesajmu, Gajeve ulice 30a, Kerestinca, ubojstva Aleksandre, Marije i Mihajla Zec, te Zida boli na Mirogoju. Također, tijekom šetnje, sudionici su obišli autentične lokacije važne za rad Antiratne kampanje Hrvatske.
Središnji dio festivala održan je u Kulturno-informativnom centru (KIC) u Zagrebu. Ovogodišnji program donio je niz javnih rasprava koje se bave nekima od najvažnijih pitanja vezanih uz odnos društva prema prošlosti. Razgovaralo se o rehabilitaciji ratnih zločinaca i posljedicama povijesnog revizionizma, položaju i pravima civilnih žrtava rata, kao i o mjestima traume i antiratnog otpora danas.
Posebna je pažnja posvećena ulozi umjetnosti, filma, književnosti i kulturne kritike u oblikovanju kulture sjećanja te promišljanju načina na koje umjetničke prakse mogu doprinijeti razumijevanju prošlosti i izgradnji demokratskijeg društva.
Festival je također otvorio prostor za razgovor o nasljeđu građanskog aktivizma i nezavisne kulture devedesetih godina kroz predstavljanje ARK platforme i raspravu o važnosti arhiviranja, dokumentiranja i očuvanja društvenih inicijativa koje su obilježile razdoblje rata i tranzicije. U razgovoru su sudjelovali Aleksandar Maršavelski, Hrvoje Klasić, Slađana Čanković, Branka Vierda (moderatorica)
Drugo izdanje festivala “Protiv zaborava”, posvećenog kulturi sjećanja, ljudskim pravima i društvenoj odgovornosti.
Festival okuplja istraživače, umjetnike, novinare, aktiviste i predstavnike civilnog društva s ciljem otvaranja prostora za dijalog o nasljeđu devedesetih godina, izazovima suočavanja s prošlošću i važnosti očuvanja sjećanja u suvremenom društvu.
Program je obilježen spomen šetnjom ‘’Zagreb i 90-e“, koja će sudionicima približiti mjesta, događaje i društvene procese koji su obilježili glavni grad tijekom ratnog i poratnog razdoblja. Tijekom šetnje pričalo se o lokacijama povezanima uz raketiranje Zagreba, mjesta zatočenja poput Paviljona 22 na Zagrebačkog Velesajmu, Gajeve ulice 30a, Kerestinca, ubojstva Aleksandre, Marije i Mihajla Zec, te Zida boli na Mirogoju. Također, tijekom šetnje, sudionici su obišli autentične lokacije važne za rad Antiratne kampanje Hrvatske.
Središnji dio festivala održan je u Kulturno-informativnom centru (KIC) u Zagrebu. Festival je otvorio prostor za razgovor o nasljeđu građanskog aktivizma i nezavisne kulture devedesetih godina kroz predstavljanje ARK platforme i raspravu o važnosti arhiviranja, dokumentiranja i očuvanja društvenih inicijativa koje su obilježile razdoblje rata i tranzicije. U razgovoru sudjeluju Sanja Burlović, Matija Mrakovčić, Hana Marta Jurčević Bulić, Nikola Mokrović (moderatorica)
Četvrt milenija parlamentarne demokracije: Laž, revolucija i kriza institucija.
Povodom 250. obljetnice Dana neovisnosti Sjedinjenih Američkih Država, Ideje.hr i KIC organiziraju razgovor o sudbini suvremene demokracije. Uvodno izlaganje pod naslovom Četvrt milenija parlamentarne demokracije: Laž, revolucija i kriza institucija, održao je Žarko Puhovski, a u razgovoru koji je moderirala Rajka Rusan, sudjeluju još Darko Polšek, Goran Selanec i Tin Radovani.
Promocija knjige "Dotrščina" održala se u utorak 7 srpnja 2026 godine u 19 sati u dvorani KIC-a.
Spomen-park Dotrščina bio je i ostao najvažniji zagrebački memorijalni prostor mjesto najvećeg masovnog zločina u povijesti glavnoga grada najvažnija lokacija Holokausta u Zagrebu i jedno od najmasovnijih stratišta Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj Spomen-područje je u tom trenutku imalo status trajno zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske a nalazilo se u okviru najvećeg zagrebačkog gradskog parka Tijekom okupacije u Drugom svjetskom ratu šuma Dotrščina na tadašnjem rubu Zagreba postala je mjesto masovnih ustaških egzekucija ponajviše građana Zagreba i okolice Od 1960-ih godina to se područje uređivalo kao memorijalni krajolik S promjenom političkog sustava 1990-ih odnos prema Dotrščini postao je primjerom radikalnog državnog revizionizma i manipulacije žrtvama a samo mjesto sjećanja tada se marginaliziralo.
Virtualni muzej Dotrščina bio je pokrenut 2012 godine kao autorski projekt Saše Šimprage u okviru programa kulture sjećanja Documente - Centra za suočavanje s prošlošću s ciljem vraćanja spomen-parka Dotrščina u kolektivnu memoriju Knjiga monografskog karaktera u prvi je plan stavila aktivnosti Virtualnog muzeja Dotrščina — jednoga od važnijih i dugovječnijih memorijskih projekata u Hrvatskoj — u sklopu kojih je bila ostvarena značajna suvremena angažirana umjetnička produkcija i razvijen inovativni te u Hrvatskoj jedinstveni obrazovni program Umjetničke radove u čast žrtava fašizma na Dotrščini u produkciji Virtualnog muzeja Dotrščina ostvario je niz umjetnika i umjetnica Saša Šimpraga Davor Sanvincenti Slaven Tolj Daniel Kovač Zoran Pavelić Gildo Bavčević Sandra Sterle Tonka Maleković Driton Selmani Diana Sokolić Vlado Martek Patricia Pisani i Tomo Savić-Gecan
O knjizi su govorili Tvrtko Jakovina Christel Trouvé Dea Marić Vesna Teršelič Darko Šimičić i Saša Šimpraga Knjiga je sadržavala tekstualne priloge autora među kojima su Helen Adkins Ljubica Anđelković Džambić Irena Bekić Lidija Butković Mićin Magdalena Došen Marko Golub Sinan Gudžević Radmila Iva Janković Aleksandar Hut Kono Silva Kalčić Bojan Dmitrović Krištofić Ivana Mance Dea Marić Suzana Marjanić Igor Marković Nataša Mataušić Lujo Parežanin Jelena Pašić Davorka Perić Ivana Perić Rosana Ratkovčić Ivana Sajko Darko Šimičić Saša Šimpraga Nevena Škrbić Alempijević i Krešimir Zovak Vizualni dio oblikovan je fotografijama koje su snimili Ivan Buvinić Jovica Drobnjak Inia Herenčić Sanjin Kaštelan Mario Krištofić Jadranko Marjanović Bojan Mrđenović Ana Ogrizović Ana Opalić Zoran Pavelić Iva Prolić Jasenko Rasol Saša Šimpraga i Katarina Zlatec dok je za dizajn bila zaslužna Petra Milički.
Knjiga je bila objavljena u nakladi od dvjesto primjeraka a na samoj promociji bilo je udomljeno pedeset besplatnih primjeraka Nakladnici su bili Hrvatska udruga nastavnika povijesti i Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Zagreba Knjiga je djelomično bila ostvarena uz potporu Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba i Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba.
Inicijativa za Hrvatsku slobode i Kulturno informativni centar KIC Zagreb pozivaju vas na tribinu pod nazivom Kako se nositi s govorom i činom mržnje na kojoj će se raspravljati o načinima reagiranja na sve češće napade i iskrivljavanje činjenica u javnoj sferi koji pogađaju umjetnice novinare i sve neistomišljenike.
Na tribini govore znanstvenica sa Sveučilišta u Rijeci Valentina Otmačić odvjetnica Vesna Alaburić glavna urednica Novosti Andrea Radak i multimedijalna umjetnica iz udruge Domino Arijana Lekić Fridrih a razgovor moderira Sanja Sarnavka ispred Inicijative za Hrvatsku slobode.
Fotografije prikazuju atmosferu i izvođače s 2. večeri ovogodišnjeg, 45. festivala Večeri na Griču, održane u atriju Galerije Klovićevi dvori u Zagrebu.
Na koncertu su nastupili ugledni članovi Gudačkog kvinteta Berlinske filharmonije kojeg čine Luiz Felipe Coelho kao prva violina, Romano Tommasini na drugoj violini, Wolfgang Talirz na violi, Tatjana Vassiljeva na violončelu te Gunars Upatnieks na kontrabasu
Kao posebna gošća ansamblu se na pozornici pridružila mlada kineska violončelistica Ziyang Zhao, inače najmlađa pobjednica Međunarodnog violončelističkog natjecanja Antonio Janigro u Zagrebu.
Zajedno su pred zagrebačkom publikom izveli bogat repertoar koji je obuhvatio djela Schuberta, Mozarta, Paganinija, Bottesinija, Čajkovskog i Sarasatea.
Polugodišnjak KIC-a za 2026. godinu donosi pregled programa i projekata ostvarenih tijekom prvih šest mjeseci 2026. godine. Publikacija obuhvaća diskurzivne, filmske, glazbene, izdavačke i galerijske programe te razvoj javnog digitalnog arhiva KIC-a.
Posljednjih par godina svjedočimo pokušajima normaliziranja svakodnevnog korištenja AI tehnologija u našim životima: od generiranja poslovnih emailova i shopping lista do cijelih web stranica i vizualnih identiteta. Korištenje AI-a predstavlja se kao ultimativno i neizbježno rješenje za svaki first world problem.
Rizike koje te tehnologije donose sa sobom dugoročan utjecaj na kognitivne sposobnosti, krizu nezaposlenosti, izrabljivanje nevidljive radne snage, potrošnju energije, vode i struje potrebnih za rad podatkovnih centara te narušavanje kvalitete života stanovnika koji žive pored njih njihovi zagovaratelji objašnjavaju time kako cilj opravdava sredstva i žrtve.
Dapače, bespogovorna podrška i vjera u spasiteljsku kvalitetu AI tehnologije jedino su što nam preostaje u ovom stanju polikrize, jer je jedino AGI, iliti umjetna opća inteligencija budućnosti, sposobna razriješiti sve probleme u koje se čovječanstvo uvalilo.
Razbacujući se izjavama o izvrsnosti umjetne inteligencije u intervjuima i blog postovima, tehnomanijaci oslikavaju mutnu utopiju u kojoj će tehnološki napredak dovesti do značajnih poboljšanja u uvjetima naših života. Detalji tih spasiteljskih predviđanja uvijek ostaju nejasni, a metode tajne: najbolje bi ih bilo usporediti s predizbornim obećanjima naših političara.
Utopijske vizije AI budućnosti ne nazivaju se bajkama radi jednog zgodnog marketinškog trika, već zbog zbira okamenjenih ideja o korisnosti tehnološkog napretka, kultu tehnološkog genija i ideje o neizbježnosti AI-a. Svi oni stvaraju narativ koji pomaže zasjeniti sve očite mane i manjkavosti umjetne inteligencije.
U ovoj Seansi Knjiške moljčice Ema Marača i Izabela Šegedin raspravljat će upravo o tim narativima kojima nam AI i tehnološki overlordi pokušavaju zamazati oči, s fokusom na Sama Altmana, direktora OpenAI-a, developera ChatGPT chatbota, i njegovog spiritualnog neprijatelja, Elona Muska, čija je tvrtka xAI razvila chatbot Grok.
Analizirat ćemo narative o neizbježnosti AI-a, koketirati s ludizmom i zapitati se: je li tehnološki napredak uvijek pozitivna stvar? Što je uopće tehnološki napredak? Je li zaista moguće neprekidno rasti? I konačno, je li utrka za stvaranje AGI-a samo jedan veliki ego trip?
Na tribini „Komunikacija: pričanje, slušanje i ono između” psihologinja i psihoterapeutkinja Marija Roth Jelisavčić te psihologinja Ana Munivrana razgovaraju o komunikaciji, riječima i šutnji, odnosima i granicama, bliskosti i udaljavanju, sukobima i nesporazumima. Govore o teškoćama u izražavanju vlastitih misli, slušanju s ciljem odgovaranja te situacijama u kojima se sudionici razgovora međusobno ne razumiju. Razgovor se bavi i pitanjem što čini dobru komunikaciju te mogućnostima ponovnog uspostavljanja razumijevanja nakon nesporazuma i sukoba.
U Kulturno informativnom centru otvorit će se izložba Ivane Papić pod nazivom „U potrazi za Ljudorahom“. Biće iz naslova izložba imaginarni je organizam koji je evoluirao u spekulativnoj budućnosti.
Kustosica izložbe Dora Derado Giljanović pobliže objašnjava koncept:
„U multimedijalnoj instalaciji „U potrazi za Ljudorahom“ figura Ljudorahe predstavlja bitno više od fiktivnog lika. Ona je hibrid žene i divljeg oraha, samodostatna vrsta bez muškog primjerka, koja Zemlju obilazi sama i sadi sjemenke koje usput sakuplja, čime nastoji pomoći okolišu u njegovu zacjeljivanju.
Ivana Papić istražuje invazivnu vrstu u narodu zvanu divlji orah, odnosno pajasen (lat. Ailanthus altissima), niz godina. Premda je pajasen uvezen iz Azije u Europu u 18. stoljeću kao ukrasna vrsta, ljudi nisu mogli predvidjeti njegovo širenje. Što nas dovodi do nove situacije, odnosno „novog ljudskog problema“ koji zahtijeva prilagodbu. Umjetnica ove okolnosti potencira i stvara vlastitu spekulativnu fikciju čija je radnja smještena u neodređenom vremenu u budućnosti „nakon takozvanog Velikog geo-tektonskog događaja, događaja koji je promijenio život na Zemlji“.
Trenutak je to u kojem se ljudska vrsta dovela u nezavidni položaj, sve zahvaljujući vlastitim djelima i nedjelima.
„U potrazi za Ljudorahom“ sačinjava pet videoradova projiciranih na teksturirane površine kao što su spužva za zvučnu izolaciju, valovite ploče od recikliranih termoplastičnih materijala i lim (možebitni arheološki ostaci ljudske civilizacije od prije ovog apokaliptičnog događaja).“
Ivana Papić (Split, 1987.) multimedijalna je umjetnica i edukatorica. Koristeći tekst, video, zvuk i objekte u svojoj umjetničko-istraživačkoj praksi, ona gradi slojevite poetske radove koji se dotiču pojmova migracija, identiteta i pripadnosti iz perspektive odnosa čovjeka i biljnih svjetova.
Izlagala je na samostalnim i grupnim izložbama u Hrvatskoj, Srbiji, Njemačkoj i Peruu, među kojima se ističu samostalne izložbe u Galeriji MKC i Salonu Galić u Splitu, Pogon dvorani u Zagrebu te Podroom galeriji u Beogradu.
U okviru umjetničke prakse surađuje sa sveučilištima, nevladinim organizacijama i lokalnim zajednicama kroz seminare te radionice umjetničkog i spekulativnog dizajna.
Magistrirala je restauraciju (Umjetnička akademija u Splitu, 2011.) i Art in Context (UdK, Universität der Künste Berlin, 2022.). Na UdK-u je članica kolektiva Klasse Klima, gdje je predavala na pilot-projektu Studium Planetare te radila kao gostujuća predavačica na MA Art in Context i Studium Generale.
