Kulturno informativni centar

17. prosinca 2025.

Deplijan donosi sažeti pregled izložbe KIC 60, s osnovnim informacijama o konceptu, prostornim cjelinama i izboru arhivske građe. Nastao je kao vodič kroz povijest Kulturno-informativnog centra i uvod u digitalnu arhivu koja po prvi put objedinjeno predstavlja 60 godina djelovanja KIC-a.
Izložbu potpisuje kustosica Jelena Pašić.

17. prosinca 2025. 

KIC60

Bogat program uz jazz i otvorenje izložbe koja pruža uvid u kulturni tempo zagrebačkog KIC-a. Šest desetljeća stvaralaštva, susreta i vizionarskih programa Kulturno informativnog centra Kulturno informativni centar (KIC) obilježava svoju 60. obljetnicu atraktivnim programom koji će u srijedu, 17. prosinca ispuniti Galeriju Forum i druge KIC-ove prostore. Otvara se velika slavljenička izložba, lansira se novi digitalni arhiv dostupan na arhiv.kic.hr, a večer otvorenja dodatno će zaokružiti poseban jazz program inspiriran Modern Jazz Quartetom – svojevrsna glazbena posveta bogatoj KIC-ovoj povijesti i njegovoj ljubavi prema jazzu. Izložba ostaje otvorena do kraja siječnja, dok novi online arhiv donosi digitaliziranu građu iz svih šest desetljeća djelovanja KIC-a. 

Izložbeni postav: fokus na razdoblje 1965.–1985. Središnji dio programa čini živopisni izložbeni postav u Galeriji Forum koji prati prva dva desetljeća Centra i njegovu specifičnu ulogu u lokalnom kontekstu, u vrijeme socijalističkog modernizma, obilježeno intenzivnim društvenim razvojem i specifičnim jugoslavenskim političkim kontekstom. Instalaciju – koja uključuje multimedijalni sadržaj i svojom formom sugerira mozaičnu strukturu online arhiva – oblikovale su dizajnerica Petra Milički i arhitektica Iva Maria Jurić, dok koncepciju potpisuje Jelena Pašić. Dinamično prezentiran arhivski materijal otkriva ključne pojmove, prakse i osobe koje su obilježile rani razvoj ustanove, pružajući uvid u kulturni tempo i intelektualnu atmosferu Zagreba u tom razdoblju. Uz središnju izložbu publika će imati priliku poslušati i radijsku instalaciju sastavljenu od davnih glasova, misli i stihova velike šestorice hrvatskih umjetnika – Ede Murtića, Đure Sedera, Zlatka Price, Koste Angelija Radovanija, Ferdinanda Kulmera i Ivana Kožarića. U Galeriji na katu KIC-a projicirat će se audiovizualni tragovi i svjedočanstava osoba čije stvaranje dodiruje programe KIC-a i Galerije Forum u raznim razdobljima. Radijski i televizijski sadržaj potekao iz bogate baštine Radija i Televizije Zagreb (današnjeg HRT-a, ujedno i partnera ovog projekta) posebno za ovu priliku oblikovali su montažerka Klara Šovagović i oblikovatelj zvuka Luka Gamulin. Dostupan i otvoren online arhiv Novi online arhiv omogućuje javnosti pregled građe koja uključuje plakate, fotografije, tiskane publikacije, filmske zapise i tonske snimke, nudeći jedinstven uvid u šezdeset godina KIC-ovog rada. Platforma donosi bogat materijal koji je sada jednostavno dostupan, pregledan i otvoren svima. Povijest KIC-a: šest desetljeća kulture, dijaloga i kritičke misli KIC je osnovan 1965. kao Centar za kulturu i informacije, s vizijom da se putem inovativnih formi progovara o suvremenim društveno-političkim zbivanjima, kulturnoj politici i najvažnijim društvenim temama. Kako je istaknula tadašnja direktorica Vera Sarić 1970. godine, cilj je bio otvaranje prostora za originalne i progresivne pristupe kulturnim sadržajima. Od samih početaka KIC je razvijao širok spektar programa – od informativno-političkih i književnih, preko likovnih i glazbenih, do filmskih i opće-kulturnih sadržaja. Godine 1969. u sklopu ustanove osnovana je Galerija Forum, kojom je upravljao tim renomiranih umjetnika predvođen Edom Murtićem, a kasnije proširenom Studijem GF posvećenim mladim, još neafirmiranim autorima. Zagrebačkoj kulturnoj sceni pridonio je niz djelatnika KIC-a poput voditelja Galerije Forum Vladimira Bužančića, redatelja i voditelja filmskih programa Rudolfa Sremca te Mire Križića, jednog od najvećih poznavatelja jazza na domaćem tlu. KIC je bio i mjesto susreta s međunarodnom kulturom i umjetnošću, a već u prvim godinama djelovanja ugostio je i niz prominentnih imena poput talijanskog redatelja Piera Paola Pasolinija, novinarke i književnice Oriane Fallaci, književnog velikana Güntera Grassa te pijanista i skladatelja Johna Lewisa, čiji je Modern Jazz Quartet vješto i uz impresivnu tehničku preciznost spajao različite glazbene utjecaje – što se simbolično odražava i u programu obilježavanja godišnjice. Program otvorenja: 19 sati 1) Svečano otvaranje izložbe - Galerija Forum, Teslina 16 2) Projekcije povijesti KIC-a - Galerija na katu, Preradovićeva 5 20 sati 1) Pokretanje otvorenog arhiva KIC-a - KIC – polukat, Preradovićeva 5 2) Šimun Matišić i Modern Jazz Quartet Tribute Band Gost: Davor Križić - KIC – polukat, Preradovićeva 5

Večernji list

Podlistak: Kultura

13. siječnja 2026.

Intervju s ravnateljem Kulturno informativnog centra, Hrvojem Hribarom povodom šezdesete godišnjice KIC-a i izložbe KIC60.

U Galeriji na katu Kulturno informativnog centra otvorena je grupna izložba Šetnjica, koju su kustoski oblikovali Buga Kranželić i Gregor Sirotić Marušić. Na izložbi sudjeluju David Bakarić Mihaljević i Ana Stražičić, Hana Belobrk, Glorija Lizde, Luisa Pascu i Teo Kiš te Kora Rogina.

Izložba okuplja radove mlađe generacije umjetnika u različitim medijima, povezane temom osobnog identiteta i njegovih fluidnih, otvorenih oblika. Izložba je otvorena do 8. ožujka.

Fotografije postava izložbe Marka Jakšea u Galeriji Forum, Teslina 16. Izložba je otvorena 6. ožujka 2026. u 19 sati, a kustos izložbe je Peter Tomaž Dobrila. Izložba se može pogledati do 28. ožujka 2026.

Video otvorenja izložbe održanog 5. veljače 2026. u Galeriji Forum, Kulturno informativni centar, Zagreb.Petra Grozaj na izložbi predstavlja slike koje proizlaze iz njezine karakteristične poetike i reflektiraju suvremenu stvarnost posredovanu medijima. Kako u katalogu piše autor predgovora i voditelj Galerije Forum Feđa Gavrilović, u novim radovima fragmenti motiva osamostaljuju se u zasebnim kompozicijama, čime umjetnica istražuje mogućnosti i granice jezika slikarstva.

Petra Grozaj (Zagreb, 1974.) diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, a njezini se radovi nalaze u javnim i privatnim zbirkama.Izložba je bila otvorena do 28. veljače 2026..

U Galeriji Forum Kulturno informativnog centra otvorena je izložba jednog od najznačajnijih živućih slovenskih slikara, Marka Jakšea. Kustos izložbe je Peter Tomaž Dobrila, koji ističe kako Jakše pripada među najistaknutije suvremene slikare čiji rad zbog svoje originalnosti izmiče uobičajenim stilskim klasifikacijama. Njegove slike karakteriziraju snažna dinamika boja i kompozicije, bogatstvo motiva te slobodan odnos prema materijalima i podlogama, pri čemu najčešće koristi ulje na platnu, ali često eksperimentira i s različitim površinama.

Marko Jakše rođen je 1959. u Ljubljani, gdje je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima i nagrade Prešernova fonda 2015. godine. Od 1993. živi u Mohorju, a redovito izlaže u Sloveniji i međunarodno. Godine 2022. predstavljao je Republiku Sloveniju na Venecijanskom bijenalu.

Izložba je otvorena za posjetitelje do 28. ožujka. 2026.

Fotografije s otvorenja izložbe Marka Jakšea, održanog u petak 6. ožujka 2026. u 19 sati u Galeriji Forum, Teslina 16. Kustos izložbe je Peter Tomaž Dobrila. Izložba ostaje otvorena do 28. ožujka 2026.

Katalog izložbe Marka Jakšea, Galerija Forum, Zagreb, 2026.
Kustos: Peter Tomaž Dobrila.
Izložba održana od 6. do 28. ožujka 2026.

6.ožujka-28.ožujka 2026.

Plakat izložbe Marka Jakšea u Galeriji Forum.

14. travnja 2026.

NACIONAL

Tekst daje osvrt na izložbu ZEMLJA ZABRANE, kustosice Davorke Perić kao što i pokazuje nekoliko fotografija postava unutar Galerije Forum te Galerije na katu.

17. travnja 2026.

EXPRESS

Članak govori o tome kako su umjetnost i sloboda izražavanja često bili ograničavani zbog političkih pritisaka. Ideja “umjetnosti za narod” i otvoreno iznošenje istine smatrani su prijetnjom vlasti, pa su umjetnici i intelektualci bili izloženi cenzuri, kontroli tiska i čak zatvaranjima.

Izložba o kojoj je riječ prikazuje upravo ta razdoblja zabrana i represije, povezujući ih s važnim povijesnim događajima, poput političkog nasilja i smrti Stjepan Radić. Glavna poruka je da su zabrane i šutnja često bile nametnute, ali i da su ljudi ponekad sami sebe ograničavali iz straha.

10. travnja 2026.

JUTARNJI LIST

Tekst „Umjetnost pod ključem” naglašava kako izložba „Zemlja zabrane” Davorke Perić povezuje zabrane umjetnosti od vremena Šestosiječanjske diktature do danas, pokazujući da se oblici pritiska mijenjaju, ali ne nestaju. Ističe se da su umjetnici nekad bili zabranjivani zbog prikazivanja siromaštva i društvene stvarnosti, dok se danas suočavaju s političkim, društvenim i financijskim pritiscima te cenzurom. Članak posebno naglašava kontinuitet represije nad umjetnošću i poruku izložbe da sloboda izražavanja i dalje ima jasne granice koje društvo nameće.

travanj 2026.

DNEVNIK

Tekst „Plastični Jezus” povezuje aktualne političke pritiske (poput rasprava oko Venecijanskog bijenala) s povijesnim i suvremenim oblicima cenzure u umjetnosti. Kroz primjer filma Plastični Isus i izložbe „Zemlja zabrane” pokazuje se kako su umjetnici kroz različita razdoblja kažnjavani zbog ideološke nepodobnosti. Naglasak je na tome da cenzura danas često djeluje suptilnije – kroz financijske pritiske i samocenzuru – ali i dalje snažno oblikuje umjetničku slobodu.

06. svibnja 2026., Galerija Forum

Izložba „Glasovi koje nasljeđujemo” umjetnica Katarina Alamat Kusijanović i Yvonne Andreini istražuje poveznice mediteranskih otoka Koločepa i Ventotenea kroz usmenu tradiciju, identitet i osobna iskustva života na Mediteranu. Kroz objekte i apstraktna platna radovi propituju odnos osobnog, kulturnog i povijesnog identiteta.

Autor: Vladimir Maleković

Izložba Maura Manfredija u Studiju Galerije Forum.

Autor: Andro Filipić

Izložb Goranke Vrus-Murtić u Splitu.

Autor: Tonko Maroević

Naziv rubrike: Crtači na duge staze

Osvrt na izložbe Zdenke Pexidr- Srića, Ivana Lovrenčića, Borisa Bućana.

Vjesnik

Autor: Vesna Kusin

Naziv rubrike: Tkano biserje Mimarine zbirke

Novinski članak o Miri Ovčaćik-Kovačević i Antu Grgiću i njihovom poslu, to jest restauratosvom tapiserija.