Grupna izložba autora odabranih u Veliko natjecanje kratkometražnog filma predstavlja umjetnike sa širokim dijapazonom radova, od slika, skica, crteža, grafika, kolaža, preko dijelova scenografije, modela, studija, knjiga snimanja, sve do instalacija i multimedije.
Predstavljeni su radovi sljedećih umjetnika: Alex Boya, Ana Horvat, Anna Mantzaris, Carlo Galbiati, Carmen Córdoba, María Herreros, Chloë Danguy, Frank Ternier, Georges Schwizgebel, Jocelyn Charles, Leo Černic, Luciano Lepinay, Luma Flôres, Mária Kralovič, Markus Tangre, Michelle Gruppetta, Natalia Mirzoyan, Sandra Desmazières, Sylwia Szkiłądź, Vladislav Ivanov, Xie Li.
FILMBOOK by KIC su filmske večeri posvećene filmovima koji su nastali prema književnim djelima. Program nudi profesionalne uvide u filmska i književna djela kroz tri područja djelovanja; filmsko, književno i psihološko-psihijatrijsko.
Na ovom FILMBOOK susretu ponuđen je uvid u film Pijev život.
Pi Patel odrasta u obiteljskom zoološkom vrtu u Indiji gdje su mu roditelji usadili znanje o životinjama i religijsku radoznalost — Pi prakticira hinduizam, kršćanstvo i islam u potrazi za smislom. Obitelj je prisiljena preseliti svoj zoološki vrt preko oceana, no doživjet će brodolom. Nakon brodoloma Pi jedini preživljava na splavi s bengalskim tigrom Richardom Parkerom; preživljavanje postaje borba za hranu, vodu i kontrolu tigra, ali i psihičko suočavanje s usamljenošću. Pijeva sjećanja na dom i obitelj isprepliću se s njegovom borbom, nadom i vjerom u preživljavanje u ekstremnim uvjetima. Film završava dvostrukom verzijom događaja — fantastičnom i surovo realnom — postavljajući pitanje o narativnoj istini i ulozi priče u suočavanju s traumom.
Što je trauma? Je li ona posljedica samo velikih i dramatičnih događaja ili može nastati i kroz iskustva koja na prvi pogled ne prepoznajemo kao traumatska? Zašto neki ljudi, i dugo nakon što je opasnost prošla, i dalje žive kao da moraju biti na oprezu? I kako se događa da nosimo terete koji možda nisu započeli s nama?
Na ovoj tribini govori se o traumi iz perspektive suvremenih spoznaja neuroznanosti, psihologije i psihoterapije. Pokušava se razumjeti što se događa u živčanom sustavu kada smo izloženi iskustvima koja nadilaze naše kapacitete za nošenje sa stresom te kako trauma oblikuje način na koji osjećamo, mislimo, reagiramo i ulazimo u odnose s drugima. Trauma nije nužno samo sjećanje na neki događaj. Često se očituje kroz tijelo, obrasce ponašanja i odnose koje gradimo,kroz stalnu napetost, teškoće s opuštanjem, osjećaj preplavljenosti, potrebu za kontrolom ili osjećaj da smo stalno „na oprezu“, iako stvarna opasnost više ne postoji.
Posebna pozornost posvećuje se transgeneracijskoj traumi i načinima na koje se posljedice neproživljenih gubitaka, strahova, ratova, emocionalne uskraćenosti i drugih teških iskustava mogu prenositi kroz generacije. Govori se o tome kako nasljeđujemo ne samo obiteljske priče, nego i obrasce suočavanja sa stresom, odnose i osjećaj sigurnosti u svijetu.
U razgovoru sudjeluju Marija Roth Jelisavčić, psihologinja i psihoterapeutkinja i Irena Bezić, psihologinja i psihoterapeutkinja.
Drugo izdanje festivala “Protiv zaborava”, posvećenog kulturi sjećanja, ljudskim pravima i društvenoj odgovornosti.
Festival okuplja istraživače, umjetnike, novinare, aktiviste i predstavnike civilnog društva s ciljem otvaranja prostora za dijalog o nasljeđu devedesetih godina, izazovima suočavanja s prošlošću i važnosti očuvanja sjećanja u suvremenom društvu.
Program je obilježen spomen šetnjom ‘’Zagreb i 90-e“, koja će sudionicima približiti mjesta, događaje i društvene procese koji su obilježili glavni grad tijekom ratnog i poratnog razdoblja. Tijekom šetnje pričalo se o lokacijama povezanima uz raketiranje Zagreba, mjesta zatočenja poput Paviljona 22 na Zagrebačkog Velesajmu, Gajeve ulice 30a, Kerestinca, ubojstva Aleksandre, Marije i Mihajla Zec, te Zida boli na Mirogoju. Također, tijekom šetnje, sudionici su obišli autentične lokacije važne za rad Antiratne kampanje Hrvatske.
Središnji dio festivala održan je u Kulturno-informativnom centru (KIC) u Zagrebu. Ovogodišnji program donio je niz javnih rasprava koje se bave nekima od najvažnijih pitanja vezanih uz odnos društva prema prošlosti. Razgovaralo se o rehabilitaciji ratnih zločinaca i posljedicama povijesnog revizionizma, položaju i pravima civilnih žrtava rata, kao i o mjestima traume i antiratnog otpora danas.
Posebna je pažnja posvećena ulozi umjetnosti, filma, književnosti i kulturne kritike u oblikovanju kulture sjećanja te promišljanju načina na koje umjetničke prakse mogu doprinijeti razumijevanju prošlosti i izgradnji demokratskijeg društva.
Festival je također otvorio prostor za razgovor o nasljeđu građanskog aktivizma i nezavisne kulture devedesetih godina kroz predstavljanje ARK platforme i raspravu o važnosti arhiviranja, dokumentiranja i očuvanja društvenih inicijativa koje su obilježile razdoblje rata i tranzicije. U razgovoru su sudjelovali Aleksandar Maršavelski, Hrvoje Klasić, Slađana Čanković, Branka Vierda (moderatorica)
Drugo izdanje festivala “Protiv zaborava”, posvećenog kulturi sjećanja, ljudskim pravima i društvenoj odgovornosti.
Festival okuplja istraživače, umjetnike, novinare, aktiviste i predstavnike civilnog društva s ciljem otvaranja prostora za dijalog o nasljeđu devedesetih godina, izazovima suočavanja s prošlošću i važnosti očuvanja sjećanja u suvremenom društvu.
Program je obilježen spomen šetnjom ‘’Zagreb i 90-e“, koja će sudionicima približiti mjesta, događaje i društvene procese koji su obilježili glavni grad tijekom ratnog i poratnog razdoblja. Tijekom šetnje pričalo se o lokacijama povezanima uz raketiranje Zagreba, mjesta zatočenja poput Paviljona 22 na Zagrebačkog Velesajmu, Gajeve ulice 30a, Kerestinca, ubojstva Aleksandre, Marije i Mihajla Zec, te Zida boli na Mirogoju. Također, tijekom šetnje, sudionici su obišli autentične lokacije važne za rad Antiratne kampanje Hrvatske.
Središnji dio festivala održan je u Kulturno-informativnom centru (KIC) u Zagrebu. Festival je otvorio prostor za razgovor o nasljeđu građanskog aktivizma i nezavisne kulture devedesetih godina kroz predstavljanje ARK platforme i raspravu o važnosti arhiviranja, dokumentiranja i očuvanja društvenih inicijativa koje su obilježile razdoblje rata i tranzicije. U razgovoru sudjeluju Sanja Burlović, Matija Mrakovčić, Hana Marta Jurčević Bulić, Nikola Mokrović (moderatorica)
Izložba se bavi čovjekom, odnosno ljudskim tijelom kao osnovnom mjerom unutar koje spoznajemo svijet i svemir. Proporcije unutar kojih je čovjek evoluirao mogu se primijetiti na nizu spomenika, od drevnih piramida, grčkih hramova, rimskih gradova, pa do suvremene umjetnosti. Još jedan način aktiviranja ljudskog tijela u urbanoj strukturi, odnosno u zajednici je umjetnost performansa. Pozivajući se na tradiciju te vrste umjetnosti u Hrvatskoj Grimani će od Galerije Forum napraviti polje u koje poziva gledatelje da se uključe u performativni čin, kojim dovršavaju izložbeni projekt i prostornu instalaciju. Izložba će, kako piše kustos i voditelj Galerije Forum, Feđa Gavrilović, spojiti osobno i zajedničko, povijesno i izvanvremensko: „Polje ljudskih susreta, spajanja i povezanosti, stvoreno u ljudskoj mjeri kao produžetak pojedinačnog organizma, ali i kao jedan megaorganizam, je grad. A forum, sjecište carda i decumanusa u starorimskoj urbanistici, srce je grada. Mjesto slučajnih susreta, izmjene ideja, polemika, ali i političkih prevrata, progona, nasilja. Galerija Forum baštini to ime (i sve njegove konotacije). Za izložbu u Galeriji Forum, Grimani je odlučio ponovno aktivirati prostor – čovjekom, zatim stupom, njegovim arhitektonsko-materijalnim i zlatom, njegovim metafizičkim analogonom."
Petar Grimani rođen je 1971. godine u Splitu. Nakon Umjetničke škole u Splitu, studirao je na Accademia di belle arti u Firenci i diplomirao na Akademiji umjetnosti u Splitu. Magistrirao je na UMAS-u u Splitu, na odsjeku za filmsku umjetnost, modul narativni film. U svojem umjetničkom radu istražuje međuodnos prostora, vremena i identiteta, oslanjajući se na različite medije, uključujući fotografiju, video i instalaciju. Njegova praksa proizlazi iz potrebe za analizom svakodnevnih situacija, osobnih i kolektivnih sjećanja, te načina na koje se oni reflektiraju u vizualnim oblicima.
Četvrt milenija parlamentarne demokracije: Laž, revolucija i kriza institucija.
Povodom 250. obljetnice Dana neovisnosti Sjedinjenih Američkih Država, Ideje.hr i KIC organiziraju razgovor o sudbini suvremene demokracije. Uvodno izlaganje pod naslovom Četvrt milenija parlamentarne demokracije: Laž, revolucija i kriza institucija, održao je Žarko Puhovski, a u razgovoru koji je moderirala Rajka Rusan, sudjeluju još Darko Polšek, Goran Selanec i Tin Radovani.
U Galeriji Forum održana je promocija kataloga i ponovno je predstavljena prostorna instalacija Petra Grimanija Forum i grad.
Katalog je predstavio jedinstveni postav u Galeriji Forum, kao i nekoliko urbanih intervencija Petra Grimanija nastalih povodom izložbe Forum i grad, koja je bila otvorena do 25. srpnja.
Na promociji je govorio književni kritičar Zdravko Zima.
Promocija knjige "Dotrščina" održala se u utorak 7 srpnja 2026 godine u 19 sati u dvorani KIC-a.
Spomen-park Dotrščina bio je i ostao najvažniji zagrebački memorijalni prostor mjesto najvećeg masovnog zločina u povijesti glavnoga grada najvažnija lokacija Holokausta u Zagrebu i jedno od najmasovnijih stratišta Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj Spomen-područje je u tom trenutku imalo status trajno zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske a nalazilo se u okviru najvećeg zagrebačkog gradskog parka Tijekom okupacije u Drugom svjetskom ratu šuma Dotrščina na tadašnjem rubu Zagreba postala je mjesto masovnih ustaških egzekucija ponajviše građana Zagreba i okolice Od 1960-ih godina to se područje uređivalo kao memorijalni krajolik S promjenom političkog sustava 1990-ih odnos prema Dotrščini postao je primjerom radikalnog državnog revizionizma i manipulacije žrtvama a samo mjesto sjećanja tada se marginaliziralo.
Virtualni muzej Dotrščina bio je pokrenut 2012 godine kao autorski projekt Saše Šimprage u okviru programa kulture sjećanja Documente - Centra za suočavanje s prošlošću s ciljem vraćanja spomen-parka Dotrščina u kolektivnu memoriju Knjiga monografskog karaktera u prvi je plan stavila aktivnosti Virtualnog muzeja Dotrščina — jednoga od važnijih i dugovječnijih memorijskih projekata u Hrvatskoj — u sklopu kojih je bila ostvarena značajna suvremena angažirana umjetnička produkcija i razvijen inovativni te u Hrvatskoj jedinstveni obrazovni program Umjetničke radove u čast žrtava fašizma na Dotrščini u produkciji Virtualnog muzeja Dotrščina ostvario je niz umjetnika i umjetnica Saša Šimpraga Davor Sanvincenti Slaven Tolj Daniel Kovač Zoran Pavelić Gildo Bavčević Sandra Sterle Tonka Maleković Driton Selmani Diana Sokolić Vlado Martek Patricia Pisani i Tomo Savić-Gecan
O knjizi su govorili Tvrtko Jakovina Christel Trouvé Dea Marić Vesna Teršelič Darko Šimičić i Saša Šimpraga Knjiga je sadržavala tekstualne priloge autora među kojima su Helen Adkins Ljubica Anđelković Džambić Irena Bekić Lidija Butković Mićin Magdalena Došen Marko Golub Sinan Gudžević Radmila Iva Janković Aleksandar Hut Kono Silva Kalčić Bojan Dmitrović Krištofić Ivana Mance Dea Marić Suzana Marjanić Igor Marković Nataša Mataušić Lujo Parežanin Jelena Pašić Davorka Perić Ivana Perić Rosana Ratkovčić Ivana Sajko Darko Šimičić Saša Šimpraga Nevena Škrbić Alempijević i Krešimir Zovak Vizualni dio oblikovan je fotografijama koje su snimili Ivan Buvinić Jovica Drobnjak Inia Herenčić Sanjin Kaštelan Mario Krištofić Jadranko Marjanović Bojan Mrđenović Ana Ogrizović Ana Opalić Zoran Pavelić Iva Prolić Jasenko Rasol Saša Šimpraga i Katarina Zlatec dok je za dizajn bila zaslužna Petra Milički.
Knjiga je bila objavljena u nakladi od dvjesto primjeraka a na samoj promociji bilo je udomljeno pedeset besplatnih primjeraka Nakladnici su bili Hrvatska udruga nastavnika povijesti i Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Zagreba Knjiga je djelomično bila ostvarena uz potporu Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba i Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba.
Inicijativa za Hrvatsku slobode i Kulturno informativni centar KIC Zagreb pozivaju vas na tribinu pod nazivom Kako se nositi s govorom i činom mržnje na kojoj će se raspravljati o načinima reagiranja na sve češće napade i iskrivljavanje činjenica u javnoj sferi koji pogađaju umjetnice novinare i sve neistomišljenike.
Na tribini govore znanstvenica sa Sveučilišta u Rijeci Valentina Otmačić odvjetnica Vesna Alaburić glavna urednica Novosti Andrea Radak i multimedijalna umjetnica iz udruge Domino Arijana Lekić Fridrih a razgovor moderira Sanja Sarnavka ispred Inicijative za Hrvatsku slobode.
Tijelo, prostor i grad: Plesno-glumački performans u Galeriji Forum
U Galeriji Forum, 13. srpnja održan je dinamičan plesno-glumački performans koji je funkcionirao kao sastavni dio izložbe "Forum i grad" umjetnika Petra Grimanija. Kroz istraživanje tjelesnosti i prostornih odnosa, izvođači su unijeli privremeni nemir među galerijske zidove, pretvarajući pasivni izložbeni prostor u aktivnog sugovornika i stvarajući živu sinesteziju pokreta i urbaniteta.
Ovaj događaj bio je poseban i po tome što su se u zajedničkoj izvedbenoj formaciji po prvi put okupili umjetnici Silvija Dogan, Nikolina Komljenović, Klara Fiolić, Tomislav Babić, Mario Kovač i Petar Grimani. Svaki od njih donio je svoj specifičan autorski pečat — od fluidnosti i discipline suvremenog plesa, preko dramaturške napetosti i glumačke ekspresije, pa sve do zvučnih i konceptualnih eksperimenata — stvorivši zajedničku improvizaciju koja je savršeno disala s konceptom same izložbe.
