Video tribine održane 16. veljače 2026. u Kulturno informativnom centru u Zagrebu. Tribina je bila posvećena mirovinskom sustavu u Hrvatskoj, a kroz izlaganje je objašnjeno funkcioniranje prvog, drugog i trećeg mirovinskog stupa te njihova uloga u osiguravanju stabilnije mirovine, uz naglasak na praktične informacije za građane.
Tribinu je vodila Anja Tkalčević, viša analitičarka u Direkciji za praćenje zaštite potrošača i edukaciju u Hanfi te predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa.
Video razgovora u kojem Sanja Baković (književnica i kritičarka) i Nataša Govedić (književnica i kritičarka) govore o Natašinom romanu Div (Fraktura, 2025).
U razgovoru se otvaraju pitanja forme i značenja ovog hibridnog djela koje spaja prozu, poeziju, filozofiju i nadrealno, istražujući teme gubitka, potrage za smislom i ljubavi u svijetu istodobne ljepote i propadanja.
Video otvorenja izložbe održanog 5. veljače 2026. u Galeriji Forum, Kulturno informativni centar, Zagreb.Petra Grozaj na izložbi predstavlja slike koje proizlaze iz njezine karakteristične poetike i reflektiraju suvremenu stvarnost posredovanu medijima. Kako u katalogu piše autor predgovora i voditelj Galerije Forum Feđa Gavrilović, u novim radovima fragmenti motiva osamostaljuju se u zasebnim kompozicijama, čime umjetnica istražuje mogućnosti i granice jezika slikarstva.
Petra Grozaj (Zagreb, 1974.) diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, a njezini se radovi nalaze u javnim i privatnim zbirkama.Izložba je bila otvorena do 28. veljače 2026..
Video 12. Seanse Knjiškog moljca održane u Kulturno informativnom centru u Zagrebu.
U razgovoru Ema Marača i Izabela Šegedin (Moljčice) uz gošću Karlu Kurtoić, prevoditeljicu i kulturnu kritičarku, raspravljaju o suvremenim oblicima maskuliniteta, mizoginije i njihovim vezama s rastućim desničarskim i fašističkim diskursima. Razgovor se dotiče fenomena internetske kulture i pojmova poput incel, badboy, fuckboy i softboy, propitujući kako se mijenjaju obrasci maskuliniteta u digitalnom dobu.
Video Seanse Knjiškog moljca održane 27. listopada 2026. u 19 sati u Kulturno informativnom centru u Zagrebu. Program vode Ema Marača i Izabela Šegedin.
Razgovor je posvećen knjizi Kaliban i vještica: Žene, tijelo i prvobitna akumulacija autorice Silvije Federici, kroz koju se analizira povijest progona vještica u kontekstu razvoja kapitalizma, kolonijalne ekspanzije i patrijarhalnih struktura moći. Ujedno se raspravlja o suvremenim oblicima „progona vještica“ te o prikazima vještica u filmu i popularnoj kulturi.
Fotografije s otvorenja izložbe Marka Jakšea, održanog u petak 6. ožujka 2026. u 19 sati u Galeriji Forum, Teslina 16. Kustos izložbe je Peter Tomaž Dobrila. Izložba ostaje otvorena do 28. ožujka 2026.
U Kulturno informativnom centru, 19. ožujka, održana je tribina povodom filma Psihonauti, kratki animirani film nastao u okviru umjetničke terapije usmjerene na rehabilitaciju pacijenata u Pshijatrijskoj bolnici Vrapče.
Na tribini sudjeluju Niko Radas, autor filma i kipar, dr Marko Ćurković, specijalist psihijatrije i Josip Grozdanić, filmski kritičar, a razgovor moderira Rajka Rusan.
U filmu psihičke bolesti poprimaju antropomorfni lik i s jedne strane pomažu osvijestiti u gledateljima kakve su to bolesti, a s druge strane djeluju katarzično budući da ljudi „zarobljeni” unutar psihičke bolesti stječu osjećaj da bolest ipak nema onoliku moć nad njima koliko se to možda čini u nekim trenucima.
U Kulturno informativnom centru održana je šesta tribina iz ciklusa Pisci u stisci, koja donosi razgovore s autorima o životnim, kreativnim i egzistencijalnim okolnostima koje prate književni rad. Gošća tribine bila je književnica Olja Knežević, spisateljica domaća i strana, čuvarkuća i vagabund, s trenutačno njujorškom adresom. Svojom „cestom sreće“ provezla se kroz nagrađeni roman i njome putuje (piše) dalje, s odmakom i pripadnošću u isto vrijeme.
Razgovor je otvorio teme slobode, treba li u nju bježati, može li domovina postati osjećaj te odgovara na pitanje kada sebi "postajemo kuća".
U Kulturno informativnom centru održano je predstavljanje ponovno pokrenute svjetski poznate francuske džepne enciklopedijske edicije „Što znam?“ („Que sais-je?“) u izdanju Kulturno informativnog centra. Uz predstavljanje same biblioteke, predstavljena su i četiri nova naslova: Mitovi i književnost, Kulturna povijest, Imaginacija i Depresija u tiskanom i audio obliku u suradnji s našom prvom i najvećom audio bibliotekom Book&zvook.
O biblioteci i knjigama govorili su Ljubica Letinić (Book&zvook), Marko Gregorić, prevoditelj i Petar Bujas, urednik biblioteke.
Tekst daje osvrt na izložbu ZEMLJA ZABRANE, kustosice Davorke Perić kao što i pokazuje nekoliko fotografija postava unutar Galerije Forum te Galerije na katu.
Članak govori o tome kako su umjetnost i sloboda izražavanja često bili ograničavani zbog političkih pritisaka. Ideja “umjetnosti za narod” i otvoreno iznošenje istine smatrani su prijetnjom vlasti, pa su umjetnici i intelektualci bili izloženi cenzuri, kontroli tiska i čak zatvaranjima.
Izložba o kojoj je riječ prikazuje upravo ta razdoblja zabrana i represije, povezujući ih s važnim povijesnim događajima, poput političkog nasilja i smrti Stjepan Radić. Glavna poruka je da su zabrane i šutnja često bile nametnute, ali i da su ljudi ponekad sami sebe ograničavali iz straha.
Tekst „Umjetnost pod ključem” naglašava kako izložba „Zemlja zabrane” Davorke Perić povezuje zabrane umjetnosti od vremena Šestosiječanjske diktature do danas, pokazujući da se oblici pritiska mijenjaju, ali ne nestaju. Ističe se da su umjetnici nekad bili zabranjivani zbog prikazivanja siromaštva i društvene stvarnosti, dok se danas suočavaju s političkim, društvenim i financijskim pritiscima te cenzurom. Članak posebno naglašava kontinuitet represije nad umjetnošću i poruku izložbe da sloboda izražavanja i dalje ima jasne granice koje društvo nameće.
Tekst „Plastični Jezus” povezuje aktualne političke pritiske (poput rasprava oko Venecijanskog bijenala) s povijesnim i suvremenim oblicima cenzure u umjetnosti. Kroz primjer filma Plastični Isus i izložbe „Zemlja zabrane” pokazuje se kako su umjetnici kroz različita razdoblja kažnjavani zbog ideološke nepodobnosti. Naglasak je na tome da cenzura danas često djeluje suptilnije – kroz financijske pritiske i samocenzuru – ali i dalje snažno oblikuje umjetničku slobodu.
U srijedu, 15. 4. u 19 sati u sklopu izložbe Zemlja zabrane, u Surogat kinu KIC u okviru programa Kinocenzura, na rasporedu su bili filmovi O ljubavnim vještinama ili film sa 14441 kvadratom Karpa Godine i Rani radovi Želimira Žilnika.
Nakon projekcije s Karpom Godinom i Želimirom Žilnikom razgovarala je Jelena Pašić, kustosica i voditeljica programa Kinocenzura.
Filmski program pod naslovom Kinocenzura tijekom trajanja izložbe Zemlja zabrane okuplja sedam ostvarenja čija su javna prikazivanja zabranjivana zbog njihova odvažnog, beskompromisnog pogleda na društvenu zbilju i ironijskog zadiranja u političke dogme. Od prvog sudski zabranjenog filma Grad redateljskog trojca Marka Babca, Kokana Rakonjca i Živojina Pavlovića te crnovalnih klasika Rani radovi Želimira Žilnika i Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji Bate Čengića, preko provokativnih ostvarenja kratkoga metra u režiji Karpa Godine i Rajka Grlića te posljednjeg jugoslavenskog filma čije je prikazivanje u Hrvatskoj spriječeno zbog početka rata, pa do kontroverznog Plastičnog Isusa radi kojeg je Lazar Stojanović odslužio zatvorsku kaznu – ova djela obol su slobodi umjetničkog stvaranja i kritičkog mišljenja.
Tribina se održava u sklopu izložbe Zemlja zabrane i istražuje složene mehanizme cenzure, krećući se od povijesnih institucionalnih zabrana pa sve do suvremene biopolitičke kontrole.
Poseban fokus bit će na autocenzuri, koju prepoznajemo kao najperfidniji i najopasniji oblik zabrane jer djeluje tiho rastačući slobodu iznutra. Širi kontekst za ovu raspravu pronalazimo u sustavnoj čistki unutar američkih Smithsonian muzeja tijekom 2025. godine, koji je ujedno motivacija za izložbu Zemlja zabrane, gdje je pod krinkom novog nacionalnog narativa uklonjena povijest rasne pravde i LGBTQ+ zajednice, što nas podsjeća da „geografija zabrana“ nije samo lokalni, već globalni fenomen u prorastu u 2025. godini.
O povijesnom nasljeđu represije, odgovornosti umjetnika u svijetu koji trguje istinom, biopolitičkoj cenzuri tijela u aktualnoj „godini lokota“, redefiniranju kolektivnog sjećanja kroz pokušaje uklanjanja pojedinca i drugim važnim pitanjima koje će ova rasprava otvoriti, govorit će Ivana Hanaček, povjesničarka umjetnosti i kustosica, Vlado Martek, umjetnik i pjesnik i MIljenko Jergović, pisac. Tribinu moderira polonistica, prevoditeljica i spisateljica Đurđica Čilić.
Koliko se u svom životu stvarno pokazujemo drugima? A koliko toga zadržavamo za sebe; prešućujemo, umanjujemo, skrivamo?
Ponos i sram dvije su snažne emocije koje oblikuju način na koji doživljavamo sebe i ulazimo u odnose. Ponekad nas potiču da zauzmemo prostor i podijelimo ono što nam je važno. A ponekad nas povuku u tišinu, sumnju i potrebu da ostanemo neprimijećeni. U tom stalnom kretanju između pokazivanja i skrivanja, često se odvija velik dio našeg unutarnjeg života.
Na ovoj tribini istražujemo upravo taj prostor između, trenutke u kojima želimo biti viđeni, ali istovremeno strahujemo što će drugi vidjeti. Što se događa u nama kad se otvorimo, a što kad se povučemo? Kako učimo regulirati koliko ćemo se pokazati, a koliko zadržati za sebe? I što se događa s onim dijelovima nas koji ostaju skriveni? Kroz svakodnevne primjere i zajedničko promišljanje, otvaramo pitanja koja su mnogima poznata, ali rijetko izgovorena naglas.
U razgovoru će sudjelovati Marija Roth Jelisavčić, psihologinja i psihoterapeutkinja i Mihael Kozina, psiholog i psihoterapeut.
Na tribini ćemo govoriti o promjenama koje je donijela Fiskalizacija 2.0 i o tome kako e-računi danas funkcioniraju u poslovnoj praksi. Kroz jednostavna objašnjenja i primjere pokazat ćemo što se promijenilo u izdavanju i zaprimanja računa te kako se poduzetnici mogu lakše prilagoditi novom načinu poslovanja. Poseban naglasak bit će na tome kako se poduzetnici mogu lakše prilagoditi novom sustavu, koje su njihove obveze, ali i koje prednosti donosi digitalizacija poslovnih procesa. Sudionici će dobiti pregled najvažnijih pravila i preporuka za učinkovitije upravljanje e-računima.
Marija Zrilić, mag.oec., kroz dugogodišnje iskustvo u području poslovnih informacijskih sustava specijalizirala se za savjetovanje tvrtki i poduzetnika u procesu digitalizacije i optimizacije poslovnih procesa. U svom radu usmjerena je na rješenja koja omogućuju učinkovitije upravljanje poslovanjem, automatizaciju procesa i bolju kontrolu podataka. Posebno iskustvo stekla je u projektima vezanim uz digitalnu razmjenu dokumenata, implementaciju e-računa te prilagodbu poslovnih sustava novim regulatornim zahtjevima.
Plenković, Trump, Sanader, Bernie, Obama, skandali, ratovi, genocidi - prije ili kasnije će neki korisnik interneta putem memea odlučiti izraziti svoje mišljenje o svakoj pojavi. Pojedinačni političari se ismijavaju i kritiziraju, a ponekad odabrane fotografije nadrastu lik stvarnih osoba na njima i reafirmiraju se kao meme predlošci. Kompleksni politički i društveni odnosi se maksimalno kondenziraju u memove - komentare situacije, te algoritamskim putem dospijevaju na naše ekrane, neovisno o svojoj moralnoj i faktualnoj točnosti.
Budući da su memovi univerzalan jezik interneta koji briše jezične barijere, svaki opažajni fenomen ljudskog iskustva može biti izražen njima, od individualnih doživljaja i zapažanja do događaja od globalnog značaja. U ovoj Seansi ćemo se okrenuti najopćenitijoj i najsveobuhvatnijoj temi: politici. Politika je vječni izvor meme-materijala, ali svaka akcija ima svoju reakciju. Ništa nije jednosmjerno: kao što aktualni politički akteri i zbivanja utječu na sadržaj memova, tako i politički memovi oblikuju naš dojam o političkoj realnosti.
Stoga vam ovog puta na Seansi Knjiškog moljca pripremamo kratak pregled povijesti i teorije fenomena memea, od njegovih začetaka u jeziku i kulturi, pa sve do današnjih iteracija modernog internet memea i načina na koji se isti koristio u svrhe političke radikalizacije u posljednjih desetak godina. Što se mikrolokacijskog i lokalpatriotskog konteksta Lijepe Naše tiče, osvrnut ćemo se i na kultne hrvatske političke meme stranice: Di su pare?, ĆAĆA SE VRAĆA i Ljetni Tuđman. Što čini poetiku tih stranica? Kako su utjecale na imidž figura koje su parodirale? I, naravno, di su pare? Vidimo se na 13. seansi Knjiškog moljca u ponedjeljak, 30. 3. 2026. od 19 sati u KIC-u!
Osjeća se loše u čoporima, a pisac je samo kada piše – inače je hodač i vrtlar, radnik i dokoličar. Aktivist. Kako živjeti između Utrina i Velebita, zašto piše špageti krimiće i kako zvuči koncert za tequilu i apaurin, o tome je Edo Popović napisao mnoge stranice, ali samo je jedna Stranica Gornja – o njoj se piše udvoje. Ulomke iz knjiga čitat će VIli Matula.
Edo Popović (1957.) studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Živi između Zagreba i Stranice Gornje u Ribničkoj dolini. Knjige su mu prevedene na desetak jezika. Objavio je Ponoćni boogie (priče, 1987), San žutih zmija (priče, 2000), Kameni pas : refuli (dnevnička proza, 2001), Izlaz Zagreb jug (roman, 2003), Igrači (roman, 2006), Tetovirane priče (priče, u saradnji s Igorom Hofbauerom, 2006), Oči (roman, 2007), Priručnik za hodače (putopisno-esejistička proza, 2009), Lomljenje vjetra (roman, 2011), Ponoćni boogie i druge priče (priče, posebno izdanje povodom 25 godina objavljivanja, 2012), U Velebitu (putopisno-esejistička proza, 2013), Mjesečev meridijan (roman, 2015), Poglavnikov pudl (roman, 2016), Čovjek i planina (putopisno-esejistička proza, 2018), Zapisi iz Stranice Gornje (autobiografska proza, zajedno s Ljiljanom Đorđević, 2019), Kako sam brojio ružičaste robote (roman, 2021), Hrvatski pasijans (roman, 2024).
