Izložba se bavi čovjekom, odnosno ljudskim tijelom kao osnovnom mjerom unutar koje spoznajemo svijet i svemir. Proporcije unutar kojih je čovjek evoluirao mogu se primijetiti na nizu spomenika, od drevnih piramida, grčkih hramova, rimskih gradova, pa do suvremene umjetnosti. Još jedan način aktiviranja ljudskog tijela u urbanoj strukturi, odnosno u zajednici je umjetnost performansa. Pozivajući se na tradiciju te vrste umjetnosti u Hrvatskoj Grimani će od Galerije Forum napraviti polje u koje poziva gledatelje da se uključe u performativni čin, kojim dovršavaju izložbeni projekt i prostornu instalaciju. Izložba će, kako piše kustos i voditelj Galerije Forum, Feđa Gavrilović, spojiti osobno i zajedničko, povijesno i izvanvremensko: „Polje ljudskih susreta, spajanja i povezanosti, stvoreno u ljudskoj mjeri kao produžetak pojedinačnog organizma, ali i kao jedan megaorganizam, je grad. A forum, sjecište carda i decumanusa u starorimskoj urbanistici, srce je grada. Mjesto slučajnih susreta, izmjene ideja, polemika, ali i političkih prevrata, progona, nasilja. Galerija Forum baštini to ime (i sve njegove konotacije). Za izložbu u Galeriji Forum, Grimani je odlučio ponovno aktivirati prostor – čovjekom, zatim stupom, njegovim arhitektonsko-materijalnim i zlatom, njegovim metafizičkim analogonom."
Petar Grimani rođen je 1971. godine u Splitu. Nakon Umjetničke škole u Splitu, studirao je na Accademia di belle arti u Firenci i diplomirao na Akademiji umjetnosti u Splitu. Magistrirao je na UMAS-u u Splitu, na odsjeku za filmsku umjetnost, modul narativni film. U svojem umjetničkom radu istražuje međuodnos prostora, vremena i identiteta, oslanjajući se na različite medije, uključujući fotografiju, video i instalaciju. Njegova praksa proizlazi iz potrebe za analizom svakodnevnih situacija, osobnih i kolektivnih sjećanja, te načina na koje se oni reflektiraju u vizualnim oblicima.
U Galeriji Forum održana je promocija kataloga i ponovno je predstavljena prostorna instalacija Petra Grimanija Forum i grad.
Katalog je predstavio jedinstveni postav u Galeriji Forum, kao i nekoliko urbanih intervencija Petra Grimanija nastalih povodom izložbe Forum i grad, koja je bila otvorena do 25. srpnja.
Na promociji je govorio književni kritičar Zdravko Zima.
Tijelo, prostor i grad: Plesno-glumački performans u Galeriji Forum
U Galeriji Forum, 13. srpnja održan je dinamičan plesno-glumački performans koji je funkcionirao kao sastavni dio izložbe "Forum i grad" umjetnika Petra Grimanija. Kroz istraživanje tjelesnosti i prostornih odnosa, izvođači su unijeli privremeni nemir među galerijske zidove, pretvarajući pasivni izložbeni prostor u aktivnog sugovornika i stvarajući živu sinesteziju pokreta i urbaniteta.
Ovaj događaj bio je poseban i po tome što su se u zajedničkoj izvedbenoj formaciji po prvi put okupili umjetnici Silvija Dogan, Nikolina Komljenović, Klara Fiolić, Tomislav Babić, Mario Kovač i Petar Grimani. Svaki od njih donio je svoj specifičan autorski pečat — od fluidnosti i discipline suvremenog plesa, preko dramaturške napetosti i glumačke ekspresije, pa sve do zvučnih i konceptualnih eksperimenata — stvorivši zajedničku improvizaciju koja je savršeno disala s konceptom same izložbe.
Polugodišnjak KIC-a za 2026. godinu donosi pregled programa i projekata ostvarenih tijekom prvih šest mjeseci 2026. godine. Publikacija obuhvaća diskurzivne, filmske, glazbene, izdavačke i galerijske programe te razvoj javnog digitalnog arhiva KIC-a.
Petar Grimani organizirao je svečano zatvaranje izložbe „Forum i grad“, uz razgovor s Brankom Franceschijem i glazbeni program violinista Oresta Shourgota.
Branko Franceschi je istaknuti hrvatski povjesničar umjetnosti, likovni kritičar, kustos i ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, poznat po brojnim problemskim izložbama i doprinosu razvoju hrvatske likovne scene.
Orest Shourgot je hrvatski i ukrajinski violinist, koncertni majstor, dirigent i redoviti profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Bio je dobitnik nagrade Judita za 2023. godinu i nagrade Neven, a od 2014. nastupao je na violini King Guarneri, djelu Giuseppea Guarnerija del Gesùa.
U sklopu KIC podcasta razgovarali smo s umjetnikom Petrom Grimanijem povodom njegove izložbe „Forum i grad”, otvorene 19. lipnja 2026. u Galeriji Forum u Zagrebu. Razgovor je obuhvatio njegov umjetnički rad, performanse, simboliku zlatnih folija, odnos tradicije i avangarde te povezanost njegovih umjetničkih intervencija s povijesnim i urbanim prostorom.Razgovor se odvijao spontano, kroz niz tema i asocijacija, na način koji podsjeća na Proustov „Combray”, u kojem se misli i sjećanja međusobno nadovezuju. Dotaknuli smo se umjetnosti, povijesti, filozofije i osobnih iskustava, pružajući širi uvid u Grimanijev umjetnički rad i razmišljanja.
Galeriji Forum u Zagrebu otvorena je izložba Vlaste Delimar „Zagrepčani, provjerite jeste li živi“. Izložba je bila dio višelokacijskog projekta „Provjerite jeste li živi“, zamišljenog kao anti-retrospektiva koja povezuje radove iz različitih razdoblja umjetničkog djelovanja Vlaste Delimar. Kustosice izložbe bile su Katerina Jovanović i Sabina Oroshi.
U središtu zagrebačkog postava bilo je tijelo kao prostor iskustva, otpora i pregovaranja, s posebnim naglaskom na pitanja starenja, vidljivosti ženskog tijela i prava na vlastitu reprezentaciju. Na otvorenju je Vlasta Delimar izvela performans „Uspješno starenje“, u kojem je govorila o vlastitom tijelu, seksualnosti, medicini, fizičkoj funkcionalnosti i promjenama koje donosi vrijeme.
Otvorenju izložbe prisustvovali su ravnatelj Kulturno informativnog centra Hrvoje Hribar i voditelj Galerije Forum Feđa Gavrilović, koji su sudjelovali u otvorenju izložbe i performansa.
19 sati u Galeriji Forum u Teslinoj 16 otvorila se izložba Vlaste Delimar „Zagrepčani, provjerite jeste li živi”, čije su kustosice bile Katerina Jovanović i Sabina Oroshi.
Izložba je bila dio projekta „Provjerite jeste li živi”, zamišljenog kao višelokacijska antiretrospektiva koja je, umjesto kronološkog pregleda gotovo pedeset godina umjetničkog djelovanja Vlaste Delimar, povezala radove iz različitih razdoblja i smjestila ih u nove prostorne i vremenske odnose.
U godini u kojoj je umjetnica obilježila 70. rođendan, njezin se opus ponovno otvorio sadašnjosti. Nakon prve epizode projekta u riječkoj Galeriji Kortil, „Provjerite jeste li živi” nastavio se u Zagrebu izložbom „Zagrepčani, provjerite jeste li živi”.
Za Vlastu Delimar vrijeme nikada nije bilo samo kronologija. Radovi nastali početkom osamdesetih dobili su nova značenja i otvorili pitanja koja su ostala aktualna i desetljećima nakon njihova nastanka. U zagrebačkom su se postavu susreli radovi nastali tijekom gotovo pedeset godina, propitujući što se događa s tijelom, željom i vidljivošću kada se promijene životna dob, društveni kontekst i način na koji zajednica promatra tijelo.
U središtu izložbe nalazilo se tijelo kao prostor iskustva, otpora i pregovaranja. Pitanja seksualnosti, autonomije i prava na vlastitu reprezentaciju, koja je Delimar otvarala još početkom osamdesetih, nastavila su se kroz teme starenja, vidljivosti i prava na želju.
Fotografije „Kurac volim” iz 1980. i „Jebite me” iz 1981. u susretu s recentnim radom „Hoćeš jebat, stani u red” iz 2026. otkrile su kontinuitet umjetničke pozicije Vlaste Delimar. Riječ je bila o dosljednom odbijanju da se tijelu unaprijed odredi što smije biti, kako smije izgledati i kada smije biti vidljivo.
Posebno mjesto u zagrebačkom postavu zauzelo je pitanje starenja i vidljivosti ženskog tijela. U performansu „Uspješno starenje”, izvedenom na otvorenju izložbe, Vlasta Delimar govorila je o vlastitom tijelu, seksualnosti, medicini, fizičkoj funkcionalnosti i promjenama koje donosi vrijeme, spajajući humor, erotiku i iskustvo svakodnevice.
U radu „Prema dostojanstvu starenja” iz 2026. to se pitanje iz galerijskog prostora proširilo u javni prostor. Starije žensko tijelo pojavilo se na jumbo plakatima i ušlo u vizualni jezik reklame, koji je tradicionalno bio usmjeren prema mladosti, poželjnosti i potrošnji.
Izložba je povezala osobno iskustvo s poviješću, sjećanjem i prostorima koji su nosili vlastite slojeve pamćenja. Radovi „Tišina živih skulptura u tišini oštećenih kuća” iz 2021., „Danica” iz 2023. i „Ovo sam bila ja 1980. kada je umro drug Tito” iz 1980. pokazali su kako se kolektivna povijest mogla čitati kroz pojedinačno tijelo i autobiografsko iskustvo.
Prošlost pritom nije bila zatvorena u vrijeme svojega nastanka. Ostala je prisutna u prostoru, sjećanju i načinu na koji smo je danas gledali.
Naslov „Zagrepčani, provjerite jeste li živi” bio je ujedno i izravni poziv publici. Živost se nije mjerila godinama, nego spremnošću da se suočimo s onim što nas je moglo uznemiriti, zainteresirati ili potaknuti da vlastite stavove sagledamo drugačije.
U susretu s radovima Vlaste Delimar naposljetku se nije provjeravalo samo koliko je živa umjetnost, nego i koliko je živ naš vlastiti pogled.
19 sati u Galeriji Forum u Teslinoj 16 otvorila se izložba Vlaste Delimar „Zagrepčani, provjerite jeste li živi”, čije su kustosice Katerina Jovanović i Sabina Oroshi.
U godini u kojoj je Vlasta Delimar obilježila 70. rođendan, njezin se opus ponovno otvorio u sadašnjosti, s pogledom prema načinima na koje se njegovo značenje mijenja kroz vrijeme. Projekt „Provjerite jeste li živi” zamišljen je kao višelokacijska antiretrospektiva koja je, umjesto linearnog pregleda gotovo pedeset godina umjetničkog djelovanja, povezala radove iz različitih razdoblja i promatrala što se događa kada se susretnu s novim prostorom, vremenom i publikom. Nakon prve epizode u riječkoj Galeriji Kortil, projekt se nastavio u zagrebačkoj Galeriji Forum izložbom „Zagrepčani, provjerite jeste li živi”.
Za njezin opus vrijeme nikada nije bilo samo kronologija. Radovi nastali početkom osamdesetih nisu ostali zaključani u vremenu svojega nastanka, a njihov se smisao mijenjao svaki put kada su ponovno bili gledani. U Zagrebu su se tako susreli radovi nastali tijekom gotovo pedeset godina, otvarajući pitanje što se događa s tijelom, željom i vidljivošću kada se promijene životna dob, društveni kontekst i način na koji zajednica gleda tijelo.
U središtu zagrebačkog postava bilo je tijelo, shvaćeno kao prostor iskustva, otpora i pregovaranja. Ono što je Delimar početkom osamdesetih otvarala kroz seksualnost, autonomiju i pravo na vlastitu reprezentaciju nastavilo se kroz pitanja starenja, vidljivosti i prava na želju.
Fotografije „Kurac volim” (1980.) i „Jebite me” (1981.), primjerice, u susretu s recentnim radom „Hoćeš jebat, stani u red” (2026.) otkrile su kontinuitet umjetničke pozicije, odnosno odbijanja da se tijelu unaprijed odredi što smije biti, kako smije izgledati i kada smije biti vidljivo.
Zagrebačka izložba pritom je posebno otvorila pitanje starenja i vidljivosti ženskog tijela. U performansu „Uspješno starenje”, izvedenom na otvorenju izložbe, Delimar je govorila o vlastitom tijelu, seksualnosti, medicini, fizičkoj funkcionalnosti i promjenama koje donosi vrijeme, pritom spajajući humor, erotiku i iskustvo svakodnevice.
U radu „Prema dostojanstvu starenja” (2026.) to se pitanje iz galerijskog prostora preselilo i u javni prostor. Starije žensko tijelo pojavilo se na jumbo plakatima, unutar vizualnog jezika reklame koja je tradicionalno usmjerena prema mladosti, poželjnosti i potrošnji.
Zagrebački postav ujedno je povezao osobno iskustvo s poviješću, sjećanjem i prostorima koji nose vlastite slojeve pamćenja. Radovi „Tišina živih skulptura u tišini oštećenih kuća” (2021.), „Danica” (2023.) i „Ovo sam bila ja 1980. kada je umro drug Tito” (1980.) pokazali su kako se kolektivna povijest može čitati kroz pojedinačno tijelo i autobiografsko iskustvo. Prošlost pritom je ostala prisutna u prostoru, sjećanju i načinu na koji danas gledamo.
Naslov „Zagrepčani, provjerite jeste li živi” zato je bio i poziv publici. Živost se ovdje mjerila spremnošću da se pogleda ono što nas može uznemiriti, zainteresirati ili natjerati da vlastite stavove vidimo drugačije. U susretu s Delimarinim radovima provjeravalo se, naposljetku, ne samo koliko je živa umjetnost nego i koliko je živ naš vlastiti pogled.
Galerija Forum, Nikole Tesle 16, Zagreb, 18:00–20:00.
Završno događanje projekta Vlaste Delimar Zagrepčani, provjerite jeste li živi, održano u Galeriji Forum. Program je obilježio završetak zagrebačke epizode projekta, nakon nekoliko tjedana izložbe, performansa, susreta i intervencija u javnom prostoru grada. Događanje je uključivalo druženje s umjetnicom i razgovor o izložbi i projektu.
U sklopu izložbe Vlaste Delimar Zagrepčani, provjerite jeste li živi, umjetnica Nina Novak izvela je happening Stol, održan 18. rujna od 17.30 do 20 sati ispred Galerije Forum.
Projekt je okupio osobe različite dobi, porijekla, životnih iskustava i političkih stavova za zajedničkim stolom. Sudionici su dijelili prostor, obrok i vrijeme, bez unaprijed određenih tema razgovora ili ishoda susreta. Stol je oblikovan kao privremeni javni prostor susreta i komunikacije.
Plakat izložbe Vlaste Delimar „Zagrepčani, provjerite jeste li živi“, održane u Galeriji Forum u Zagrebu od 4. do 26. rujna 2026. godine. Kustosice izložbe bile su Katerina Jovanović i Sabina Oroshi.
Katalog izložbe Vlaste Delimar Zagrepčani, provjerite jeste li živi, održane u Galeriji Forum u Zagrebu od 4. do 26. rujna 2026. godine. Kustosice izložbe: Katerina Jovanović i Sabina Oroshi.
Prva epizoda KIC podcasta objavljena na službenom YouTube kanalu KIC-a donosi razgovor s Vlastom Delimar, jednom od ključnih protagonistica hrvatske suvremene umjetnosti, povodom izložbe Zagrepčani, provjerite jeste li živi, održane u Galeriji Forum od 4. do 26. rujna 2026. Razgovor je snimljen 26. rujna, posljednjeg dana izložbe, a obuhvatio je gotovo pet desetljeća njezina umjetničkog djelovanja, od ranih radova i performansa do recentnih ostvarenja. Razgovarale smo o slobodi umjetničkog izražavanja, tijelu, društvenim konvencijama, starenju i odnosu umjetnosti i života, osvrnuvši se i na performans Uspješno starenje, izveden na otvorenju izložbe. Prethodne epizode KIC podcasta dostupne su u Digitalnom arhivu KIC-a, dok ovom epizodom započinje njihovo javno objavljivanje na službenom YouTube kanalu KIC-a.
7. listopada održan program Miljenko Stančić / stogodišnjica rođenja, s početkom u 19 sati. Prikazan je film Miljenka Stančića u produkciji Televizije Zagreb iz 1987. godine, u režiji Mire Wolf. Nakon projekcije održati će se razgovor u kojem će sudjelovali Mira Wolf, redateljica, Igor Zidić, povjesničar umjetnosti, i Zlatko Kauzlarić Atač, slikar. Razgovor vodi Feđa Gavrilović.
U Galeriji Forum u Zagrebu otvorena je izložba "Jezik ptica", autora Aleksandra Bezinovića. Naslov je posuđen iz priče Jezik ptica, sufijske poeme perzijskog pjesnika Faridudina Atara, napisane oko 1177.
,,U repetitivnim formama koje se preslaguju pronalazimo ključeve omjera, razmjera i ritma koji su upisani u našu percepciju, odnosno u naše tijelo. Ne tražimo pred ovim djelima odnos slike i sebe (jer to bi značilo da smo dva odvojena entiteta), već nas same."
,,Slika, ako je postavljena dobro, zapravo i jest Apsolut. Djelo koje nas svojim formalnim odnosima i značenjskim sklopovima dovodi do samospoznaje. Bezinovićevi formati su, uglavnom, monumentalni te na njima kombinacije segmenata lukova i krugova izgledaju poput zadivljujuće koreografije koju gledamo iz daljine." piše autor predgovora, voditelj Galerije Forum, Feđa Gavrilović.
U petak 9. listopada u 19 sati, u Galeriji Forum, u Teslinoj 16 otvorit će se izložba Jezik ptica Aleksandra Bezinovića. Naslov je ciklus posudio iz sufijske poeme perzijskog pjesnika Faridudina Atara, napisane oko 1177.
„U repetitivnim formama koje se preslaguju pronalazimo ključeve omjera, razmjera i ritma koji su upisani u našu percepciju, odnosno u naše tijelo. Ne tražimo pred ovim djelima odnos slike i sebe (jer to bi značilo da smo dva odvojena entiteta), već nas same.
Slika, ako je postavljena dobro, zapravo i jest Apsolut. Djelo koje nas svojim formalnim odnosima i značenjskim sklopovima dovodi do samospoznaje. Bezinovićevi formati su, uglavnom, monumentalni te na njima kombinacije segmenata lukova i krugova izgledaju poput zadivljujuće koreografije koju gledamo iz daljine. To je ujedno i ples derviša i slet povodom proslave u nekom socijalističkom društvu. I baš i jedno i drugo: jer nema dvojstva između metafizičkog i svjetovnog, duhovnog i sekularnog, kao ni između pojedinca i zajednice, čija se postojanja izmjenjuju pred našim očima u takvim plesovima. Zbog toga su i ove slike s jedne strane izrazito materijalno prisutne – i svojom, već spomenutom, veličinom, ali i vidljivo rahlim namazima boje. Njihovoj prisutnosti doprinose i ploče od olovnog lima integrirane u slike, taj grubi materijal koji naglašava fizičku postojanost ovih ostvarenja.“, piše autor predgovora, voditelj Galerije Forum Feđa Gavrilović.
Aleksandar Bezinović rođen je 1975. godine u Splitu gdje završava Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn — odjel grafičkog dizajna, a 1993. upisuje slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te diplomira u klasi Zlatka Kesera. Nakon završenog studija slikarstva radi u Hrvatskom restauratorskom zavodu na odjelu za drvenu polikromiranu skulpturu. Od 2007. do 2019. godine surađuje na brojnim filmskim i kazališnim projektima kao scenski slikar i koordinator slikara dekora. Kontinuirano izlaže na samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu.
U Galeriji Forum 19. studenog 2026. otvorena je izložba umjetnice Ane Vivode Umotano u pamuk.
Kustosica izložbe Tihana Galić piše u predgovoru:
Ulaskom u Galeriju Forum zatječu nas komadi odjeće obješeni u prostoru: košulje, suknja, pidžama, haljina. U sredini lebdi oblak umotanih predmeta od presavijene tkanine. Između njih vise trodimenzionalni, rukom ispisani tekstovi, a njihove se sjene pojavljuju po zidovima. Prvi je dojam napuštenost, odsutnost tijela u odjeći koja visi bez sadržaja. Tek kada se približimo, prepoznajemo riječi koje su ispisane na tkanini, koje nas upućuju na nečiji glas, otisak sjećanja. […] U najnovijim radovima stihovi prelaze s uporabnog tekstila na odjeću. Vivoda ih rukopisnim vezom ispisuje u segmentima. Fragmenti stihova čitljivi su tek toliko da na promatrača ostave dojam cjeline, a izdvojeni su kako se tkanina ne bi 'ugušila' od količine napisanih riječi. Namjerno neodrezane, niti neuredno vise, gotovo cure prema dolje i razmotavaju se. Vez se kao tradicionalno umijeće generacijski prenosio s majki na kćeri i zahtijevao je preciznost koju autorica ovdje izbjegava, ostavljajući promatraču vidljivo ono što ne bi trebalo biti; naličje postaje lice. Poneke riječi ostavlja skrivene, a kako ih opisuje sama umjetnica, one su 'nagužvane po unutrašnjim džepovima', poput misli koje se ne izgovaraju naglas, ali se daju naslutiti. Konac kojim se najčešće služi crvene je boje, koja u sebi nosi snažnu simboliku: znak je žudnje, rađanja i života, ali i rane, odlaska i smrti.
Ana Vivoda rođena je u Rijeci 1979. godine te je diplomirala na Odsjeku za likovne umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 2002. godine. Završila je poslijediplomski studij (Project Studies) na Royal University College of Fine Arts u Stockholmu u Švedskoj. Doktorirala je na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu 2013. godine. Redovita je profesorica na Sveučilištu u Zadru, na Odjelu za nastavničke studije u Gospiću. Izlagala je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u Hrvatskoj i svijetu, a dobitnica je brojnih nacionalnih i međunarodnih nagrada i priznanja za umjetnički rad. Po vokaciji je grafičarka, no ovom izložbom ostvaruje tekstilnu i intimističku, poetičnu instalaciju u prostoru Galerije Forum.
Izložba se može pogledati do 5. prosinca 2026. godine.