KIC Digitalni arhiv

Istraži šest desetljeća dinamične povijesti Kulturno Informativnog Centra.

Kreni istraživati

Digitalni arhiv Kulturno Informativnog Centra okuplja povijesnu građu koja dokumentira više od šest desetljeća kulturnog djelovanja ustanove.

Više o arhivu

Otkrij povijest KIC-a kroz tematske kolekcije

RICHTEROV KIC

Vjenceslav Richter početkom šezdesetih godina oblikovao je prostore u Preradovićevoj i Teslinoj ulici u Zagrebu za potrebe Centra za kulturu i informacije i Galerije Forum, stvarajući modernističko okruženje koje je spajalo umjetnost, informiranje i javni život grada. Njegova arhitektura temeljena na načelima Bauhausa i idejama grupe EXAT 51 očitovala se u velikim prozorima, otvorenim dvokatnim prostorima i laganim konstrukcijama koje su pozivale publiku i naglašavale transparentnost institucije. Richterov pristup, oblikovan između 1958. i 1964., isticao je harmoniju prostora, sintezu umjetnosti i arhitekture te dinamičnu prostornu organizaciju koja i danas definira identitet Galerije Forum i Centra.

OSNIVAČI GALERIJE FORUM

Galerija Forum nastala je 1969. u okviru Centra za kulturu i informacije na inicijativu slikara Ede Murtića, zajedno s umjetnicima Kostom Angelijem Radovanijem, Belizarom Bahorićem, Raoulom Goldonijem, Ksenijom Kantoci, Antom Kuduzom, Ferdinandom Kulmerom, Vladom Gotovcem, Ivanom Lovrenčićem, Stevanom Luketićem, Virgilijem Nevjestićem, Otonom Postružnikom, Zlatkom Pricem, Nikolom Reiserom i Franom Šimunovićem, koji su osmislili model galerije vođene od samih autora. U vrijeme procvata tržišta umjetnina, Forum je djelovao kao prodajna galerija i okupljalište modernističke scene, mjesto gdje su se prepletali umjetnički impulsi, institucionalni okvir i društveni duh druge polovice 20. stoljeća. Danas, premda s drukčijom misijom, ostaje na istoj adresi kao jedno od povijesno najživljih umjetničkih središta Zagreba.

KIC60

Povodom obljetnice u prostorima Galerije Forum, Galerije na katu i polukatu KIC-a postavljena je multimedijska izložba autorice Jelene Pašić.
U prizemlju i na gornjoj etaži GF izložena je instalacija koja nosi digitalne ekrane i natpise koji dijagonalno čitaju grafički i audiovizualni materijal ovog arhiva, uspostavljajući razigranu mentalnu mapu koncepta i prakse Kulturno informativnog centra. Taj dio postava usredotočen je na prva dva desetljeća rada, nedosegnuto razdoblje stvaralačkog intenziteta Republike Hrvatske.  Na zapadnoj strani gornje etaže Galerije Forum izložena je glasovna instalacija. U Galeriji na Katu, Preradovićeva 5 odvijaju se simultane projekcije dva audiovizualna zapisa iz različitih razdoblja ustanove, a na polukatu je postavljen memorijalni kutak Mire Križića u sjećanje na glazbene aktivnosti. U središnjem dijelu polukata otvoren je terminal otvorenog arhiva KIC-a koji ostaje na trajno raspolaganje posjetiteljima. 

LICA KIC-a

Ova kolekcije navodi tek neka imena  koja su ostavila trag u ustanovi. Namjera je da posluži kao ilustracija širine dijaloga, onodobne probirljivosti i izvrsnosti.   
Kic počinje punim zamahom, zahvaljujući prvoj direktorici Veri Sarić. 
Miro Križić i redatelj Rudolf Sremac čine KIC raskrižjem Jazza i filma. Jela Tadijanović vodi književne tribine. Njihovi gosti su pjesnik i filmaš Pier Paolo Pasolini,  novinarka Oriana Fallaci, romanopisac Gunter Grass, redatelj Aleksej Čuhraj, pjesnik Giuseppe Ungaretti,  vođa Modern Jazz Quarteta, John Lewis. KIC suradnjom oblikuju  književnici, publicisti, kipari, slikari i stručnjaci: Vlado Gotovac, Jure Kaštelan, Dobriša Cesarić, Jela i Dragutin Tadijanović, Pero Pirker, Tonko Maroević, Radovan Ivančević, zatim osobito, niz velikana, članova-utemeljitelja GF (15 likovnih umjetnika i jedan pjesnik).