Kulturno informativni centar, 16. studenog 1970.
Fotografije sa filmske tribine "BARBARELA" koja se održala u Kulturno informativnom centru. Tribinu o filmu Rogera Vadima vodi Rudolf Sremec, hrvatski filmski redatelj, scenarist, kritičar te autor scenarija za Oscarom nagrađeni animirani film "Surogat" Dušana Vukotića (1961.).
Centar za kulturu i informacije, 18. prosinca 1970.
Fotografije Piera Paolo Pasolinija talijanskog redatelja, pisca i pjesnika. Pasolini je od debitantskog romana "Ragazzi di vita" (1955.) do filmova poput "Accattonea" i "Evanđelja po Mateju" izazivao javnost naturalističkim prikazima proletarijata te povezivanjem marksističkih i religijskih ideja. U svojim je filmovima kritizirao buržoaziju i potrošačko društvo, osobito u Teoremu i radikalnom filmu "Salo ili 120 dana Sodome". Slavio je autentičnost i slobodu kroz “trilogiju života”, radeći s naturščicima i prikazujući svijet kao inherentno svet. Pasolini je 1975. brutalno ubijen pod nerazjašnjenim okolnostima, uz trajne sumnje na politički motiv, a samo pet godina ranije, 1970., boravio je u KIC-u u društvu uglednih književnika.
Fotografije portreta Oriane Oriane Fallaci, jedne od najpoznatijih svjetskih novinarki i ratnih reporterki, snimljen povodom njezina gostovanja na tribini u KIC-u 1973. godine.
Galeriji Forum, 3. ožujka 1976.
Za vrijeme izložbe Ede Murtića održan je nastup Johna Lewisa i BP Conventiona u Galeriji Forum, 3. ožujka 1976.
"Limeni Bubanj"
30. ožujka 1980.
Gunter Grass u dvorani Centra za kulturu i informacije predstavio je svoju knjigu "Limeni bubanj" i izložbu. Fotografije publike i sa predstavljanja iz dvorane iz 1980.
Glazbena slušaonica
21.veljače 1979.
Miro Križić, legendarni jazz kritičar i publicist u drustvu slikara, crtača i ilustratora Andrije Maurovića.
Centar za kulturu i informacije
1984. listopad
Reprodukcije iz knjige "Centar za kulturu i informacije 1964–1984" svjedoče o prvih 20 godina djelovanja KIC-a, tijekom kojih je Centar organizirao više od tisuću manifestacija i ugostio brojne domaće i strane umjetnike, intelektualce i kulturne djelatnike. KIC se u tom razdoblju afirmirao kao važno mjesto međunarodne kulturne razmjene i javnog dijaloga u Zagrebu. Knjiga je dostupna u cijelosti na stranici arhiva.
Giuseppe Ungaretti na tribini: trenutak susreta govora i stiha.
Na fotografijama, pjesnik u gostima u CIK-u uz Ivu Frangeša, predstavio je pjesmu nastalu ranije. Dunja je pjesma o djevojci koja je iz Boke Kotorske dosla kod obitelji Ungaretti i ostavila duboki trag na pjesnika. Pjesma Dunja je u prilogu..
Galerija Forum
25.lipnja 1973.
Fotografija Vlade Bužančića i Božidara Rašice na izložbi skulptura u željezu Tonija Benettona u Galeriji Forum.
Centar za kulturu i informacije, 19. travnja 1971.
Fotografije govornika i posjetitelja iz dvorane sa tribine kulturno političke tematike, javni razgovor vode Vlado Gotovac, Edo Murtić, Nerkez Smailagić, Ivo Frangeš, Danilo Pejo.
Centar za kulturu i informacije, 15.travnja 1975.
Gustav Krklec, hrvatski književnik, prevoditelj s ruskog, češkog, slovenskog i njemačkog jezika, prvi predsjednik Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća gostovao je u dvorani Centra za kulturu i informacije.
Kulturno informativni centar, 09. prosinca 1971.
Fotografije filmske tribine "KRIZA HRVATSKOG FILMA" koja se održala u dvorani Centra za kulturu i informiranje, urednik tribine Rudolf Sremec.
Kulturno informativni centar, siječanj 1972.
Fotografije posjeta i razgovora Grigorija Čuhraj, filmskog režisera SSSR-a koji se održao u Kulturno informativnom centru.
Galerija Forum, 21. veljače 1977.
Fotografije Branimira Bakovića sa izložbe. Održana izložba fotografija u čast začetnika turističkog novinarstva i pjesnika Franje Martina Fuisa. Nakon 38 godina, 2015-e po umjetniku nazvan je festival reportaže i reportera Fra Ma Fu koji uspješno djeluje.
Centar za kulturu i informacije, 4. prosinca 1975.
Mađarski književnik Zoltan Czuka posjetio je Centar za kulturu i informacije gost je književne tribine te sjedi u društvu kazališnog glumca Pere Budaka, književnika Marjana Matkovića te Drage Ivaniša. Zoltan je najveće mađarsko ime u području prevođenja hrvatske književnosti na mađarski jezik. Preveo je djela Krleže, Cesarca, Držića, Gorana, Novaka, Ujevića, Andrića i mnogih drugih autora, čime je postao ključna poveznica između hrvatske i mađarske književne kulture. Godine 1963. objavio je Povijest književnosti naroda Jugoslavije. U Jugoslaviji je živio od 1921. u Subotici, a u Mađarsku se vratio 1933. Rođen je 1901. u tadašnjoj Mađarskoj, u mjestu Zichyfalva, današnjem Plandištu u Srbiji.
Centar za kulturu i informacije, 15. siječnja 1977.
Jure Kaštelan, hrvatski pjesnik, književnik i prevoditelj, fotografija iz Centru za kulturu i informacije sa književne tribine.
Dvorana Centra za kulturu i informacije
18. siječnja 1980. g
Dobriša Cesarić dobiva nagradu za svoje stvaralaštvo u Centru za kulturu i informacije. Fotografije voditelja programa i fotografija Dobriše Cesarića sa nagradom.
Centar za kulturu i informacije, 13. ožujak 1980.
Portret Dragutina Tadijanovića iz dvorane Centra za kulturu i informacije, znanog i po pseudonimu Margan Tadeon, hrvatskog pjesnika, ravnatelja Instituta za književnost JAZU-a, predsjednika Društva književnika Hrvatske, predloženog za Nobelovu nagradu.
Publikacija: knjiga, godišnjak
Centar za kulturu i informacije Zagreb 1964.-1984.
U periodu proširivanja i jačanja međunarodnih političkih veza i odnosa naše zemlje, afirmacije i rasta ugleda pokreta i politike nesvrstavanja, te otvaranja novih konzulata i kulturno-informativnih centara stranih zemalja u Zagrebu, javila se potreba za organizacijom koja će kontinuirano upoznavati našu javnost s kulturnim, ekonomskim i političkim dostignućima pojedinih zemalja, kako kroz različite aktivnosti što će ih s tim u vezi organizirati, tako і preko više stotina dnevnika i časopisa iz čitavog svijeta što će građanima Zagreba, i drugima, u prostorima Centra, stajati na raspolaganju. Osim upravo navedenog zadatak Centra bio je, i ostao, upoznavanje svijeta s dostignućima naše zemlje na raznim područjima djelatnosti. Knjiga povodom 20 godina rada Centra za kulturu i informiranje predstavlja kulturne tribine, čitaonicu strane štampe i periodike, Galerija Forum, Studio galerije Forum, Likovni salon, Fotografički atelier, Zajedničke službe. Publikacija obiluje brojnim fotografijama sa događanja CIK-a te fotografijama portreta brojnih stranih i domaćih autora.
Publikacija: knjiga, godišnjak
„Centar za kulturu i informacije 1965–70, Zagreb“ predstavlja prvo sveobuhvatno izvješće o programima i djelovanju KIC-a u njegovim formativnim godinama. Knjiga opisuje kako je Centar od 1965. postao mjesto javnog informiranja o društvenim, političkim i kulturnim zbivanjima, stvarajući nove modele komunikacije s građanima. Kao rani dokument ustanove, publikacija svjedoči o otvorenosti KIC-a prema međunarodnoj suradnji i inovativnim kulturnim praksama.
Fotografije s i demonstracije "Sitotisak, Argon centar demonstracije" koja se održala u 1979. Braća Baković na fotografijama među gostima.
Galerija Forum, 17. ožujka 2008.
Publikacija; knjiga, godišnjak o Kulturno informativnom centru o djelovanju KIC-a od 2000.-2008.
Vjenceslav Richter početkom šezdesetih godina oblikovao je prostore u Preradovićevoj i Teslinoj ulici u Zagrebu za potrebe Centra za kulturu i informacije i Galerije Forum, stvarajući modernističko okruženje koje je spajalo umjetnost, informiranje i javni život grada. Njegova arhitektura temeljena na načelima Bauhausa i idejama grupe EXAT 51 očitovala se u velikim prozorima, otvorenim dvokatnim prostorima i laganim konstrukcijama koje su pozivale publiku i naglašavale transparentnost institucije. Richterov pristup, oblikovan između 1958. i 1964., isticao je harmoniju prostora, sintezu umjetnosti i arhitekture te dinamičnu prostornu organizaciju koja i danas definira identitet Galerije Forum i Centra.
Galerija Forum nastala je 1969. u okviru Centra za kulturu i informacije na inicijativu slikara Ede Murtića, zajedno s umjetnicima Kostom Angelijem Radovanijem, Belizarom Bahorićem, Raoulom Goldonijem, Ksenijom Kantoci, Antom Kuduzom, Ferdinandom Kulmerom, Vladom Gotovcem, Ivanom Lovrenčićem, Stevanom Luketićem, Virgilijem Nevjestićem, Otonom Postružnikom, Zlatkom Pricem, Nikolom Reiserom i Franom Šimunovićem, koji su osmislili model galerije vođene od samih autora. U vrijeme procvata tržišta umjetnina, Forum je djelovao kao prodajna galerija i okupljalište modernističke scene, mjesto gdje su se prepletali umjetnički impulsi, institucionalni okvir i društveni duh druge polovice 20. stoljeća. Danas, premda s drukčijom misijom, ostaje na istoj adresi kao jedno od povijesno najživljih umjetničkih središta Zagreba.
Povodom obljetnice u prostorima Galerije Forum, Galerije na katu i polukatu KIC-a postavljena je multimedijska izložba autorice Jelene Pašić.
U prizemlju i na gornjoj etaži GF izložena je instalacija koja nosi digitalne ekrane i natpise koji dijagonalno čitaju grafički i audiovizualni materijal ovog arhiva, uspostavljajući razigranu mentalnu mapu koncepta i prakse Kulturno informativnog centra. Taj dio postava usredotočen je na prva dva desetljeća rada, nedosegnuto razdoblje stvaralačkog intenziteta Republike Hrvatske. Na zapadnoj strani gornje etaže Galerije Forum izložena je glasovna instalacija. U Galeriji na Katu, Preradovićeva 5 odvijaju se simultane projekcije dva audiovizualna zapisa iz različitih razdoblja ustanove, a na polukatu je postavljen memorijalni kutak Mire Križića u sjećanje na glazbene aktivnosti. U središnjem dijelu polukata otvoren je terminal otvorenog arhiva KIC-a koji ostaje na trajno raspolaganje posjetiteljima.
